NJEMAČKA javna televizija ARD je u svojem izvještaju iz Bruxellesa, središta institucija Europske unije, tematizirala sve žešća natezanja između Europske komisije i Europskog parlamenta s jedne strane i pojedinih država članica s druge o tome treba li se europski novac povezivati s poštivanjem pravne države ili ne.

ARD navodi kako je i Hrvatska jedna od članica “u kojoj je iz briselske perspektive ugrožena pravna država”. Kada se sve to stavi u kontekst preuzetnih najava premijera Andreja Plenkovića da će Hrvatska od EU dobiti čak 22 milijarde eura zbog ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa i u okviru novog sedmogodišnjeg budžeta Unije, postaje jasno da će cijeli taj proces biti mnogo kompliciraniji nego što ga vladajući HDZ i premijer Plenković zasad predstavljaju hrvatskoj javnosti.

Mađarska je ponovno glavni problem

U središtu svađe je ponovno Mađarska, za koju se navodi da je premrežena “korupcijom i nepotizmom” kao nijedna druga članica Europske unije. 

U svakom slučaju, ARD napominje da je po najnovijem izvještaju europskog antikorupcijskog ureda OLAF pronevjera europskog novca u Mađarskoj deset puta veća u odnosu na prosjek Europske unije. 

To je jedan od razloga zbog čega većina eurozastupnika želi da izdašni paket pomoći članicama EU zbog pandemije koronavirusa, kao i regularna sredstva iz europskih fondova budu povezani, pa i uvjetovani poštivanjem temeljnih prava, kako ih definira EU, te pravne države.

Eurozastupnici žele europski novac uvjetovati poštivanjem vladavine prava

Upravo je u tijeku, od 14. do 17. rujna, sjednica Europskog parlamenta na kojoj se o svemu tome raspravlja te se u pozadini vodi žestoka bitka između europskih institucija - Komisije i Parlamenta - te nekih članica, koje žele europski novac, ali ne i obavezu poštivanja temeljnih prava.

Mađarska je tu nedvojbeno najistaknutija opozicija, no u Bruxellesu smatraju da je pravna država ugrožena i u Hrvatskoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Češkoj. ARD citira eurozastupnika Zelenih Daniela Freunda, člana odbora za budžet, koji se plaši da će kršenje prava i korupcija u pojedinim članicama EU postati sve veći ako se europski novac ne počne striktno uvjetovati poštivanjem pravne države. Freund navodi kao primjer i proteste građana u Bugarskoj, koji su na ulice izašli baš zbog pronevjere europskih sredstava u režiji vlasti.

Svi polažu nade u Angelu Merkel

S obzirom na dosadašnja horor iskustva hrvatskih građana i HDZ-ovu inherentnu korupciju, teško je eurozastupniku Freundu zamjeriti što se brine oko toga. Eurozastupnici kao svoju najveću saveznicu, pored Europske komisije, vide njemačku kancelarku Angelu Merkel, koja je nedavno istaknula važnost vladavine prava, te očekuju da će ona u pregovorima o raspodjeli europske pomoći odigrati ključnu ulogu i progurati da europski novac bude nekako povezan s funkcioniranjem pravne države.

Za Hrvatsku su to istovremeno i dobre i loše vijesti.

Podsjetimo, Plenković se u srpnju nakon iscrpnih briselskih pregovora hvalio kako je za Hrvatsku osigurao čak 22 milijarde eura u sljedećem sedmogodišnjem periodu, koji pokriva europski budžet (službeno zvan Višegodišnji financijski okvir, tj. VFO), i posebnu korona-pomoć.

Plenkovićeva samohvala

“Ovo je postignuće bez presedana, više od duplo u prvih sedam godina članstva. Imat ćemo sjajnu polugu za provođenje reformi, realizaciju projekata, ulaganja i ono najvažnije - za brzi gospodarski oporavak”, govorio je tada euforični Plenković.

>> Plenković: Ovo je uspjeh bez presedana

Plenković je naglasio da se na ovaj način pokazuje koliko je Hrvatskoj važno članstvo u EU. Izdvojio je da je od svih stvari koje su po različitim formulama dobivene Hrvatska dobila dodatnih 500 milijuna eura.

“Dobili smo na paragraf, koji sam uspio još u veljači kada smo predsjedali, pozicionirati u pregovarački okvir. Povećali smo tih 300 milijuna na 400 milijuna, dakle dodatne kohezije. To je za naše regije kojima je potreban dodatni ciklus investicija i razvoj. I još dodatnih 100 milijuna eura, što je plod noćašnjih pregovora, za ruralni razvoj“, pojasnio je.

22 milijarde eura

Kazao je da se Hrvatska ubraja u one zemlje koje su dobile dodatna sredstva i u koheziji i u poljoprivredi. “Obavili smo prilično dobar posao ovdje u Bruxellesu“, samozadovoljno je konstatirao hrvatski premijer u srpnju. Vezano za fond koji se tiče oporavka i otpornosti, tj. korona-fond, Plenković je istaknuo da će, kada je riječ o bespovratnim sredstvima, Hrvatska imati više od 5,9 milijardi eura, dok je 2,350 milijardi za zajmove.

Sve to zvuči vrlo impresivno, no te 22 milijarde su i dalje u zraku te se tek treba pokazati hoće li ih Hrvatska u sedmogodišnjem periodu biti sposobna doista i povući.

