AMERIČKI predsjednik Donald Trump odbija priznati očiti poraz na izborima protiv protukandidata Joea Bidena, tvrdeći da je rezultat posljedica masovne izborne prijevare - daleko najveće u povijesti, ako je vjerovati Trumpovim optužbama.

Stoga mnogi u Americi i izvan nje postavljaju pitanje koliko bi štete Trump mogao napraviti do 20. siječnja kad bi ga na poziciji predsjednika, ako ne dođe do zaista neviđenog preobrata, trebao zamijeniti Biden. 

CNN piše kako Trumpovo odbijanje priznanja poraza neće zaustaviti Bidenovo preuzimanje vlasti, ali da bi "cestovne blokade" koje Trumpova administracija na odlasku postavlja nadolazećoj mogle izazvati ozbiljne probleme. Drugim riječima, nije pitanje odlazi li Trump, već koliko kaosa može izazvati na odlasku. 

Tužbe o izbornim neregularnostima koje je Trumpov stožer podnio u saveznim državama ključnima za ove izbore, prvenstveno Pennsylvaniji, te neslužbene optužbe o lažiranju glasova koje on i njegovi saveznici i pristaše žustro promiču ovih dana, ukazuju na to da će sljedeći 71 dan zaista biti u najmanju ruku jednako turbulentan kao i četiri godine Trumpovog predsjedničkog mandata. 

Trump je možda "lame duck" (eng. "hroma patka") predsjednik, što je u američkom političkom žargonu izraz za aktualnog predsjednika koji se više ne može ponovo kandidirati ili je izgubio izbore, ali i dalje ima pune predsjedničke ovlasti do inauguracije 20. siječnja. Samo mu nepisana konvencija nalaže da ih ne koristi, a znamo da je Trump predsjednik koji, blago rečeno, ne drži previše do političkih konvencija i normi. 

Državna agencija odbija potvrditi Bidena kao predsjednika

Ni američka Uprava za opće poslove (GSA) još uvijek nije priznala Bidena kao novoizabranog predsjednika, zbog čega njegov tranzicijski tim razmatra pravni postupak protiv te državne agencije. 

Direktorica GSA-a Emily Murphy, koju je Trump na tu dužnost postavio 2017. godine, još uvijek nije utvrdila "jasnog pobjednika", za što je ova agencija ovlaštena, kazala je njezina glasnogovornica. Zakon ne govori izričito kada se GSA mora oglasiti, ali Bidenov tranzicijski tim tvrdi da je njihova pobjeda čista i da se odgoda ne može opravdati, bez obzira na to što Trump odbija priznati poraz.

Kako prenosi portal Politico, Trumpov šef ureda predsjednika Mark Meadows rekao je da GSA vjerojatno neće potvrditi Bidena kao pobjednika barem do petka, a možda ni mnogo kasnije od toga, dok čeka da savezne države završe brojenje glasova i da se u onima u kojima je rezultat tijesan i osporavan - a u isto vrijeme odlučujući za pobjedu - ne provede ponovno prebrojavanje glasova. 

>>Može li Trump tužbama preokrenuti poraz na izborima i ostati predsjednik?

Trump je u svojoj borbi angažirao i svog ministra pravosuđa Williama Barra, čija funkcija bi prema američkim političkim normama trebala biti neutralna, budući da je u isto vrijeme i glavni državni odvjetnik. No Barr je danas poslao pismo saveznim tužiteljima u kojima im daje ovlasti da istraže "utemeljene tvrdnje o izbornim nepravilnostima i bilježenju glasova", pozivajući ih pritom da ne istražuju "ishitrene ili nategnute" tvrdnje i dodajući da je on sam to "već učinio u specifičnim slučajevima". Barr u svom pismu, međutim, nije iznio dokaze navodne izborne prijevare. 

Ministar pravosuđa Barr uključio se u Trumpovu pravnu borbu za izbore

"Ako ima jasnih i kredibilnih optužbi o neregularnostima, ako je to istina, to bi moglo utjecati na ishod izbora", upozorio je Barr tvrdeći kako njegov ured ima obavezu da osigura da se izbori provedu na način da Amerikanci mogu biti sigurni u izborni proces i svoju vladu. 

