PREDSJEDNIK Zoran Milanović potvrdio je danas u Petrinji da će Zlata Đurđević biti njegova kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Zlata Đurđević redovita je profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 2007. predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo.

>>Milanović objavio da je za šeficu Vrhovnog suda predložio Zlatu Đurđević

U studenome prošle godine Đurđević se usprotivila osnivanju Visokog kaznenog suda, navodeći kako je to zadnji čavao u lijes Vrhovnog suda.

"Ustanovljavanje Visokog kaznenog suda na koji je prenesena cjelokupna žalbena nadležnost Vrhovnog suda RH je nepromišljeno, površno i ishitreno normativno i organizacijsko rješenje", navodi se u mišljenju zagrebačke katedre kazneno procesnog prava koji je potpisala predstojnica katedre Zlata Đurđević.

Istaknula je kako će taj novi sud produbiti postojeće funkcionalne i organizacijske nedostatke osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti građana pred zakonom.

Đurđević protiv osnivanja Visokog kaznenog suda

"Osnutkom Visokog kaznenog suda Vrhovnom će se sudu oduzeti ustavna ovlast da sudi u kaznenim predmetima, zajamčena 115. člankom Ustava, i ustavna ovlast da osigura jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost građana pred zakonom, zajamčena 116. člankom Ustava", navela je u mišljenju.

No tada je većina ustavnih sudaca (njih 9 od 13) ipak izglasala odluku prema kojoj uspostava Visokog kaznenog suda ne narušava ustavnu poziciju Vrhovnog suda.

U kratkoj biografiji na stranicama Pravnog fakulteta stoji kako je Zlata Đurđević doktorirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2003. na temu "Kaznenopravna zaštita financijskih interesa Europske unije".

"Nakon vježbeničkog staža na Županijskom sudu u Zagrebu, u prosincu 1994. položila je pravosudni ispit. Posebna područja interesa su kazneno procesno pravo, kazneno pravo Europske unije, ljudska prava i psihijatrijsko pravo. Govori engleski i njemački jezik, a pasivno se služi francuskim jezikom. Dobitnica je nekoliko međunarodnih stipendija među kojima su Njemačka akademska stipendija DAAD, Austrijska stipendija ÖAD te Fulbrightova stipendija. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo, članica upravnog odbora Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu (www.pravo.hr/hukzp), kontakt osoba Akademskoj mreži za europsko kazneno pravo Europske unije (ECLAN, www.eclan.eu). Članica je Državnoodvjetničkog vijeća i Povjerenstva za azil Republike Hrvatske. Voditeljica pet znanstveno-istraživačkih projekata.

Bila je predavačica na američkom sveučilištu

Od 2009. je članica izvršnog odbora Međunarodnog udruženja za kazneno pravo (AIDP, www.penal.org). U 2009/2010 je gošća predavačica na Berkeleyu, Sveučilište u Kaliforniji, SAD. Izlagala na više od trideset seminara i konferencija u zemlji i inozemstvu. Objavila je pet knjiga te preko trideset znanstvenih članka u domaćim i stranim publikacijama", stoji u njenoj službenoj biografiji.

Što se tiče njenih javnih istupa, ona je u rujnu za N1 komentirala može li vlast u Hrvatskoj biti obaviještena o tajnim istragama.

Tada je navela da se u javnosti krivo koriste određeni stručni pojmovi te da treba znati razliku između istrage i izvida.

"Treba razlikovati istrage i izvide. Istraga kreće nakon uhićenja, ona je nejavna i svi znamo o njoj. Prije samog započinjanja kaznenog postupka to su izvidi. Taj dio postupka je tajni. Posebne dokazne radnje su tajne mjere kojima se krši privatnost ljudi, a provodi se u obliku tajnog snimanja, praćenja ili prikrivenih istražitelja", rekla je.

"To se radi o najtajnijim mjerama koje postoje u okviru pravosudne vlasti. Nadzor i odluku u provođenju tih mjera donosi isključivo sud i DORH. Izvršna ili zakonodavna vlast nema nikakve ovlasti u odlučivanju o njima pa ne može biti o njima niti obaviještena s obzirom na to da se radi o tajnim mjerama."

"Radi se o mjerama koje su isključivo u nadležnosti pravosudne vlasti i koje su izuzetno tajne"

>>Profesorica na pravu: Ni izvršna ni zakonodavna vlast ne mogu znati o tajnim mjerama

Predsjednik Zoran Milanović kazao je tada da je predsjednik vlade Andrej Plenković morao znati da se protiv Dragana Kovačevića provodila istraga.

"Tu se možda miješaju dvije stvari, posebne dokazne radnje i radnje koje provodi SOA. U ovom slučaju radilo se o posebnim dokaznim radnjama koje su se provodile od strane USKOK-a, naložio ih je sud. Njihov sadržaj je tajan. Svatko tko radi na tom predmetu je obvezan službenom tajnom i odavanje takve tajne predstavljalo bi kazneno djelo odavanja službene tajne i povrede tajnosti postupka", pojasnila je Đurđević.

Đurđević je potom dodala da šef USKOK-a ne smije brifirati o tim radnjama nikoga iz izvršne vlasti.

"Radi se o mjerama koje su isključivo u nadležnosti pravosudne vlasti i koje su izuzetno tajne. Mogu se provoditi samo prije početka postupka, a njihov sadržaj mogu znati samo ljudi koji rade na predmetu", kazala je Đurđević.