PODUZETNICI i ekonomisti pozdravljaju nastavak provedbe vladinih mjera za spas radnih mjesta, ali upozoravaju da još uvijek nisu vidjeli paket sveobuhvatnih reformi Banskih dvora, bez kojih će novi vladini potezi biti samo vatrogasna mjera.

Premijer Andrej Plenković je, podsjetimo, na sjednici vlade u četvrtak najavio da vlada do kraja godine nastavlja s provedbom mjera za očuvanje radnih mjesta. Dosad je na te mjere, kažu u vladi, tvrtkama isplaćeno 6,3 milijarde kuna, a kada se dodaju i doprinosi, iznos se penje na 9,1 milijardu kuna. Do kraja godine izdvojit će se dodatnih 800 milijuna kuna, čemu još, ističu u Ministarstvu rada, valja pribrojiti i 400 do 500 milijuna kuna za mjeru skraćenog radnog vremena, koja je već na snazi i vrijedi do kraja godine.

Vlada će u 2020. na spašavanje radnih mjesta potrošiti preko 10 milijardi kuna

Nastavkom primjene mjera u najugroženijim sektorima, poput turizma, ugostiteljstva, putničkog prijevoza i industrije evenata, a koje bi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trebalo usvojiti u ponedjeljak, trebalo bi biti obuhvaćeno do 70.000 radnika, a za njih će se izdvojiti oko 800 milijuna kuna. U vladi najavljuju da će nastaviti isplaćivati 2000 kuna po radniku za mjeru skraćenog radnog vremena, a isti je iznos namijenjen i za radnike kod mikropoduzetnika. Poduzetnicima u posebno ugroženim djelatnostima vlada će do kraja godine davati potporu od 4000 kuna po radniku. Novac za to osigurat će se, kao i dosad, u državnoj blagajni i iz fondova EU. Već sada se može reći da će ukupne vladine mjere za očuvanje zaposlenosti, u koje su uključeni i doprinosi, u ovoj godini iznositi više od 10 milijardi kuna, što je snažan udar za javne financije, čak i ako znatan dio novca osigura blagajna EU. 

"Ovim mjerama vlada na vrijeme poduzima sve potrebne aktivnosti u cilju zaštite radnika i tržišta rada te donosi stabilnost za daljnji period za sve poduzetnike koji su pogođeni problemima na hrvatskom tržištu", kazao je za Index ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović. 

Dodao je da se time ide s dodatnom pomoći poduzetnicima koji su pogođeni koronakrizom, kako bi se što kvalitetnije pripremili za sljedeću sezonu i spriječili odlazak zaposlenika iz tih sektora na burzu rada. 

Poduzetnici traže da Plenkovićeva vlada bude hrabrija u reformama 

Poduzetnici i ekonomisti s kojima smo razgovarali slažu se da je tim potezom vlada najvjerojatnije spriječila lavinu otkaza koja se očekivala na jesen. Naravno, otpuštanja će u pojedinim tvrtkama i sektorima biti bez obzira na mjere, no Hrvatska bi nastavkom primjene mjera, koje su, k tome, i proširene na djelatnosti kojima nacionalni ili lokalni stožeri privremeno zabrane rad, kao što je nedavno bio slučaj s teretanama u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ipak trebala izbjeći najcrnji scenarij na tržištu rada. 

"Nastavak primjene mjera za očuvanje radnih mjesta svakako treba pohvaliti, bez njih bi broj nezaposlenih na jesen rastao prema 200.000. Ovako će se rast nezaposlenosti dogoditi, ali bit će znatno manji nego što se ranije očekivao. Ono što, međutim, nedostaje su reforme jer ovo što smo dosad čuli iz vlade o reformama je samo kozmetika. Od premijera Plenkovića očekujemo da bude hrabriji i odlučniji u provedbi reformi", ističe za Index suosnivač udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas. 

Što će biti s onim tvrtkama koje će morati otpuštati zbog poteza drugih zemalja? 

I Zdravko Jelčić iz požeške industrije namještaja Spin Valis hvali nastavak provedbe mjera za očuvanje radnih mjesta, ali upozorava i da nedostaje reformski paket koji bi te mjere pratio, a bez kojeg će mjere imati samo ograničeni domet. Uz to, upozorava i da izvoznici ovise o mjerama koje donose druge zemlje. To znači da svaka nova restrikcija koju donese neka zemlja znači i novi udar na poslovanje hrvatskih tvrtki, nakon kojeg hrvatskim poduzećima neće preostati drugo nego da izlaz potraže u smanjenju broja zaposlenih, a vladine mjere na taj problem ne nude odgovor. 