Dužnosnik koji je trebao nadgledati te istrage, ravnatelj Ogranka za izborne zločine u Odjelu za kriminal Ministarstva pravosuđa Richard Pilger, nedugo nakon toga dao je ostavku iz protesta protiv Barrove odluke.

"Kad sam se upoznao s novom politikom i njezinim posljedicama… moram dati ostavku na svoju poziciju", napisao je Pilger u mailu kolegama. Dodao je da nova politika ministarstva "poništava 40-godišnju politiku o neuplitanju za istrage o izbornoj prevari u periodu prije nego što se izbori potvrde", prenosi portal Axios.

Naravno, Trumpove optužbe da su demokrati masovno lažirali glasove poštom (kojih je ove godine bilo najviše dosad zbog pandemije koronavirusa) nisu od jučer - američki predsjednik ih je kontinuirano plasirao mjesecima prije izbora, pripremajući tako teren za tezu o tome da je izgubio na nepošten i nelegitiman način. S tim u skladu, u više navrata odbio se obvezati da će prihvatiti eventualni poraz i mirni transfer vlasti.

Trump prije izbora odbijao prihvatiti eventualni poraz: Vidjet ćemo 

U rujnu ga je novinar na press-konferenciji upitao: "Pobijedite li, izgubite ili se povučete s izbora, hoćete li se danas ovdje obvezati na miran transfer vlasti nakon izbora?"

"Morat ćemo pričekati i vidjeti što će se dogoditi", odgovorio je tada Trump, nakon čega je dodao, "iskreno, neće biti transfera vlasti, samo nastavak".

A kad je Trump na prvoj od dvije predsjedničkoj debate upitan da pozove svoje pristaše da prihvate rezultat i ostanu mirni u slučaju poraza, dao je odgovor koji je mnoge zabrinuo: "Pozivam ih da glasaju. Nadam se da će izbori biti pošteni, ali ako vidim manipulaciju desetaka tisuća glasova, ne mogu pristati na to. Oni varaju. Pronašli su listiće vojske u košu za smeće."

Podsjetimo, Trump je još u izbornoj noći proglasio sebe pobjednikom, dok je prebrojavanje glasova bilo vrlo daleko od završetka, vjerojatno svjestan da će dopisni glasovi donijeti preokret Bidenu. Na kraju krajeva, sam Trump je uporno predstavljao glasanje poštom kao nesigurno i odvraćao svoje glasače od takve vrste glasanja, a demokratski glasači su i inače skloniji glasanju poštom od republikanskih. Trump je zatražio da se odmah prekine brojanje glasova i da se glasački listići pristigli poštom nakon zatvaranja birališta ne uvaže. 

>>Analiza Trumpova obraćanja: Ostvaruje se scenarij sudnjeg dana

Kako smo tada pisali, Trump ili nije razumio ili je namjerno obmanjivao javnost oko toga da se glasovi moraju prebrojati u izbornoj noći, odnosno do ponoći po lokalnom vremenu, što je demokrat i bivši profesor ustavnog prava Jamie Raskin šaljivo opisao kao imaginarno "pravilo Pepeljuge".

"Scenarij sudnjeg dana" zasad se ostvaruje

A Trumpovo preuranjeno - i potpuno neosnovano - proglašenje pobjede, koje je kasnije ponovio na Twitteru, u skladu je s onim na što su analitičari upozorili kao "scenarij sudnjeg dana" ili "scenarij iz noćne more". Prema tom scenariju, Trump bi iskoristio tzv. "crvenu fatamorganu", odnosno njegovo vodstvo prije prebrojavanja dopisnih glasova, za proglašenje pobjede, nakon čega bi optužio demokrate za najveću krađu glasova u američkoj povijesti, a ministar pravosuđa Barr otvara istragu o toj navodnoj izbornoj prevari dopisnim glasovima. Sve se to, kako vidimo, već dogodilo.

