SVEČANOST otvaranja pregovora između afganistanske vlade i talibana počela je danas u katarskom glavnom gradu Dohi, obilježavajući početak dijaloga koji bi trebao okončati gotovo dvadesetogodišnji rat u kojem je poginulo više desetaka tisuća boraca i civila.

Svečanost je počela čitanjem stihova iz Kurana

Taj 19-godišnji sukob je ujedno i najdugovječnija vojna operacija SAD-a tijekom koje su se izmijenila tri predsjednika i kojima je zadavala veliku brigu. Svečanost je počela jutros po mjesnom vremenu čitanjem stihova iz Kurana, nakon čega se okupljenima obratio katarski ministar vanjskih poslova.

Jučer navečer je u Dohu doputovalo visokorangirano izaslanstvo afganistanske vlade na čelu s Masoom Stanekzai koji je posljednjih 19 godina obnašao visoke dužnosti, uključujući dužnost šefa afganistanske obavještajne službe. U izaslanstvu su i predsjednik Visokog savjeta za nacionalno pomirenje Abdulah Abdulah te ministar vanjskih poslova i posebni predstavnik predsjednika za mirovne pregovore.

Pregovori se održavaju pod pokroviteljstvo SAD-a

Kako se pregovori održavaju pod pokroviteljstvom SAD-a, u Dohi je nazočan i američki državni tajnik Mike Pompeo.

"Na vama je da odaberete koji politički sustav želite", poručio je dvjema stranama Pompeo u uvodnom govoru. 

On je jučer, pred odlazak u Dohu, rekao da se radi o povijesnim mirovnim pregovorima između talibana i afganistanske vlade i da će biti "teški". Uputio je apel dvjema stranama da ne "propuste povijesnu priliku za okončanje rata". 

Abdulah je danas na svečanosti rekao da će, ako se dvije strane udruže i "iskreno porade na miru, prestati i bijeda koja vlada tom zemljom". Očekuje se da će se nazočnima obratiti i zamjenik vođe talibana Mula Baradar Akhund.

Analitičari smatraju da pregovori neće biti laki

Dužnosnici, diplomati i analitičari se slažu da je dolazak dviju strana u Dohu kako bi sjeli za pregovarački stol postignuće, ali da put prema miru neće biti lagan.

"Pregovori će morati odgovoriti na cijeli niz ozbiljnih pitanja o tome kakvu zemlju Afganistanci žele (...) rješenja se neće pronaći na bojišnici, toliko znamo", kazala je Deborah Lyoins, posebna predstavnica UN-a za Afganistan.

Sve će ovisiti o spremnosti dviju strana da usklade različite vizije i njihove spremnosti da zajedno upravljaju zemljom.

Talibani su oduvijek odbijali priznati vladu u Kabulu koju nazivaju "marionetom" Washingtona. Oni će vršiti pritisak kako bi Afganistan pretvorili u "emirat" gdje će zakon diktirati rigorozan islam. Vlada predsjednika Ašhrafa Ganija će pokušati zadržati mladu republiku i njezin ustav. 

Žene su dobile velike slobode, posebice u gradu. Mogle bi ih izgubiti ako talibani, u ime "islamskih vrijednosti", djelomično ili u potpunosti preuzmu vlast. Brojni Afganistanci strahuju od povratka kamenovanja žena optuženih za preljub. 

Od 2001. u Afganistanu je poginulo oko 2300 američkih vojnika

Inauguracijska svečanost počela je dan nakon 19. godišnjice terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. koji su pokrenuli vojnu intervenciju u Afganistanu.

Mjesec dana nakon napada, naredbom tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha, američke su snage krenule u intervenciju kako bi pronašle Osamu bin Ladena, Saudijca koji je stajao iza napada na njujorške blizance i Pentagon, a kojemu su radikalni talibanski islamisti ponudili utočište.

Američki predsjednik Donald Trump, koji će na izborima u studenom nastojati izboriti novi mandat, želi pokazati da njegovo obećanje da će okončati američki angažman u Afganistanu i povući većinu stranih snaga nisu prazne riječi.

Od 2001. u Afganistanu je poginulo oko 2300 američkih vojnika.