VLADE država diljem svijeta trebale bi razmisliti o "solidarnom" oporezivanju pojedinaca koji su se obogatili u vrijeme pandemije koronavirusa kako bi se smanjila ekstremna nejednakost. Tu ideju nisu ovih dana iznijeli američki demokratski socijalist Bernie Sanders, grčki ljevičarski ekonomist Janis Varufakis ili naša Radnička fronta, nego glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.

"Moramo se pobrinuti da novac bude usmjeren tamo gdje je najpotrebniji. Najnovija izvješća signaliziraju da je bogatstvo najbogatijih ljudi na svijetu u proteklih godinu dana poskočilo za pet bilijuna dolara", rekao je Guterres u ponedjeljak na sastanku UN-a o financiranju razvoja.

>>Šef UN-a predlaže oporezivanje bogatstva stečenog u pandemiji

"Pozivam vlade da razmotre uvođenje 'solidarnog' ili poreza na bogatstvo onima koji su profitirali tijekom pandemije kako bi se smanjila ekstremna nejednakost", dodao je ističući da bi skupina 20 najvećih gospodarstava svijeta, takozvani G20, trebala produljiti moratorij na servisiranje duga na 2022. godinu i proširiti ga kako bi se i zemljama u razvoju i gospodarstvima sa srednjim dohotkom pomoglo u oporavku od pandemije.

MMF: Privremeni porez za oporavak od covida za bogate

Šef UN-a nije usamljen u iznošenju ambicioznih prijedloga za preraspodjelu bogatstva koji će neke zasigurno asocirati na socijalizam. 

Međunarodni monetarni fond (MMF) je tako prošlog tjedna preporučio podizanje poreza za bogate i korporacije, s obrazloženjem da bi takva fiskalna reforma mogla pospješiti globalni oporavak od recesije izazvane pandemijom. 

"Kako bi se zadovoljile potrebe povezane s pandemijom, jedna opcija je privremeni doprinos za oporavak od covida-19 koji bi se nametnuo onima s visokim primanjima. Na srednji rok, prikupljanje (državnih) prihoda trebalo bi biti pojačano, posebno u zemljama u razvoju s niskim prihodima, što bi moglo pomoći financirati potrebe razvoja", zaključio je ekspertni tim na čelu s Vitorom Gasparom, direktorom odjela za fiskalne poslove MMF-a.

Gaspar je na konferenciji za medije o izvještaju MMF-a objasnio da bi taj doprinos mogao biti koncipiran kao doplata osobnog poreza na dohodak ili poreza na dobit korporacija. Budući da je MMF donedavno imao reputaciju oštrog zagovornika neoliberalnih mjera i politike štednje za zemlje koje se muče s dugovima i deficitom, ovo se čini kao dramatičan zaokret. No MMF je s tim zaokretom počeo već nakon financijske krize 2008. 

Primjerice, MMF je u svojoj analizi objavljenoj 2017. zaključio kako bi se trebalo početi razmišljati o uvođenju univerzalnog temeljnog dohotka za građane te da veći porezi bogatima u zapadnim državama ne bi doveli do pada gospodarskog rasta, nego bi pomogli u smanjivanju nejednakosti.

Broj milijardera povećao se za 30%, njihovo bogatstvo za 8 bilijuna dolara

A direktorica MMF-a Kristalina Georgieva u svom izlaganju na prošlogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu (SEF) navela je tri ključna aspekta održivog odgovora na koronakrizu: zeleni rast, pametni rast i pravedni rast, kako bi oporavak od pandemije bio uključiv. SEF je, podsjetimo, počeo zagovarati tzv. "Veliko resetiranje", koje je postalo jedna od omiljenih tema teoretičara zavjera, ali koje se u suštini odnosi na reformu kapitalizma po načelu dioničke ekonomije ("stakeholder economy"), što bi uključivalo i progresivnije poreze na bogatstvo.

>>Svjetska elita zagovara Veliko resetiranje. Trebamo li biti zabrinuti?

I zaista, dok su pandemija koronavirusa i s njom povezani lockdown i koronakriza teško pogodili većinu gospodarstva u zemljama diljem svijeta, nekima je "novo normalno" donijelo znatnu financijsku dobit. Broj milijardera na svijetu narastao je za čak 30%, prema godišnjem izvješću uglednog poslovnog časopisa Forbes - sad ih je 2755, od čega su 493 novi članovi tog elitnog kluba. Gotovo 90% ih je danas bogatije nego što su bili prije pandemije.

Ukupno bogatstvo milijardera naraslo je za čak 8 bilijuna dolara prošle godine i sad iznosi oko 13 bilijuna dolara, prema Forbesovom izvještaju.

Zemlja s najviše milijardera je SAD, 724, uz rast bogatstva kakav nije viđen od vremena Rockefellera i Carnegieja prije stotinjak godina. Službeno komunistička Kina, uključujući njene autonomne pokrajine Hong Kong i Makao, puše SAD-u za vratom s čak 698 milijardera.

>>Pogledajte koliko su se milijarderi obogatili za vrijeme pandemije

Za komentar o prijedlozima za povećanje poreza kao rješenju za koronakrizu pitali smo nekoliko ekonomskih stručnjaka. 

Vuk Vuković: Takve ideje graniče s populizmom

"Prvo pitanje je ono što se na engleskom zove 'counter-factual'. Dakle, što bi se dogodilo i koliko bi bogatstvo tih tvrtki raslo da nije bilo pandemije. Ljudi vole reći da se njima bogatstvo povećalo toliko i toliko, ali nitko ne govori da je njima bogatstvo prvo palo za nekih 30% na početku pandemije. Osim toga, to nije bogatstvo koje se mjeri u njihovom fizičkom novcu, nego u stanju dionica na burzi. Dakle, moraju prvo prodati dionice da bi stekli taj profit. To i je problem s oporezivanjem - možete oporezovati nešto tek kad realizirate profit, dakle kad prodate dionice koje imate. Dakle, takve mi ideje više graniče s populizmom", komentira za Index ekonomist i član ekonomskog savjeta udruge Glas poduzetnika (UGP) Vuk Vuković.

"Ako govorimo o menadžerima koji dobivaju bonuse, to je druga priča, možemo govoriti o tome ili o porezu na kapitalnu dobit, što je opet drugo pitanje. Ali mislim da ovaj prijedlog nije razrađen jer se ne razumije kada nastaje profit. Elon Musk može postati najbogatiji čovjek na svijetu kada proda svoje dionice. Ali ako sutra dionica Tesle padne, on više neće biti (drugi) najbogatiji na svijetu", pojašnjava Vuković.

"Problem je sljedeći, a ja baš pišem knjigu na tu temu - kad porezima pokušavate suzbiti nejednakost, fokusirate se na posljedice, ne na uzrok. Nejednakost je uzrokovana drugim setom problema, a ne samo tržišnim prihodima. Imate i snažan politički element koji utječe na rast plaća, profit vlasnika firmi i tako dalje", dodaje Vuković.

Vuković: Kad je Francuska uvela novi porez bogatima, hrpa Francuza prebacila je novce offshore 

"Osim toga, ideje koje MMF izlaže morale bi biti primijenjene koordinirano između različitih zemalja. Jedan od razloga zašto je Velika Britanija pokrenula Brexit bila je europska inicijativa za uvođenje poreza na financijske transakcije gdje bi najviše bio pogođen londonski City, jer se tu događa najviše financijskih transakcija. Tako bi i sada Velika Britanija prva rekla 'ne' na veće poreze i onda bi dio ljudi prebacivao svoje novce tamo. Imali ste već takav slučaj kad je (bivši francuski predsjednik) Francois Hollande 2014. uveo porez na dohodak preko milijun eura (godišnje) od 75%. Njima su nakon toga jako pali prihodi od poreza jer je hrpa Francuza izvukla svoj novac iz Francuske i prebacila ga na offshore račune... I Thomas Piketty u svojoj knjizi (Kapital u 21. stoljeću) predlaže porez na kapital, ali sam na kraju knjige priznaje da je nemoguće koordinirati sve države svijeta na taj način. Uvijek ćete imati nekoga tko će reći - dođite kod mene", upozorava Vuković. 

Inače, najbogatiji čovjek na svijetu opet je službeno osnivač i glavni direktor (iako će ove godine odstupiti s te pozicije) giganta za online trgovinu Amazon Jeff Bezos. Njegova se imovina procjenjuje na nadrealnih 177 milijardi dolara - 64 milijarde više nego lani.

Amazon je, uslijed eksplozije online kupovine zbog pandemije, zauzeo čak 42% ovog tržišta, a prihodi su mu prošle godine narasli za gotovo 38%, prema financijskom izvješću koje je tvrtka podnijela u veljači. To su, naravno, dobre vijesti za samog Bezosa, koji drži oko 11% dionica tvrtke.

Bezos zaradio 64 milijarde $, Musk 126, Gates 26

Drugi najbogatiji (donedavno prvi) je Elon Musk, osnivač, glavni direktor i najveći dioničar (21%) proizvođača električnih automobila Tesla, koji je sada težak 151 milijardu dolara, što je punih 126 milijardi više nego lani.. Vrijednost Tesle skočila je čak 530% prošle godine.

I bogatstvo Bernarda Arnaulta i njegove obitelji, koja drži nekih 70 elitnih brandova kao što su Louis Vuitton, Christian Dior, Givenchy i Hennesy, povećalo se za 74 milijarde dolara te sad iznosi 150 milijardi. 

Bill Gates, osnivač i bivši direktor Microsofta koji trenutno vodi humanitarnu zakladu sa suprugom Melindom Gates, itekako je eksponiran u ovoj pandemiji zbog svog zalaganja za cijepljenje i financiranja njegovog razvoja, zbog čega je postao i glavna meta antivaksera i teoretičara zavjera. On je s drugog pao na četvrto mjesto na ljestvici najbogatijih, ali svejedno je uvećao svoje bogatstvo za 26 milijarde dolara, pa sad iznosi 124 milijarde.

Andrej Grubišić: Kome su oni koji su zaradili tijekom pandemije nešto ukrali?

"Moje pitanje je, ti ljudi na koje se šef UN-a referira, kome su oni nešto ukrali tijekom pandemije? Dakle, uvijek se stječe dojam kao da se zaradu poistovjećuje s krađom. Ako sam nešto zaradio, to znači da sam zauzvrat dao nešto nekome drugome tko je od toga imao koristi. Ako je netko moj proizvod ili uslugu kupio slobodnom voljom i zato što od toga ima koristi, onda je to win-win situacija, a ne otimačina. Ako je netko napravio nešto kriminalno, nekome nešto oteo, to treba sankcionirati. Ali mi ovdje govorimo o redovnim poduzetničkim pothvatima gdje je netko dovoljno ingeniozan, marljiv, trudi se kako bi servisirao moje i vaše potrebe", komentira za Index ekonomski analitičar i financijski savjetnik Andrej Grubišić..

"Jeff Bezos, primjerice, meni nije ništa ukrao. On je moj život učinio lagodnijim. Nikada mi knjige nisu bile dostupnije, po pristupačnijim cijenama i uz komociju nabave nego su danas. Dakle, ja kao potrošač imam korist od toga. A mogao bih postaviti pitanje misle li možda ti koji propagiraju takav porez, a koji imaju plaće od 10, 15 ili 20 tisuća eura u tim supranacionalnim institucijama, misle li oni da su tu plaću stvarno zaradili čineći živote drugih ljudi boljima ili bismo mogli propitkivati suvislost tih naknada koje mi prisilno financiramo? O tome se ne govori, nego su uvijek krivi oni koji su se obogatili služeći interesima drugih. 99% njih koji su se obogatili nisu se bavili nikakvim kriminalom, nego su to ostvarili iz poslovnih aktivnosti kreirajući proizvode i usluge koje nama potrošačima donose vrijednost (materijalnu, emotivnu, funkcionalnu itd.)", dodaje Grubišić. 

Grubišić: Možda da smanjimo poreze pa da birokrati vrate dio svojih plaća

"U takvim transakcijama ne postoji igra nulte sume, nego je kolač zvan bogatstvo veći nego što je bio prije transakcije - proizvođač ostvaruje dobit isključivo kao posljedica činjenice da potrošači žele konzumirati njegove proizvode, a konzumenti (nerijetko široke mase) su bogatiji za činjenicu da s kupljenim proizvodom ili uslugom mogu kreirati vlastiti proizvod ili uslugu za prodaju drugima ili jednostavno konzumirati to što su kupili. Osoba zdravog razuma, posebno ako se uzme dugi rok, neće ulaziti u ovakvu dobrovoljnu razmjenu dobara i usluga za novac ukoliko u tome za sebe ne vidi adekvatnu korist. Dakle, rast svjetskog bogatstva je posljedica rasta ukupno kreiranog bogatstva kroz produktivne aktivnosti, a ne mita o 'bogaćenju bogatih na račun siromašnih'", naglašava Grubišić.

"Uzimamo stvari zdravo za gotovo. Oni imaju konferenciju preko Zooma ili (Microsoft) Teamsa, a to je proizašlo iz nečije domišljatosti da naše živote učini boljima. Njima je, kreatorima tih aplikacija koji su postali bogati, naravno, primarni interes ostvariti ekonomski benefit, ali oni ga neće ostvariti ako ne nude nešto ljudima - dakle, korisnici, mi nismo na gubitku, nego nam je bolje nego nam je bilo zbog dodatne opcije i načina moguće komunikacije", kaže Grubišić. 

Grubišić: Jednake prilike, ne jednaki rezultati

"Možda bismo trebali obrnuti tezu. Možda da smanjimo poreze pa da oni vrate dio svojih plaća koje nisu zaradili na tržištu, a nameću takve ideje onima koji se bore na tržištu. Ili da se odreknu svih proizvoda i usluga tih ljudi ako misle da su ih nepošteno stekli. Neka prestanu koristiti WhatsApp, Zoom, Teams, Google, Gmail i sve druge blagodati ako mislite da poduzetnici nekoga oštećuju na taj način. Siromašnima se nikad nije moglo pomoći otimačinom na taj način", drži Grubišić. 

"Umjesto dodatnog oporezivanja, države trebaju voditi računa o očuvanju principa jednake prilike za sve, a ne jednakih rezultata. Jednaka prilika u ovom slučaju znači nepostojanje arbitrarnih zapreka nametnutih od strane države, porezne ili regulatorne diskriminacije, direktnih ili prikrivenih subvencija i sličnih prepreka ili povlastica za bilo koju grupu ljudi koje se može smatrati mentalno i fizički sposobnim brinuti o sebi", smatra Grubišić.

"Jedini način da se postigne tzv. 'veća ekonomska jednakost' je da se određenoj skupini ljudi da ovlasti u sklopu kojih će moći oduzeti ili umanjiti ekonomske slobode drugim ljudima degradirajući njihov trud, vrijeme i kreirano bogatstvo (silom!). Društva koja žele ekonomsku jednakost staviti ispred ekonomskih sloboda na dugi rok neće imati nijedno od toga", zaključuje Grubišić.

Dobra godina za Wolt, Spotify, Netflix, Zoom...

Inače, servis za naručivanje i dostavu hrane Wolt pohvalio se trostrukim rastom prihoda u prošloj godini, sa stotinjak na 330 milijuna dolara. Iako je svejedno završio s gubitkom od 38 milijuna dolara, to je ipak dobar rezultat za ovaj finski startup na kompetitivnom tržištu dostave hrane. Spotify, online servis za slušanje glazbe, povećao je lani broj korisnika koji plaćaju pretplatu za 24% i sad ih ima više od 155 milijuna, dok mu je ukupni prihod narastao za 17%.

I Netflix, online servis za gledanje filmova i serija, može se pohvaliti rastom vrijednosti svoje dionice od više od 70% u posljednjih godinu dana, zahvaljujući velikom rastu potražnje za njihovim uslugama tijekom lockdowna. Prihodi su mu se više nego udvostručili od 11.7 milijardi dolara, koliko je imao 2017., do 25 milijardi dolara 2020. A tržišna vrijednost mu je skočila za 85 milijardi dolara, odnosno za 60%. 

A Zoom, tvrtka čija je platforma za videokonferencije postala gotovo pa sinonim za rad od kuće tijekom lockdowna, zabilježila je impresivnu bruto dobit od 663.9 milijuna dolara u prošloj fiskalnoj godini (koja je završila u siječnju), što je vrtoglavih 40 puta više od dobiti koju je imala u prethodnoj, pretpandemijskoj fiskalnoj godini - 16.3 milijuna dolara.

Tu je, naravno, i Facebook, koji je u posljednjem kvartalu prošle godine zabilježio 31% veće prihode (28 milijardi dolara) i 53% veću dobit (11 milijardi dolara), uz 11% veći promet. U skladu s time, i bogatstvo njegovog osnivača i direktora Marka Zuckerberga naraslo je s 54.7 na 97 milijardi dolara. 

Zoom platio nula dolara saveznog poreza na dohodak, zaradio 660 milijuna

No prema poreznom izvješću koje je objavio prošlog mjeseca, Zoom je platio ravno nula dolara na dohodak na saveznom nivou u SAD-u. Glasnogovornik tvrtke komentirao je za portal Business Insider da tvrtka "poštuje sve nadležne zakone o porezu" u zemljama u kojima posluje i sugerirao da je dobila porezne olakšice zbog "obilnog investiranja u istraživanje razvoja kako bi izgradila i poboljšala svoju komunikacijsku tehnologiju".

Ipak, porezne olakšice za istraživanje i razvoj čine samo 1% poreznih olakšica koje je Zoom dobio, dok ostalih 99% otpada na isplaćivanje kompenzacija svojim menadžerima u dionicama koje su ove godine iznosile 10 puta više nego godinu ranije, piše Business Insider.

"Ako ste platili 14.99 dolara na mjesec za pretplatu Zoom Pro, platili ste više Zoomu nego što je on platio saveznog poreza na dohodak iako je zaradio 660 milijuna dolara prošle godine - 4000% više nego 2019. Vrijeme je da okončamo namješteni porezni sustav koji koristi bogatima i moćnima", poentirao je na ovom paradoksu već spomenuti američki senator Bernie Sanders.

Toni Prug: Država treba oporezivati profitabilne tvrtke, a ne građane kroz PDV

"Problem je što ljudi iz lijeve ekonomske perspektive nikako da prihvate stvarnost globalnih kompetitivnih tržišta gdje uspijevaju tehnološki naprednije firme koje imaju mnoge proizvode pa mogu ubirati ekstraprofit ili koje jednostavno dodaju vrijednost i imaju nešto što netko želi kupiti. Ni Hrvatska ni itko drugi ne može pobjeći od globalnog ekonomskog natjecanja. Zatvaranje nije ni poželjno niti svijet tako napreduje", komentira za Index lijevi socioekonomski analitičar Toni Prug.

"Država treba pomoći konkurentnim tvrtkama, ali izvor tog financiranja ne smije biti PDV, nego porezi na najprofitabilnije tvrtke kao što su kladionice, benzinske postaje i slično. Generalno je struktura profitabilnih firmi u Hrvatskoj neproduktivna za rast ekonomije, a na to se može utjecati i porezima", dodaje Prug. 

Prug: Oporezivanje korporacija koje su profitirale u pandemiji ima smisla

"Prijedlog dodatnog oporezivanja velikih korporacija koje su profitirale u pandemiji, naravno, ima smisla. Kolege i ja smo napisali knjigu u kojoj se bavimo i politikom poreza na digitalne monopoliste poput Googlea i Facebooka, koja izlazi za dva mjeseca, ali to nije borba koju jedna Hrvatska, recimo, može voditi sama... Suludo je kad se danas kaže što se postiglo porezima - pa i najrazvijenije zemlje svijeta razvile su se uz ogromne poreze, ali progresivnije nego što imamo danas. PDV je, recimo, jedan od najregresivnijih poreza koje imamo", kaže Prug. 

"Država treba intervencionizmom selektirati sektore i firme koje imaju veću šansu da budu uspješne u svijetu. Istovremeno, javni sektor služi stranačkim kadrovima i to se zna. Užasno je neproduktivan, ima krive funkcije, ne radi ono što bi trebao raditi. Udio BDP-a koji investiramo u javni sektor je ogroman, ali nije iskorišten na pravi način, i to ljudi s pravom kritiziraju. Ali nije solucija samo rezati. Javni sektor treba postati produktivni sektor ekonomije, a ne treba ga slomiti. Vladi je zato ovo prilika, ali vlada ne iskorištava tu priliku na pravi način", zaključuje Prug.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.