No ono što slijedi u ovom scenariju posebno je alarmantno. Trumpovi republikanci u saveznim državama u kojima drže vlast, poput Michigana, Wisconsina, Pennslvanije ili Arizone, mogli bi poslati elektore koji će glasati za Trumpa, unatoč službenoj pobjedi Bidena u tim državama, pozivajući se na navodnu izbornu krađu. Takva odluka, pomalo nevjerojatno, ne bi bila u protivnosti s američkim ustavom jer isti ne obvezuje elektore da glasaju za izbornog pobjednika. Trumpovi pristaše mogli bi pak objaviti osobne podatke (što se na engleskom zove doxxing) elektora koji su trebali dati glasove za Bidena, a možda i dužnosnika izbornih povjerenstava, zajedno s lažnim optužbama da su plaćenici Georgea Sorosa ili da su povezani s imaginarnim pedofilskim lancem protiv kojeg se Trump bori, prema QAnonovcima. 

Ljevičari i Bidenovi glasači izlaze na ulice tražeći da Trump prizna poraz. Kao i obično, većina prosvjednika je miroljubiva, ali manjina nasilna. Trump na to pozove svoje pristaše, od kojih su neki militantni i naoružani, da i oni izađu na ulice. Izbijaju nasilni sukobi između dva tabora, ima ranjenih, ali i mrtvih. Obje strane krive jedna drugu za nasilje, baš kao i dosad.

A onda je svašta moguće - pa i slanje vojske na ulice i proglašenje izvanrednog stanja, odnosno vojnog zakona kako bi se zaustavilo krvoproliće. A onda bi Trump teoretski mogao, ako na neki način suspendira ustav, ostati u Bijeloj kući i nakon 20. siječnja.

Smjena ministra obrane tek početak?

Osim osporavanja rezultata, Trump je podigao prašinu i smjenom ministra obrane Marka Espera, teško shvatljivim potezom u kontekstu svog prilično izvjesnog odlaska s vlasti za dva mjeseca. A CNN, pozivajući se na visokog neimenovanog dužnosnika iz Trumpove administracije, izvještava kako se Esper boji da će Trump smijeniti i direktoricu CIA-e Ginu Hespel te direktora FBI-a Christophera Wrayja zbog njihovog stavljanja nacionalne sigurnosti ispred Trumpove želje da upregnu obavještajno-sigurnosni aparat za progon Trumpovog prethodnika Baracka Obame i visokih dužnosnika iz njegove administracije. Trump, naime, mjesecima, ako ne i godinama, uporno propagira teoriju zavjere prema kojoj su se Obama i njegovi dužnosnici udružili kako bi ga sabotirali i prije nego je došao na vlast u siječnju 2017.

"Iskreno, on može napraviti mnogo štete, destabilizirajući svaku veliku državnu agenciju, smjenjujući cijeli niz visokih dužnosnika", upozorio je demokratski senator Chris Coons u gostovanju na CNN-u. 

Prema političkoj tradiciji i zakonu, administracija na odlasku treba onoj koja dolazi omogućiti financije i druge resurse kako bi ju zamijenila na vrijeme i što je glatkije moguće. Tu su pogotovo bitna pitanja nacionalne sigurnosti, jer budući obrambeni i sigurnosni dužnosnici trebaju biti pravovremeno upoznati sa svim povjerljivim informacijama koje će im biti bitne u obnašanju dužnosti. No odbijanje GSA da pokrene ovu proceduru, službeno poznatu kao utvrđivanje ("ascertainment") znatno će zakomplicirati ovogodišnji prijenos vlasti. 

"Najneprijateljskija predsjednička tranzicija u modernoj povijesti"

"Mislim da će ovo biti najburnija i najneprijateljskija predsjednička tranzicija u modernoj povijesti, barem od tranzicije 1932. usred Velike depresije. Ono čega se trebamo bojati je kad imamo odlazeću Trumpovu administraciju koja namjerno sputava nadolazeći Bidenov tim, bilo nekompetentnošću ili izravnom sabotažom, nešto što postaje sve vjerojatnija mogućnost u svjetlu predsjednikovog odbijanja da prihvati rezultat izbora", ocijenila je za CNN Rebecca Lissner sa Sveučilišta Georgetown.

Inače, eventualna prebrojavanja glasova moraju biti gotova, a rezultati službeno potvrđeni do 8. prosinca, kako bi se članovi elektorskog kolegija sastali u glavnim gradovima svojih saveznih država i formalno predali svoje elektorske glasove za predsjednika. 

Nakon toga bi na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma Kongresa i Senata ti glasovi trebali biti prebrojeni, a novi predsjednik inauguriran 20. siječnja.