>> Hrvatska će iz EU dobiti 22 milijarde eura. Taj novac neće samo sjesti na račun

>> Pitali smo analitičare što za Hrvatsku znače 22 milijarde eura iz EU

No, ostavimo to po strani i koncentrirajmo se na pitanje pravne države, što Hrvatska baš i nije, iako stvari još nisu otišle u toliko pogrešnom pravcu kao u Mađarskoj i Poljskoj kao najeklatantnijim primjerima uspostavljanja neliberalne demokracije u kojoj prava prvenstveno ovise o pripadnosti većini.

Što Plenković kaže o vladavini prava?

U vezi toga Plenković je rekao i da Hrvatska podržava mehanizam vladavine prava koji se spominje kao jedna od ključnih stvari. 

“To su mehanizmi koji su vezani za zaštitu proračuna EU. Mi smatramo da taj prijedlog treba biti takav da svi unaprijed znamo o čemu se radi i da države znaju kako se treba pridržavati tog načela”, izjavio je hrvatski premijer.

HDZ-ovi eurozastupnici su imali priliku podržati vladavinu prava u Mađarskoj, no podržali su Orbana

Problem je što eurozastupnici iz njegove stranke HDZ nisu tako glasali kada su imali priliku u slučaju rasprave o mađarskom kršenju prava, koja je prije dvije godine zapalila Europski parlament. Dapače, HDZ-ovi eurozastupnici su u toj situaciji odigrali u korist Viktora Orbana, glasajući čak i protiv većine u klubu Europske pučke stranke, kao i većina zastupnika Europskog parlamenta.

>> Europa glasala protiv Orbana, HDZ-ovci ga podržali

Objašnjenje koje su ponudili jest da treba poštivati načelo supsidijarnosti unutar EU, izbjegavši se pozabaviti meritumom, a to je da Mađarska očito krši europske temeljne vrijednosti, kao i pravnu državu.

Ressler ne spominje vladavinu prava

Indikativne su izjave koje je za hrvatske medije proteklih dana davao Plenkovićev proteže i eurozastupnik Karlo Ressler, koji je ujedno i izvjestitelj EPP-a za pitanje budžeta. Ressler nije spominjao pravnu državu ili uvjetovanje europskih sredstava poštivanjem vladavine prava, već je sipao floskule.

>> Karlo Ressler - mladi Plenkovićev miljenik kojem je uzor Tuđman

>> HDZ je danas dao sasvim novo značenje izreci "neka sve ostane u obitelji"

Evo primjer iz njegova intervjua za RTL: “Proračun je najsnažnije sredstvo koje Unija ima na raspolaganju u slučaju ovako velikog šoka za gospodarstvo. Idući dugoročni proračun bit će glavni europski odgovor na ovu krizu, uključujući dodatna sredstva isključivo za financiranje oporavka te izdašnu investicijsku injekciju u sektore posebno pogođene ovom krizom, kao što je turizam. Digitalna i zelena transformacija trebaju doprinijeti izlasku iz krize.”

"Moja ključna parlamentarna zadaća, kao izvjestitelj Europske pučke stranke, je rad na proračunu za sljedeću godinu, prvom proračunu nakon pandemije, prvom proračunu nove Komisije i prvom proračunu novog Višegodišnjeg financijskog okvira. Moramo iskoristiti svaki euro europskih sredstava kako bi se pomoglo nacionalnim mjerama pomoći gospodarstvu, poduzetnicima i radnicima", nastavio je Ressler, nigdje ne spominjući pitanje pravne države, koje pak mnogi drugi eurozastupnici, po procjeni briselskih insajdera čak i jasna većina, ističu kao podjednak prioritet.

I dobra i loša vijest za Hrvatsku

Tako postaje jasno zašto je za Hrvatsku i dobra i loša vijest inzistiranje na tematici pravne države.

Dobra je vijest jer je u Hrvatskoj pravna država nedvojbeno ugrožena, a hrvatske vlasti su u vezi takvih stvari uvijek bolje reagirale na pritiske izvana, nego na pritiske iznutra. Jednostavnije rečeno, Hrvatsku se lakše dovede u red jer njen premijer, bio to Ivo Sanader nekoć ili Plenković sada, želi impresionirati Bruxelles, a ne zato što bi uvođenje reda bilo od koristi za hrvatske građane.

No, loša vijest je što bi se možda moglo dogoditi i da Hrvatska ostane bez dijela prijeko potrebnog europskog novca, bez kojeg hrvatsko gospodarstvo sigurno neće preživjeti ekonomsku krizu koju je izazvala pandemija, ako se urušavanje pravne države nastavi.

Tamni i svijetli scenarij

Iz toga slijedi i jasan tamni scenarij: bez europskog novca se hrvatsko gospodarstvo urušava, a u takvoj situaciji propadanja će vladajuće u Hrvatskoj biti još manje briga za pravnu državu.

Svijetli scenarij bi pak bio da Hrvatska počne popravljati narušeno stanje svoje pravne države i pritom uspješno povlačiti europski novac, koji će pak spasiti hrvatsko gospodarstvo, što bi bila win-win situacija.

Stoga treba pažljivo pratiti kako će se odvijati rasprava u Europskom parlamentu te na čiju će tu stranu stati HDZ-ovi eurozastupnici: na stranu onih koji zagovaraju uvjetovanje europskih sredstava poštivanjem vladavine prava ili onih koji žele novac bez odgovornosti. Dosadašnje iskustvo nas uči da će HDZ-ovci biti za potonje, ali možda konačno pozitivno iznenade.