ICT sektor traži pomoć od Plenkovića: "Po značaju smo se približili turizmu"
ICT SEKTOR jedan je od najbrže rastućih sektora u Hrvatskoj pa njegovi predstavnici od nove vlade Andreja Plenkovića očekuju veći poticaj razvoju te djelatnosti. U protivnom, upozoravaju, i u tome će nas preteći druge zemlje u kojima se intenzivnije radi na poticanju novih tehnologija nego u Hrvatskoj.
Predstavnici ICT sektora u Hrvatskoj već su ranije sastavili popis prijedloga za poticanje razvoja te grane u nas. Sada, nakon što su prošli izbori, hrvatski ICT-jevci od nove vlade Andreja Plenkovića, iz koje su već najavili da će nastaviti s poreznom reformom, traže da veću pozornost posveti upravo njima. Njihove zahtjeve, kažu, podupire ubrzana digitalizacija, koja se u Hrvatskoj događa u razdoblju pandemije koronavirusa, kao i nedavni uspjeh vodnjanskog Infobipa, koji je postao jedna od najprestižnijih hrvatskih kompanija.
>> Od garaže do milijardu dolara vrijedne firme. Kako je uspio Infobip
Sastavili listu zahtjeva za Plenkovića
Svoje bi prijedloge, kako doznajemo, predstavnici hrvatske ICT industrije vladi trebali iznijeti na sastanku koji se najavljuje za sljedeći tjedan. Osim najavljenog nastavka porezne reforme, što pozdravljaju, u ICT udruzi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP - ICT) predlažu i da se isplata 13. plaće u potpunosti rastereti plaćanja poreza i doprinosa. ICT-jevci su taj zahtjev i ranije iznosili, no on dosad nije pao na plodno tlo u Banskim dvorima. Doduše, ministar financija Zdravko Marić u ranijim je krugovima porezne reforme uvažio neke od zahtjeva ICT-jevaca, što su u toj branši pozdravili, no u ICT sektoru smatraju da to ipak nije dovoljno, budući da su u toj djelatnosti plaće ipak veće nego u ostatku gospodarstva. Stoga predlažu da se 13. plaća, ma koliko ona iznosila, sada u cijelosti oslobodi plaćanja poreza i doprinosa. Kažu i kako ne bi imali ništa protiv da se ta mjera primjenjuje na sve sektore, a ne samo na ICT.
"U dosadašnjim je poreznim reformama dio primanja postao neoporeziv, ali to nije dovoljno. Trebalo bi cijelu 13. plaću osloboditi plaćanja poreza i doprinosa. To bi nam omogućilo da nagradimo naše radnike", objašnjava za Index dopredsjednik HUP - ICT-ja Hrvoje Balen.
Među ostalim mjerama koje ICT-jevci namjeravaju predložiti na sastanku vrijedi spomenuti i zahtjev da vlada usvoji akcijski plan daljnjeg razvoja ICT sektora s konkretnim brojkama i inicijativama, što bi, kaže Balen, služilo i kao svojevrsna sektorska politika za tu djelatnost. Također, smatraju da bi se problematikom ICT-ja ubuduće trebao baviti ured premijera, a ne više razna ministarstva. Te su mjere, objašnjava Balen, neophodne kako bi Hrvatska unaprijedila razvoj ICT-ja, koji je proteklih godina postao jedan od njenih vodećih izvoznih proizvoda.
"U EU otprilike polovina članica ima poseban pristup razvoju ICT-ja, države putem raznih mjera potiču razvoj te grane. I sama Unija je poručila da joj je razvoj ICT-ja u fokusu. Krajnji je trenutak da i Hrvatska jače potakne razvitak tog sektora", pojašnjava Balen.
Značaj ICT sektora za hrvatsko gospodarstvo sve bliži značaju koji ima turizam
Naš sugovornik dodaje kako značaj ICT-ja za hrvatsko gospodarstvo iz godine u godinu raste. Štoviše, smatra Balen, velike su šanse da bi upravo ICT sektor u dogledno vrijeme mogao doseći značaj kakav za hrvatsku ekonomiju ima turizam. Ili mu se barem približiti.
Hrvoje Balen
"Turizam je u najboljoj godini ikada napravio procijenjeni prihod od oko 12 milijardi eura, pri čemu valja voditi računa da je tu riječ o zbroju niza raznih djelatnosti. Pojavom pandemije koronavirusa ta brojka se značajno korigira i još čekamo procjene, no financijski prihodi od turizma mogli bi pasti i za 40 ili 50 posto i spustiti se na šest ili sedam milijardi eura. S druge strane, ICT kao kompaktna grana, bez vezanih industrija kao što je slučaj u turizmu, sam napravi 5,4 milijarde eura, i to bez sektorskih poticaja kakve imaju, primjerice, turizam, graditeljstvo ili prehrambena industrija", naglašava Balen.
I brojke HUP - ICT-ja pokazuju snažan uzlet te djelatnosti posljednjih godina. Preciznih podataka za prošlu godinu, doduše, još nema, ali već i usporedba podataka za 2018. godinu s onima iz 2008. godine pokazuje snažan rast ICT-ja u Hrvatskoj. Primjerice, ICT-jem se u 2018. u Hrvatskoj bavilo 6136 poslovnih subjekata, što je gotovo dvostruko više nego 2008., kada je u ICT sektoru u Hrvatskoj poslovalo 3208 poslovnih subjekata. U istom je razdoblju znatno porastao i broj zaposlenih, kojih je 2008. bilo 26.970, a 2018. godine 39.082. Velik je i rast prihoda ICT sektora: dok je ta grana 2008. ostvarila nešto manje od 29,9 milijardi kuna prihoda, njeni su prihodi u 2018. godini premašili 38,3 milijarde kuna.
Ekspanzija poslovanja ICT tvrtki i velik rast izvoza: Godišnje otvaraju 3000 novih radnih mjesta
Ekspanziju poslovanja tvrtki iz ICT sektora prati i velik rast izvoza. Naime, prema podacima HUP - ICT-ja, tvrtke iz tog sektora su 2008. ostvarile izvoz od 4,36 milijardi kuna, što je činilo ukupno 15 posto prihoda ICT sektora. Do 2018. godine izvoz se praktično udvostručio i dosegao 8,32 milijarde kuna, a udio izvoza u ukupnim prihodima sektora porastao je na 22 posto.
Vrijedi spomenuti i da posljednjih godina ICT sektor, prema podacima HUP - ICT-ja, godišnje otvara oko 3000 novih radnih mjesta. Također, riječ je o djelatnosti u kojoj je velik udio dodane vrijednosti.
Sve to, naravno, ne znači da će ICT sektor Hrvatskoj postati zamjena za turizam, kao ni da će se Hrvatska preobraziti u informatičku velesilu. Ipak, pokazuje da je riječ o sektoru koji se brzo razvija i postaje nezaobilazan faktor u gospodarskom životu zemlje te jedan od njenih izvoznih brendova.
Projekcije razvoja ICT sektora pokazuju da bi taj sektor 2025. trebao zapošljavati 55.000 radnika, što je grad veličine Pule. Te bi godine, pokazuju simulacije HUP - ICT-ja, ICT sektor trebao ostvariti prihode od 45 milijardi kuna, dok bi mu izvoz trebao porasti na 12 milijardi kuna, a 26 posto ukupnih prihoda ostvarivalo bi se na stranim tržištima, odnosno u izvozu.
Nedostatak radne snage
No i ICT sektor se suočava s nedostatkom radne snage. Sloboda kretanja radne snage unutar EU dovela je i do odlaska brojnih informatičara u druge članice. Iako je broj odlazaka iz Hrvatske izbijanjem koronakrize znatno smanjen, ICT-jevci strahuju da će se, jednom kada epidemija koronavirusa završi, ponovno pokrenuti migracije informatičara prema razvijenijim članicama EU.
Ipak, iseljavanje informatičara nešto je slabije nego zaposlenih u drugim djelatnostima, a razlog, po svemu sudeći, ponajprije leži u plaćama, koje su u ICT sektoru veće od prosjeka. No čini se da ni velike plaće nisu dovoljno jaka brana iseljavanju, čim u ICT sektoru strahuju da bi se, nakon što završi koronakriza, ponovno mogao pokrenuti migracijski val informatičara prema drugim članicama Unije. Za ICT-jevce je pritom slaba utjeha što će jednom kada se ponovno otvore granice, vjerojatno ponovno krenuti iseljavanje i zaposlenih u drugim djelatnostima. Stoga upozoravaju da je, kada je o plaćama riječ, problem znatno širi i tiče se velikih poreznih davanja i doprinosa na primanja u Hrvatskoj. Zato, kažu u toj branši, i predlažu da se uvede neoporeziva 13. plaća.
"Time bismo našim radnicima omogućili više novaca. Taj će novac ionako završiti u potrošnji pa proračun ne bi trebao biti na gubitku", poručuje Balen.
Ipak, otvoreno je pitanje u kojoj mjeri je država u uvjetima velikih troškova za borbu protiv koronakrize spremna izaći ususret takvim zahtjevima. Ovdje je dovoljno podsjetiti da podaci Ministarstva financija za prvo ovogodišnje polugodište pokazuju da je manjak u državnoj blagajni dosegao oko 16,73 milijarde kuna. U samom Ministarstvu nije se moglo saznati što misle o prijedlogu neoporezivanja 13. plaće, bilo da tako nešto vrijedi samo za ICT sektor ili za sve djelatnosti.
>> Korona napravila golemu rupu u proračunu: "Država mora rezati gdje god može, a može"
U Hrvatskoj se godišnje pojavi oko 500 novih ljudi koji se bave aplikacijama
Ni među neovisnim ekonomistima, kako su pokazale ranije rasprave, nema jedinstvenog stava oko pitanja neoporezivanja 13. plaće. Dok dio njih ističe kako bi neoporeziva 13. plaća potaknula potrošnju, a time i gospodarstvo, drugi upozoravaju da bi takav potez mogao otvoriti Pandorinu kutiju, i to u sredini u kojoj porezna disciplina ionako nije jača strana.
Zoran Aralica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta za Index kaže da nije unaprijed ni za ni protiv takvoga rješenja.
"Nedostaje cost - benefit analiza koja bi pokazala što se time dobiva, a što gubi", upozorava Aralica.
Zoran Aralica
Kada je riječ o poticanju ICT sektora mjerama porezne politike, Aralica također upućuje na nedostatak kvalitetnih analiza koje su, kako kaže, preduvjet za donošenje takvih odluka. Smatra da bi trebalo poticati one sektore u Hrvatskoj koji imaju specifične proizvode za svjetsko tržište i u čemu su stekli potvrdu na svjetskom terenu. Takvih igrača, ističe, ima i u ICT-ju, no pod kišobranom ICT-ja puno je raznih djelatnosti i tvrtki, a situacija nije ista u svima.
Ipak, slaže se da je hrvatski ICT sektor posljednjih godina doživio snažan uzlet, o čemu, kako kaže, govori i uspjeh Infobipa. Ističe kako hrvatski udio na svjetskom ICT tržištu iznosi oko 0,5 posto, što nije malo za zemlju od samo četiri milijuna stanovnika, kao i da se u Hrvatskoj godišnje u prosjeku pojavi oko 500 novih ljudi koji se bave aplikacijama.
"Zbivanja u ICT sektoru možda su i jedina prava strukturna reforma koja nam se događa", zaključuje Aralica.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati