U GODINI dana borbe s koronavirusom, znanstvenici svakoga dana dolaze do novih saznanja. Razvijaju se serološki testovi koji otkrivaju protutijela u ljudskom organizmu, a najnoviji takav test grupa profesora Igora Štagljara razvila je za manje od sedam mjeseci.

S profesorom Štagljarom putem videoveze u Torontu razgovarala je reporterka Nove TV Valentina Baus.

> Štagljar: Napravili smo brži, točniji i jeftiniji test za koronavirus

"Naš serološki test je osjetljivi, točniji, brži i jeftiniji od bilo kojeg drugog trenutno dostupnog testa za otkrivanje antitijela u krvi osoba koje su bile zaražene novim koronavirusom. Trenutačno je dostupno 20-ak različitih seroloških testova na tržištu koji su odobreni od nacionalnih udruga za lijekove i većina se njih bazira na tzv. eliza metodi, metodi koja je zlatni standard za otkrivanje antitijela. Glavni nedostatak takvih testova je što se odvijaju postupno, u tri koraka, traju oko šest sati i koštaju oko 25 američkih dolara po testiranom uzorku. Postoje i brzi antigenski testovi koji daju rezultat jako brzo, za 15 minuta i s njima dobijemo samo odgovor je li netko ima ili nema antitijela i takvi testovi onda nisu potpuno pouzdani", kaže prof. Štagljar.

"Za provedbu ovog našeg testa potrebna je samo jedna kapljica krvi testirane osobe koja se onda pomiješa s tri unaprijed pripremljena reagensa, specifična upravo za naš taj Satin test. Tu mješavinu onda inkubiramo između 45 i 60 minuta i odmah s posebnim aparatom koji se zove luminometar mjerimo količinu antitijela u krvi. Cijela procedura traje najviše jedan sat, a troškovi po jednom testu su manji od dva američka dolara, što je oko 12.5 puta jeftinije nego bilo koji drugi dostupni serološki test", objašnjava prof. Štagljar. 

"Obje hrvatske studije predstavljaju čisti politički interes"

Kaže kako će Satin test u najkraćem roku dati odgovor koji je dio populacije u pojedinoj državi već bio zaražen novim koronavirusom. 

"Takav brzi serološki test omogućit će i relaksaciju ekonomskih mjera i držanje pod kontrolom sadašnjeg dijela pandemije jer sada kada je već počelo masovno cijepljenje, ovaj brzi test osigurat će brzo i točno praćenje antitijela u krvi kod cijepljenih osoba", predviđa prof. Štagljar. 

Upitan hoće li se test možda koristiti i u Hrvatskoj, Štagljar kaže kako to ovisi o nadležnim hrvatskim vlastima. 

Misli da je cjepivo AstraZenece protiv covida-19 sigurno i efikasno. 

"Mislim da se u javnosti potpuno nepotrebno stvorila uzbuna oko tog cjepiva. Moram naglasiti da do zgrušavanja krvi može doći prilikom uzimanja brojnih lijekova, primjerice žene koje uzimaju kontracepcijska sredstva imaju puno veću incidenciju zgrušavanja krvi u usporedbi s AstraZenecinim cjepivom. Prilikom prekooceanskog leta avionom tri puta je osoba izloženija riziku od dubinske tromboze vena nego nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom", kaže prof. Štagljar, dodajući kako u Kanadi primjena tog cjepiva ide bez ikakvih problema i zastoja te se daje svim osobama do 65 godina starosti.  

"Ne znam otkud nekim našim znanstvenicima pravo da iznose takve šarlatanske informacije"

Za Dnevnik Nove TV komentirao je i serološke studije provedene u Hrvatskoj.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo procijenio je da je 25 posto Hrvata bilo u doticaju s covidom-19. 

"To je istraživanje pokazalo da je četvrtina ljudi u Hrvatskoj, oko milijun njih, bila zatražena novim koronavirusom, za razliku od studije prof. Lauca i prof. Primorca, koju ja zapravo ne bih mogao nazvati studijom nego zapažanjem, koje je pokazalo da je 40 posto hrvatske populacije već bilo u doticaju s virusom. To je po meni suluda informacija. Meni se čini da obje do sada prezentirane serološke studije u Hrvatskoj predstavljaju čisti osobni i politički interes, a nikako pravu znanost.

To jednostavno nije u redu jer se ovdje radi o zdravstvenoj budućnosti Hrvatske u sljedećih 6 do 9 mjeseci, a pogotovo sada kada smo dva mjeseca udaljeni od početka turističke sezone", naglašava prof. Štagljar. 

Kaže kako je slična studija početkom veljače provedena u Kanadi i pokazala je puno manje postotke onih koji su bili u doticaju s virusom. 

"Pokazalo se da je manje od tri posto Kanađana bilo u doticaju s novim koronavirusom. Znači, o čemu mi pričamo – manje od tri posto i 40 posto! Stvarno ne znam otkud nekim našim znanstvenicima pravo da iznose takve šarlatanske izjave u javnost", zaključuje prof. Štagljar.