"PREKO 80 posto bolnica danas nažalost ne može dobiti lijekove, prekinuli smo opskrbu za 33 bolnice u Hrvatskoj, bili smo prisiljeni", rekao je predsjednik Uprave Oktal Pharme, jedne od 4 nacionalne veledrogerije, Ivan Klobučar za N1.

"Imamo 500 milijuna dospjelih dugovanja samo u bolnicama. Dodatni problem je da je u zadnja 2 mjeseca novih 700 milijuna duga ljekarni prema veledrogerijama. Došli smo do točke kada postaje neizdrživo", rekao je.

Kaže kako niz sastanaka imaju već nekoliko godina, ali se ne miču s mrtve točke. "Novi dugovi s nama nemaju nikakve veze. Naš premijer je rekao da se dugovi moraju platiti. Ovo je za nas katastrofalna odluka, ali jedina moguća, mi živimo od prodaje lijekova", dodao je Ivan Klobučar.

Ni veledrogerije neće moći dobivati lijekove

Došli su do točke, ističe, kada je njima upitno hoće li dobiti plaće. Ovo je profesionalna odluka, kaže, imaju preko 750 zaposlenih. Oktal Pharma radi u 5 država i prije svega, objašnjava, moraju brinuti za radnike i opstanak firme.

Naveo je i kako je moguće da ljekarne ostanu bez lijekova.

"Ovdje treba upucati novac i riješiti dug, ovo nije pregovaračka taktika, ni sami nećemo moći dobivati lijekove. Trebamo rješavati svoje dugove, to je i premijer jučer izjavio", poručio je predsjednik Uprave Oktal Pharme.

Dubrovačkoj bolnici obustavljena isporuka

Podsjetimo, ravnatelj dubrovačke bolnice danas je za N1 potvrdio kako im je obustavljena isporuka materijala.

"Ukupni dug Opće bolnice Dubrovnik prema veledrogerijama je 61 milijun i 900 tisuća kuna, a stariji od 365 dana je više od 12 milijuna kuna. Neposredno nakon jučerašnjeg sastanka usmeno smo kontaktirani od predstavnika tri od četiri velike veledrogerije da trenutno prestaje isporuka materijala. To znači da ako potraje više dana, dovest će se u pitanje funkcioniranje", rekao je Mario Bekić.

Dodaje da zalihe ovise o epidemiološkoj situaciji kao i kretanju određenih vrsta pacijenata:

"Za desetak dana bi lijekovi mogli doći u pitanje iako neke zalihe mogu trajati i mjesec dana."

Veledrogerije traže uplatu 2,7 milijardi kuna do kraja godine

Predsjednik Udruženja veletrgovina pri HGK Tomislav Kulić izjavio je u utorak da veledrogerije od vlade traže uplatu 2,7 milijardi kuna do kraja godine i dogovor o otplatnom planu za ostali dio duga do ukupnih pet milijardi kuna. 

Nakon što su predstavnici veledrogerija u ponedjeljak napustili sastanak s ministrima financija i zdravstva nezadovoljni vladinom ponudom, Kulić poručuje da u ovom trenutku zahtijevaju uplatu 2,7 milijardi kuna do kraja godine.

Preostali dug do pet milijardi kuna žele riješiti do 30. lipnja iduće godine, a do tada bi s resornim ministarstvom pokušali definirati otplatni plan kojim bi se smanjila ročnost plaćanja preostalog dijela duga, izjavio je Kulić za Hinu.

"Naš je uvjet - svedite nas na dvije milijarde kuna ukupnog duga, tako da možemo pomoći kreditirati zdravstvo do 30. lipnja iduće godine. Sve ispod 2,7 milijardi kuna za veledrogerije je neodrživo. Samo desetak najvećih veledrogerija u ovom trenutku zaduženo je za 1,2 milijarde kuna u bankama i drugim izvorima financiranja pa smo na rubu likvidnosti", poručuje Kulić, čije udruženje broji 40-ak članica. 

Od 500 milijuna kuna, koje je vlada namijenila uplati veledrogerijama u srpnju, članicama njegova udruženja uplaćeno je 403 milijuna kuna. No, kako je od srpnja HZZO ustegnuo uplatu 700 milijuna kuna ljekarnama za lijekove, veledrogerije su ostale i bez tih 700 milijuna.

"Dug je od srpnja narastao za punih 800 milijuna kuna, a mjesečno raste za 220 milijuna samo u bolničkom sektoru", upozorava Kulić.

Pojedini dobavljači nisu više spremni isporučivati lijekove veledrogerijama, a neke veledrogerije počele su prije dva tjedna s redukcijom isporuke lijekova bolnicama.

Kulić, koji je član Uprave Phoenix farmacie, kaže da je njegova tvrtka s redukcijom krenula početkom listopada, a obuhvaćene su sve opće i županijske bolnice s dugom starijim od 500 dana. Sljedeći korak je proširenje redukcije na kliničke bolnice i KBC-ove, po kriteriju najstarijih potraživanja, dodao je.

Funkcioniraju s ostacima zaliha od dobavljača

"Preostali asortiman usmjerit ćemo prema ustanovama koji plaćaju nešto bolje i tako osigurati minimum isporuke proizvoda koji su nam ostali, jer smo od dobavljača doživjeli već prve blokade. Trenutno funkcioniramo s ostacima zaliha od dobavljača koji su nam uskratili isporuku, jer već duže vrijeme nismo u stanju servisirati naš dug prema njima", naglašava Kulić.

Najproblematičniji su trenutno dugovi općih i županijskih bolnica, primjerice dug dubrovačke bolnice prema četiri najveće veledrogerije iznosi 61,9 milijuna kuna, od čega je dug stariji od godine dana 12,09 milijuna kuna.

"Dug za lijekove i potrošni materijal stariji od godine dana zapravo je star 430 do 450 dana, ili prema dobavljačima 500 dana. To je problem na razini države i mi tu ne možemo sami utjecati", rekao je ravnatelj bolnice Marijo Bekić.

U pulskoj bolnici zasad imaju samo usmenu najavu iz veledrogerija o obustavi isporuke lijekova, koje će trajati dok bolnica ne podmiri dug stariji od godinu dana. Dospjeli dug iznosi 11 milijuna kuna, a ukupni dug stariji od godinu dana je 28,5 milijuna kuna, kaže ravnateljica bolnice Irena Hrstić.    

Stanje ocjenjuje zabrinjavajućim jer zasad raspolažu određenim rezervama lijekova, no već idućih dana moglo bi doći do nestašice. 

"Problem je spušten na razinu ravnatelja bolnica koji zapravo nemaju ovlasti u određivanju prihoda. O cijeloj problematici izvijestila sam predsjednika Upravnog vijeća i obnašatelja dužnosti istarskog župana, s obzirom na to da je županija osnivač bolnice", dodala je.

KBC-ovi trenutno plaćaju veledrogerijama unutar 300 dana

No, i ona smatra kako je teško očekivati da će se problem riješiti na lokalnoj razini bolnice, stoga od Ministarstva zdravstva očekuje neko kompromisno rješenje.    

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Mario Zovak kaže da u ovom trenutku nemaju najavu obustave lijekova. Trenutno veledrogerijama plaćaju unutar 300 dana, a slična je situacija i u drugim KBC-ovima. 

"Cijene naših usluga su premale, a lijekova i opreme previsoke, bolnički limiti iz nekih davnih vremena su nepravedni, no i dalje se ne korigiraju", ističe Zovak dodajući da kašnjenje uplata nije korektno prema dobavljačima, prije svega malim domaćim tvrtkama kojima je i uplata od 100.000 kuna kapitalna investicija.