PREMA podacima nadnacionalnog istraživanja koje analizira stavove i promjene u europskoj društvenoj i političkoj klimi, Europskog društvenog istraživanja (European Social Survey – ESS), Hrvatska spada među tolerantnije zemlje u Europi kada se gleda stav prema izbjeglicama, imigrantima i osobama homoseksualne orijentacije.

"Na pitanje do koje bi mjere trebalo dopustiti ljudima iz siromašnijih zemalja izvan Europe da se dosele i žive u Hrvatskoj, više od petine stanovnika u Hrvatskoj (22,5%) smatra da treba dopustiti mnogima da se dosele i da žive ovdje. Veći udio pozitivnih odgovora o doseljenicima od Hrvatske imaju samo Švedska (29,6%), Španjolska (28,7%) i Norveška (26,2%), dok najnegativnije stavove o doseljavanju ljudi iz siromašnijih zemalja izvan Europe ima Mađarska u kojoj preko polovice stanovništva ne bi nikom dozvolilo doseljavanje u Mađarsku (57,2%), zatim Češka (42,2%) te Bugarska (39,8%)", stoji u priopćenju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (FFZG).

"Također, jedna od istaknutijih tema u hrvatskom medijskom prostoru u posljednjih nekoliko godina su prava istospolnih parova na posvajanje djece. Prema podacima ESS-a, otprilike petina stanovnika Hrvatske (21%) slaže se s tvrdnjom da bi homoseksualni i lezbijski parovi trebali imati jednaka prava na posvajanje djece kao i heteroseksualni parovi, pri čemu su slični rezultati zabilježeni u Češkoj, Italiji, Estoniji, Latviji i Mađarskoj. Najveće slaganje s navedenom tvrdnjom zabilježeno je u Nizozemskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Norveškoj, dok je najveće neslaganje zabilježeno u Litvi, Srbiji i Poljskoj", dodaje se.

Hrvati se osjećaju sigurno, ali ne vjeruju u pošten način dolaska do posla

Kada je u pitanju osjećaj sigurnosti stanovnika u različitim europskim državama, podaci ESS-a pokazuju da se stanovnici RH osjećaju sigurnije od stanovnika većine drugih europskih zemalja. Otprilike 90% Hrvata kazalo je kako se osjeća sigurno hodajući po susjedstvu za vrijeme mraka. Najsigurnije se osjećaju stanovnici Nizozemske, Slovenije i Finske, dok se najnesigurnije osjećaju stanovnici Bugarske.

S druge strane, istraživanje ukazuje na nepovjerenje naših građana u državne institucije te na problematičnu situaciju na tržištu rada.

"Jedno od pitanja unutar rotirajućeg modula o pravdi i poštenju u Europi ticalo se jednakosti u pristupu zapošljavanju - ima li svatko u zemlji poštenu priliku za pronalazak posla koji traži. Hrvatska se, očekivano, prema ovom pokazatelju smjestila na samo začelje poretka europskih zemalja zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom, Italijom i Slovenijom. Shodno tome, samo 14% stanovnika RH smatra da svatko u Hrvatskoj ima poštenu priliku pronaći posao koji traži (odgovori od 7 do 10 na skali procjene od 0 do 10), dok se s istom tvrdnjom ne slaže njih 50% (odgovori od 0 do 3 na jednakoj skali procjene). Najpozitivnije odgovore dali su stanovnici Češke, zatim Norveške, Švicarske i Finske", stoji u priopćenju FFZG-a. 

Istraživanje je provedeno u Hrvatskoj od rujna 2019. do siječnja 2020. godine na reprezentativnom uzorku od 1810 stanovnika starijih od 15 godina.