HRVATI i njihovi potomci u Argentini mogu do kraja godine sudjelovati u digitalnom popisivanju kako bi se utvrdilo koliko ih je doista u toj južnoameričkoj zemlji u koju su se godinama iseljavali, izvijestio je Savjet RH, tijelo koje provodi popis i savjetuje hrvatsku vladu.

„Tražimo Hrvate i njihove potomke u Argentini. Mogu biti njihova djeca, unuci, praunuci...Htjeli bismo da nam dobrovoljno kažu gdje se nalaze“, izjavio je Cristian Šprljan, član Savjeta RH, za argentinsku radijsku postaju Cadena 3.

Ne zna se kolko ljudi hrvatskih korjena je u Argentini

Još uvijek je nepoznato koliko Hrvata i njihovih potomaka živi u Argentini budući da postoje podaci samo o onima koji imaju hrvatsku putovnicu. 

Kako bi se doznalo koliki je ukupan broj svih osoba koje potječu iz Hrvatske ili imaju hrvatske korijene, na internet je 28. lipnja postavljen formular kojeg bi te osobe trebale ispuniti do 28. prosinca. Rezultat, odnosno ukupan broj Hrvata u Argentini, objavit će u veljači 2021. godine Savjet RH.

Sudjelovanje se odvija na dobrovoljnoj bazi a prikupljeni podaci poslužit će samo u statističke svrhe te kako bi hrvatska zajednica u Argentini mogla provoditi zajedničke kulturne aktivnosti te dodatno povezati iseljenike i njihove potomke s Hrvatskom.

Povezani s hrvatskom vladom

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH (skraćeno Savjet RH) je savjetodavno tijelo koje pruža pomoć vladi u Zagrebu u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa vezanih za Hrvate u inozemstvu. Članovi savjeta su predstavnici najznačajnijih udruga i organizacija iseljenih Hrvata te se biraju na mandat od četiri godine.

Šprljan napominje kako je popisivanje Hrvata u Argentini jedinstven projekt u svijetu, autonoman i samostalan, kojeg provodi zajednica Hrvata u Argentini u sklopu Savjeta RH i u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Buenos Airesu.

Formular se nalazi na internetu pod nazivom „Prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka Argentine“ (Primer Censo Digital de los Croatas y sus Descendientes de la República Argentina).

Kroz 44 pitanja nastoji se doznati gdje je osoba rođena, gdje živi, tko joj je najbliži srodnik rođen u Hrvatskoj, te u kojem je migrantskom valu osoba ili njen srodnik doselio u Argentinu.

Hrvati su se selili u tu zemlju zbog gospodarskih i političkih razloga a prvi val je bio prije 1918. godine, drugi od 1919. do 1945., a treći nakon drugog Svjetskog rata od 1946. do 1960. godine. Bilo je emigranata koji su i kasnije odlazili ondje.

I poznati Hrvati iz Argentine pozvali ljude da se jave

Danas u Argentini živi značajna zajednica s poznatim ljudima kao što su pjevačica i glumica Sandra Mihanovich, bivši tenisač i argentinski izbornik Daniel Oršanić, odbojkašica i argentinska reprezentativka Yamila Nizetich, nogometaš Daniel Bilos, bivši kapetan odbojkaške reprezentacije Marcos Milinkovic, nogometni trener Juan Pablo Vojvoda i potencijalni hrvatski nogometni reprezentativac Matko Miljevic.

Oni su također pozvali hrvatske iseljenike da se priključe projektu i ispune formular.

"Pozdrav, ja sam Daniel Oršanić te sam kao i vi potomak hrvatskih iseljenika. Htio bih vas pozvati na sudjelovanje u prvom popisu Hrvata i njihovih potomaka u Argentini", rekao je Oršanić u poruci objavljenoj na kanalu Youtube. "Ispunite formular i podijelite link sa svim svojim prijateljima Hrvatima. Hvala", dodao je.

U gradu Rosariju je u travnju preminuo Tomás Felipe Carlovich (74) smatran jednim od najboljih nogometaša u povijesti Argentine, a dotad prilično nepoznat u Hrvatskoj. Diego Armando Maradona, osvajač Svjetskog prvenstva 1986. godine, u veljači je rekao kako je Carlovich bio najbolji igrač kojeg je on vidio. Po tom djetetu hrvatskog iseljenika trebala bi biti nazvana ulica u Rosariju, gradu gdje je rođen baš poput aktualnog najboljeg nogometaša svijeta Lionela Messija.

„Kažu da nas je na tisuće, ali kako to možemo znati?“ rekla je Jelena Nadinić, članica Savjeta RH, prilikom predstavljanja projekta.

Koji je cilj popisa?

„Ciljevi popisa su saznati gdje su zemljopisno raspoređeni Hrvati i hrvatski potomci, shvatiti koji su njihovi kulturni i društveni interesi, doznati iz kojeg su migrantskog vala došli njihovi preci, kolika je razina znanja i očuvanje hrvatskog jezika. Također i međusobno povezati ljude i institucije te planirati aktivnosti od zajedničkog interesa kroz hrvatske institucije u Argentini“, poručila je Nadinić.

Zainteresirane osobe dodatne informacije mogu naći na društvenim mrežama Facebook i Instagram pod nazivom "Censo Croata" (Popis Hrvata) kao i na kanalu Youtube.
„Hrvatska zajednica je jedna od mnogih iz Europe koje su se formirale u Argentini u 20. stoljeća tijekom velikog migracijskog vala i koje su nastanile zemlju od 1880. godine“, piše novinarka Carmen Ercegovich u velikim argentinskim novinama Clarín gdje je izvijestila o aktualnom popisivanju Hrvata.

Šprljan u svojoj knjizi „Hrvatska i Hrvati iz Argentine“ navodi kako je prvi registrirani useljenik bio isusovac Nikola Plantić 1748. godine koji je ondje razvio obrazovne sadržaje, uglavnom u gradu Córdobi.