"U vladinom paketu nedostaju strukturne reforme, a one su ključne. Nedostaju i industrijske strategije", poručuje Jelčić za Index. 

Predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak kaže, pak, da većini ugostitelja nastavak vladinih mjera ne znači puno, i to iz jednostavnog razloga što ih većina ni ne može koristiti. Naime, da bi se kvalificirali za korištenje vladinih mjera, ugostitelji moraju imati pad prometa od 60 posto, što u njihovom biznisu zapravo znači i stavljanje ključa u bravu. Uz to, i Medak kaže da nedostaje jasan reformski pravac, a upozorava i na covid kredite za poduzetnike, čije je odobravanje, žale se poduzetnici, jako sporo. 

"Mogli bismo reći da je ovo što vlada sada poduzima dio posla. Drugi dio posla su porezno rasterećenje i reforme te povoljni krediti kako bismo mogli nastaviti normalno poslovati", naglašava Medak za Index.

Ključna reformska područja - porezi, pravosuđe i javna uprava

Zahtjevi poduzetnika za reformama uglavnom se svode na tri bitna područja. Prvo područje su porezi, pri čemu naši sugovornici smatraju da najavljene izmjene u sustavu poreza na dohodak nisu dovoljne. Od vlade, naime, očekuju da osjetno smanji porezno opterećenje koje ih koči u poslovanju, pri čemu posebno ukazuju na potrebu smanjenja PDV-a, kao i na potrebu značajnog rezanja parafiskalnih nameta. 

"Dok su brojne zemlje u koronakrizi smanjile stopu PDV-a, Hrvatska i dalje ugostitelje oporezuje stopom PDV-a od 25 posto plus tri posto poreza na potrošnju. Istodobno, zaboravlja se da svi imamo rast troškova zbog primjene epidemioloških mjera, poput nabavke dezinfekcijskih sredstava i maski, a one ugostiteljske objekte mjesečno koštaju oko 500 kuna po zaposlenom", žali se Medak. 

Drugo područje u kojem poduzetnici očekuju reforme je pravosuđe. Treće je javna uprava. 

"Bez tih reformi, ovo je samo kupnja vremena i tapkanje na mjestu", naglašava Bujas. 

I on ukazuje na potrebu brže obrade covid kredita, na čije odobravanje, kako kaže, poduzetnici čekaju mjesecima. Procedure je tu potrebno ubrzati, poručuju poduzetnici, kako bi mnogi od njih uopće opstali na koronakrizom poremećenom tržištu te kako bi mogli krenuti s investicijama i tako ubrzati oporavak od krize.

Još uvijek bez vizije što nakon koronakrize

Ekonomisti ističu i kako iz Banskih dvora još uvijek nedostaje odgovor na pitanje što nakon koronakrize. Naravno, nitko u ovom trenutku ne može dati odgovor na to koliko će još trajati kriza izazvana pandemijom koronavirusa, ali svi se nadaju da bi u sljedećoj godini trebao krenuti oporavak. Vlada bi tu, kažu, trebala dati neki putokaz i utrti put oporavku provedbom strukturnih reformi. 

"Nastavak vladinih mjera će privremeno zaustaviti veći rast nezaposlenosti. Do kraja godine će zadržati i postojeću strukturu radnih mjesta, no koronakriza nam nosi i tektonske promjene u strukturi gospodarstva. Već sada je jasno da u budućnosti više neće moći biti tako velik naglasak na turizmu, dok će, s druge strane, jačati građevinarstvo, što zbog obnove Zagreba od potresa, što zbog infrastrukturnih projekata, a sve će se to odraziti i na tržište radne snage u Hrvatskoj. Drugim riječima, dio radnika u turizmu više neće moći naći posao, dok u graditeljstvu možemo očekivati nova radna mjesta, a već sada imamo manjak radne snage u tom području. Međutim, vlada tu zasad ne pokazuje smjer", upozorava za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.

I on upozorava na dosadašnji izostanak ključnih reformi. Kao primjer navodi da su u privatnom sektoru plaće mnogima smanjene, čime se privatni sektor prilagodio novonastalim uvjetima, dok se, s druge strane, razina plaća u javnom sektoru nije mijenjala. Ni tu, zaključuje Novotny, zasad nema promjena, iako su mogućnosti državne blagajne ograničene, posebno u ovakvim, kriznim uvjetima.