Drnovšek: Granica na Dragonji ako se uvaži sporazum s Račanom
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SLOVENSKI predsjednik Janez Drnovšek izjavio je da je zadnjih sedam kilometara kopnene granice u Istri sporno i da Hrvatskoj pripadaju na osnovi nerealiziranog "parafiranog sporazuma" DrnovšekRačan iz 2001. godine, kojim je Slovenija dobila većinu Piranskog zaljeva i teritorijalni izlaz na otvoreno more.
"Prema tom sporazumu zaseoci južno od Dragonje doista bi pripali Hrvatskoj, ali to je protuteža za izlaz Slovenije na otvoreno more, te granicu u Piranskom zaljevu po kojoj nama pripada većina zaljeva i adekvatan dio teritorijalnog mora", rekao je Drnovšek u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" od petka, komentirajući "slučaj Jožka Jorasa" i izjave koje je u vezi s kopnenom granicom između dviju država dao hrvatski predsjednik Stipe Mesić.
Tvrdnju predsjednika Mesića da je kopnena granica između dviju država konačno određena i da još treba odrediti samo granicu na moru, Drnovšek je komentirao riječima da je to "samo želja" hrvatskog predsjednika.
"Ta navodna činjenica samo je želja jer nema temelja ni u jednom pravnom aktu ili sporazumu. Zadnjih sedam kilometara kopnene granice bilo je sporno cijelo vrijeme pregovora (o granici), sve od naše samostalnosti", rekao je Drnovšek u razgovoru za mariborski list, u kojem je uglavnom govorio o političkom stanju u Sloveniji pred skorašnje parlamentarne izbore.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Drnovšek je rekao da Slovenija ima dokumentiran tijek pregovora o granici i stanje vezano uz suverenost četiriju zaselaka južno od Dragonje, gdje su, kako je pojasnio, "neki elementi zatečenog stanja" 1991. godine išli u prilog tezi Hrvatske da je to njen teritorij, dok su drugi govorili u korist Slovenije.
Drnovšek je rješenje za zadnjih sedam kilometara kopnene granice u Istri vezao za parafirani sporazum Drnovšek- Račan koji je za Sloveniju, kako je ovih dana izjavio šef slovenske diplomacije Ivo Vajgl, još aktualan, te za dobivanje otvorenog izlaza Slovenije u međunarodne vode.
"Ako Hrvatska želi kopnenu granicu koja je predviđena parafiranim sporazumom, onda ga mora u cijelosti potvrditi, a ne uzeti iz njega samo onaj dio koji joj odgovara", rekao je Drnovšek u razgovoru za "Večer" koji taj list u cijelosti objavljuje u sutrašnjem broju, a u današnjem samo dio.
Kako je pojasnio Drnovšek, granični prijelaz Plovanija na svojoj strani Hrvatska je sagradila "jednostrano", a Slovenije je promptno uložila diplomatski prosvjed.
"Kad je 1995. Hrvatska počela jednostrano graditi granični prijelaz Plovanija, zbog naših mi je prosvjeda tadašnji hrvatski premijer poslao službeno pismo u kojem je zajamčio da se time ne prejudicira konačna granična crta nego da je to predmet pregovora, dakle da je riječ o spornom području", rekao je Drnovšek.
Polemike oko granične crte u Istri u Sloveniji su nedavno uslijedile nakon izjava koje je izazvao kontroverzni Jožko Joras koji tvrdi da Plovanija nije granični prijelaz nego privremena kontrolna točka. Joras je nedavno na sat i pol zatvorio granični prijelaz sa slovenske strane, nakon čega ga je primio ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc.
(HIna) xfl ybr
"Prema tom sporazumu zaseoci južno od Dragonje doista bi pripali Hrvatskoj, ali to je protuteža za izlaz Slovenije na otvoreno more, te granicu u Piranskom zaljevu po kojoj nama pripada većina zaljeva i adekvatan dio teritorijalnog mora", rekao je Drnovšek u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" od petka, komentirajući "slučaj Jožka Jorasa" i izjave koje je u vezi s kopnenom granicom između dviju država dao hrvatski predsjednik Stipe Mesić.
Tvrdnju predsjednika Mesića da je kopnena granica između dviju država konačno određena i da još treba odrediti samo granicu na moru, Drnovšek je komentirao riječima da je to "samo želja" hrvatskog predsjednika.
"Ta navodna činjenica samo je želja jer nema temelja ni u jednom pravnom aktu ili sporazumu. Zadnjih sedam kilometara kopnene granice bilo je sporno cijelo vrijeme pregovora (o granici), sve od naše samostalnosti", rekao je Drnovšek u razgovoru za mariborski list, u kojem je uglavnom govorio o političkom stanju u Sloveniji pred skorašnje parlamentarne izbore.
Drnovšek je rješenje za zadnjih sedam kilometara kopnene granice u Istri vezao za parafirani sporazum Drnovšek- Račan koji je za Sloveniju, kako je ovih dana izjavio šef slovenske diplomacije Ivo Vajgl, još aktualan, te za dobivanje otvorenog izlaza Slovenije u međunarodne vode.
"Ako Hrvatska želi kopnenu granicu koja je predviđena parafiranim sporazumom, onda ga mora u cijelosti potvrditi, a ne uzeti iz njega samo onaj dio koji joj odgovara", rekao je Drnovšek u razgovoru za "Večer" koji taj list u cijelosti objavljuje u sutrašnjem broju, a u današnjem samo dio.
Kako je pojasnio Drnovšek, granični prijelaz Plovanija na svojoj strani Hrvatska je sagradila "jednostrano", a Slovenije je promptno uložila diplomatski prosvjed.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Kad je 1995. Hrvatska počela jednostrano graditi granični prijelaz Plovanija, zbog naših mi je prosvjeda tadašnji hrvatski premijer poslao službeno pismo u kojem je zajamčio da se time ne prejudicira konačna granična crta nego da je to predmet pregovora, dakle da je riječ o spornom području", rekao je Drnovšek.
Polemike oko granične crte u Istri u Sloveniji su nedavno uslijedile nakon izjava koje je izazvao kontroverzni Jožko Joras koji tvrdi da Plovanija nije granični prijelaz nego privremena kontrolna točka. Joras je nedavno na sat i pol zatvorio granični prijelaz sa slovenske strane, nakon čega ga je primio ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc.
(HIna) xfl ybr
Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati