Ništa od reforme državne uprave: I dalje ćemo stajati u redovima i čekati pečate
PREMDA su stručnjaci i poduzetnici od nove vlade Andreja Plenkovića očekivali da će jače zagristi u reformu državne uprave, iz onoga što su Banski dvori dosad najavili ne može se izvući zaključak da je vlada spremna na takav iskorak. Barem ne u ovoj godini.
Naime, najava funkcionalnog spajanja gradova i općina, u kojoj bi jedinice lokalne samouprave povezivale pojedine svoje službe i, eventualno, komunalna društva, daleko je od onog što bismo mogli nazvati reformom lokalne samouprave. Istodobno, reformu same državne uprave više nitko gotovo i ne spominje. Iz toga proizlazi da od "kraljice svih reformi", kako se obično naziva reforma državne uprave i lokalne samouprave, do daljnjega zapravo nema ništa.
Nude se samo kozmetičke promjene, suštinske su "na ledu"
Ekonomisti, s druge strane, upozoravaju da je upravo sada trenutak da se krene u pravu reformu državne birokracije, a ne samo u kozmetičke promjene. Oštar pad gospodarske aktivnosti u drugom ovogodišnjem tromjesečju i tek održani izbori, ističu, dovoljan su razlog da Plenković napravi zaokret i pokrene reforme u tom području.
"Sada je pravi trenutak za reforme u državnoj upravi. Poklopile su se dvije stvari: s jedne strane koronakriza, koja je već jako smanjila prihode države, a s druge strane komotna pozicija vlade s obzirom na to da su izbori tek provedeni, a vlada ima stabilnu većinu u saboru. No, ne očekujem da će ići u suštinske reforme u javnom sektoru jer bi to značilo zadiranje u brojne interese. Prije će se kreirati dojam da se nešto radi na tome, dok stvarnih promjena neće biti", kaže za Index konzultant Andrej Grubišić.
Vlada kao reformu nudi ono što već postoji u zakonima
I bivša ministrica uprave i znanstvenica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović kaže da je skeptična kada je riječ o provedbi stvarnih reformi u glomaznom državnom aparatu. Isto je i s lokalnom samoupravom.
"Ovo što vlada sada predlaže u segmentu lokalne samouprave - ukidanje pozicija zamjenika i smanjenje broja članova vijeća u lokalnim zastupničkim tijelima - nije reforma. Time će se postići određene uštede, ali prava reforma bi bila kada bi se išlo u teritorijalni preustroj, odnosno smanjenje broja gradova i općina, a tako nešto iz vlade ne najavljuju, kao što ne namjeravaju dirati ni županije. Umjesto toga govore samo o funkcionalnom povezivanju gradova i općina, što lokalne jedinice i po sadašnjim zakonima mogu napraviti, no za tako nešto se gotovo nijedna od njih ne odlučuje", upozorava Jurlina Alibegović za Index.
Funkcionalno povezivanje znači da bi gradovi i općine, ovisno o svojoj financijskoj snazi i veličini, trebali spajati pojedine svoje funkcije, kao i komunalna društva. Time bi se postigle značajne uštede u lokalnim proračunima, dok bi se građanima pružale jeftinije usluge, i to iz jednostavnog razloga što svaki grad i općina ne bi više imao vlastita upravna tijela i komunalna poduzeća, već bi ona bila objedinjena za više gradova i općina. No, iako su lokalne jedinice i dosad imale priliku za takvu vrstu povezivanja, malo ih je koje su se za tako nešto odlučile, a još manje onih koje su to i provele. Stoga je veliko pitanje, kaže naša sugovornica, zašto bi se lokalne vlasti sada odlučile na tako nešto. Pogotovo u situaciji u kojoj se bliže lokalni izbori.
Digitalizacija zastala, i dalje ćemo po pečat kod javnog bilježnika
Kako sada stvari stoje, male su šanse da će se nešto suštinski promijeniti i u državnoj upravi, odnosno onom dijelu javnog sektora koji je pod izravnom nadležnošću središnje državne blagajne. Karantena u koju nas je bacilo izbijanje koronakrize potaknula je digitalizaciju javnih usluga, no "otključavanjem" stvari su se i u tom dijelu vratile "u normalu" pa ponovno svjedočimo potrebi prikupljanja brojnih papira, mnoge od kojih je, naravno, potrebno i ovjeriti kod javnog bilježnika.
"Glavni je problem državne uprave postojanje velikog broja tijela i agencija, s velikim brojem zaposlenih u njima. Sustav je neučinkovit, postoji preklapanje nadležnosti, a građani i dalje moraju čekati u redovima i službenicima nositi iste one dokumente koje oni već imaju. Tu bi se puno moglo napraviti digitalizacijom procesa koja je i krenula, ali odvija se sporo", objašnjava Jurlina Alibegović.
Zbog svega toga građani su, isto kao i poduzetnici, uglavnom nezadovoljni funkcioniranjem državne uprave i javnih službi, čemu svakodnevno svjedočimo, kako u medijima i na društvenim mrežama tako i u razgovorima. Cilj bi, kako to već godinama ponavljaju stručnjaci, trebala biti manja i učinkovita državna uprava i lokalna samouprava. No, svaka hrvatska vlada dosad ju je zaobilazila u širokom luku, neovisno o tome iz kojeg se ideološkog tabora formirala.
Velik je otpor reformama jer puno ljudi radi za državu i živi od nje
"Kod nas jako puno građana živi od države i od poslova s njom. Zato su i otpori reformama vrlo jaki", smatra Grubišić.
Naš sugovornik kaže da bi državnu potrošnju u četiri godine trebalo smanjiti za 10 posto. To, dodaje, ne bi bilo "lomljenje preko koljena", već postupna i umjerena reforma. Dobar dio ušteda mogao bi se ostvariti postupnim smanjenjem broja zaposlenih u državnim službama, ali i ukidanjem (ili, barem, značajnim smanjenjem) subvencija te privatizacijom. To bi onda, ističe Grubišić, otvorilo vrata privatnom sektoru i omogućilo porezno rasterećenje. Reformama u mirovinskom, zdravstvenom i obrazovnom sustavu ljudima bi se, pak, dala mogućnost izbora, koja je sada ograničena ili je nema.
Umjesto koeficijenata u državnu upravu treba uvesti platne razrede
Dio ekonomista smatra kako ključ reforme državne uprave leži u politici plaća pa predlažu platne razrede umjesto sadašnjeg sustava "čvrstih" koeficijenata. Sustav platnih razreda, ističu, ima susjedna Slovenija koja je uspjela stvoriti učinkovitu državnu upravu.
"Sustav plaća u državnoj upravi, kakav Hrvatska ima posljednjih 20-ak godina, temelji se na koeficijentima koji službenicima i namještenicima omogućuju da faktično cijeli radni vijek ostanu u istom statusu. To nije pošteno ni prema njima jer i među njima ima onih koji više i onih koji manje rade. Stoga bi trebalo uvesti sustav platnih razreda, što smo, uostalom, i imali prije 2001. godine, unutar kojih bi bilo više koeficijenata. To bi i samim zaposlenima omogućilo da napreduju u sustavu državne uprave, odnosno da se nagrade oni koji rade više i bolje", kaže za Index jedan ekonomist koji je molio za anonimnost. Svjestan je, doduše, da ni sustav platnih razreda nije idealan, ali smatra da je društvo dovoljno napredovalo da korigira njegove nedostatke.
Zasad je jedino izvjesno da će plaće u državnoj upravi u koronakrizi ostati zamrznute
U vladinim krugovima nismo uspjeli dobiti konkretan odgovor na pitanje što namjeravaju napraviti na planu reforme državne uprave. Samo su nam ponovili da su najavili reforme u sustavu lokalne samouprave. Kada je, pak, riječ o državnoj upravi, tu još, čini se, nema jasnog odgovora hoće li i kada krenuti promjene. Zasad je izvjesno jedino to da bi plaće zaposlenih u javnom sektoru do daljnjega, odnosno do završetka koronakrize, trebale ostati zamrznute, odnosno da se do daljnjega neće ići u lani dogovorene povišice.
Izvor iz vlade koji je želio ostati anoniman kazao nam je da je među planovima za sljedeću godinu zamrzavanje mase plaća na sadašnjoj razini, uz mogućnost povećanja pojedinačnih plaća, ovisno o kvaliteti rada pojedinog zaposlenika. Drugim riječima, ukupan iznos za plaće u sljedećoj bi godini trebao ostati na manje-više istoj razini kao ove godine, ali pojedinačne plaće službenika i namještenika mogle bi rasti. No, takav pristup, svjestan je, otvora i brojna pitanja i mogao bi značiti diranje u osinje gnijezdo. Na pitanje razmatra li se povratak platnih razreda, naš sugovornik nije odbacio tu mogućnost.
"Vidjet ćemo, sve je na stolu", zaključio je.
Hrvatska ostaje među članicama EU s najvećom državnom potrošnjom
Hrvatska će tako, po svemu sudeći, i dalje ostati među članicama EU s velikom državnom potrošnjom. Prema podacima Eurostata, prosjek ukupne državne potrošnje u EU lani je iznosio 45,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Hrvatskoj ona iznosila 47,1 posto BDP-a. Usporedbe radi, u susjednoj Sloveniji, prema podacima eurostatističara, državna je potrošnja lani iznosila 43,7 posto BDP-a, što je znatno manje nego u Hrvatskoj i ispod prosjeka EU.
Veliku javnu potrošnju Hrvatska plaća rastom zaduženja i jakim poreznim opterećenjem. To, međutim, postaje problem u ovoj godini koju obilježava koronakriza koja je javne financije bacila na koljena, dovevši do velikog podbačaja u punjenju državne blagajne i ogromnog rasta državnih rashoda.
Ovdje je dovoljno podsjetiti da je proračunski manjak u prvom ovogodišnjem polugodištu dosegao gotovo 17 milijardi kuna, kao i da prognoze pokazuju da se javni dug približava udjelu od 90 posto BDP-a.
Stoga se već sada može postaviti pitanje čime će država plaćati glomazan javni sektor i koliko će nas to sve u konačnici koštati.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati