BRZINA samo radi brzine nema previše smisla. Fasciniranost automobilističkog svijeta ubrzanjem od 0 do 100 km/h često je samo međusobno nadmetanje, dok istinske automobilske inovacije služe samo kao dobrodošli nusprodukt takvog razmetanja.

Lako je pomisliti da Rimčev novi električni hiperautomobil spada u ovu kategoriju kao jedan od rijetkih auta koji s mjesta može dosegnuti 100 km/h za manje od dvije sekunde. U tom uskom društvu našao se zajedno s Porscheom 911 Turbo S i Teslinom Roadsteru, piše Jeremy White za Wired.

U nastavku prenosimo njegov tekst:

Zapanjujuće brojke

Brojke Rimčeve Nevere su iskreno zapanjujuće. U strukturi ovog auta dosad poznatog kao C_Two nalazi se litij-mangan-nikalna baterija sa 6960 ćelija (120 kWh) koju je Rimac dizajnirao od nule. Ona napaja četiri motora s trajnim magnetima koji pokreću svaki kotač pojedinačno. Doseg WLTP-a je 547 kilometara, a kad je spojena na punjač od 500 kW, prazna baterija može se napuniti do 80 posto za 19 minuta. Ova postavka Neveri ne samo da omogućuje najnaprednije vektoriranje okretnog momenta ikad postignuto, nego to znači da automobil ima nevjerojatnu snagu od 1.4 megavata. To je 1914 konjskih snaga i 2360 Nm okretnog momenta.

Najveća teoretska brzina je 415 km/h. Ubrzanje od nula do 60 km/h rješava se za 1.85 sekundi, 160 km/h za 4.3 sekunde, a 650 metara za samo 8.6 sekundi. Inače, Nevera doseže 300 km/h za 9.3 sekunde. Zašto je ovo vrijedno spomena? Zato što to znači da je brža od bolida Formule 1, a pritom je teška 2150 kg, dok minimalna propisana težina bolida Formule 1 iznosi 752 kg.

Dok je White bio na pisti zadarske zračne luke, pripremajući se krenuti nevjerojatnom brzinom prema bijelim prugama u daljini, pitao se kakav je osjećaj voziti takvim ubrzanjem. Glavni savjet koji je dobio bio je da položi glavu na naslon kako ne bi naprezao vratne mišiće boreći se da glavu drži uspravno dok Nevera juri stazom.

Nakon starta, glavna stvar koje se Wiredov reporter mogao sjetiti nakon početnih gravitacijskih sila je neobičan osjećaj tijekom pogleda uokolo - bez drveća, sporednih cesta ili drugih automobila koji daju bilo kakav referentni okvir brzine - i savijanje oko vjetrobranskog stakla. Izgledalo je poput zumiranja poznatog iz filmova "Vrtoglavica" i "Ralje", pri čemu efekt u kameri podriva normalnu vizualnu percepciju, što rezultira iskrivljenjem pozadine.

"Ovakav osjećaj mora biti prilikom ulaska u hipersvemir"

"Fizički nisam mogao odvojiti pogled od ove dezorijentirajuće scene kako bih primijetio da sam stigao do gotovo 257 km/h za manje vremena nego što je bilo potrebno za pisanje ove rečenice. Ovakav osjećaj mora biti prilikom ulaska u hipersvemir. Naizgled prije nego što sam uspio udahnuti, dosegao sam točku u kojoj ili puštate gas prije nego što se asfalt završi ili se pomirite s tim da električni hiperautomobil od 1.7 milijuna funti napušta cestu nimalo primjerenom brzinom", piše White za Wired i dodaje kako je neodoljiv bio ovaj sveopći napad na osjetila.

Međutim, iznenađujuće je da se automobil s takvim mogućnostima pokazuje kao dječja igra za vožnju otvorenom cestom. Rimčev sustav vektorizacije okretnog momenta na svim kotačima (R-AWTV 2) zamjenjuje tradicionalne ESP-ove i sustave kontrole proklizavanja, računajući više od 100 puta u sekundi preciznu razinu okretnog momenta koji se usmjerava kroz svaki kotač za optimalnu stabilnost. U načinu vožnje Comfort, za razliku od načina Track koji trese kosti kao na trkaćoj stazi, rezultat je izuzetno ugodna vožnja s obzirom na to da automobil još nije dovršen.

Izuzetno pametan elektrohidraulični booster kočnice sa simulatorom osjećaja papučice raspoređuje zaustavnu silu između karbonsko-keramičkih kočnica i električnog pogonskog sklopa, ovisno o tome što je toplinski optimalno u kojem trenutku. Osim toga, s 300 kW Nevera ima najviše regenerativnog kočenja od bilo kojeg električkog vozila. Osim toga, navodno se radi o najkrućem cestovnom automobilu ikad napravljenom, koji ima torzijsku krutost od 70.000 Nm/stupanj.

Još jedan primjer Rimčevog snažnog tehnološkog pristupa je to što Neverin servo upravljač koristi električno usmjeravanje, omogućujući prilagodljive povratne informacije vozaču ovisno o načinu vožnje. Ovaj upravljački sustav također funkcionira kada je u načinu Driver Coach, pokazujući vozaču optimalne linije i kontrolu nad vozilom.

U automobil je ugrađen AI vodič za vožnju. Uz pomoć 12 ultrazvučnih senzora, 13 kamera, šest radara i svog NVIDIA Pegasus operativnog sustava koji će također omogućavati autonomnu vožnju, Nevera pomaže svojim vlasnicima da razviju vještine upravljanja. Sustav će nuditi odabrane staze u stvarnom vremenu, nudeći audio i vizualno navođenje koje će vozačima pomoći da usavrše trkaće linije, točke kočenja i ubrzanja, te upravljanje. Iako to nije uključeno u ovom pretprodukcijskom modelu, slično kao tehnologija autonomne vožnje, Rimac kaže da će funkcija Driver Coach biti dostupna sljedeće godine putem bežične nadogradnje na već isporučenu Neveru.

Luksuzna i iznutra

Iznutra je Nevera luksuzna kao što biste očekivali ako za nju izdvojite gotovo dva milijuna funti, nastavlja White za Wired. Sve je po mjeri. Ručke na vratima, sklopke i otvori za zrak izrađeni su od aluminija. Veliki okrugli izbornici sa zaslonima u središtu za odabir načina vožnje i podešavanja okretnog momenta morali su biti posebno izrađeni po cijeni od 500.000 eura jer je Rimac tražio određenu veličinu. Tri HD TFT zaslona izvode softver i grafiku po mjeri. Središnji zaslon prikazuje izvanrednu razinu Neverine telemetrije, koja se također može preuzeti na prijenosno računalo ili mobitel za naknadni pregled ili razmetanje.
White se osobito sviđa činjenica da Rimac nije prikrivao ili mutirao buku električnih motora, ostavljajući da se čuje puni zvuk čudesne snage automobila, koji je prikladno futuristički i nekako analogan u isto vrijeme. Čak i u ovoj fazi pretprodukcije, Nevera je uistinu sasvim nova razina. Rimčevo umijeće s inverterima, baterijama i elektromotorima toliko je napredno da je kompanija prisiljena praktički sve sama dizajnirati i osmišljavati. Nijedna druga tvrtka ne izrađuje ono što im treba ili može doseći standarde koje zahtijevaju.

Kao rezultat toga, Nevera ostavlja dojam budućnosti električne vožnje. Kad uzmete u obzir povijest, ova se tvrdnja ne čini osobito fantastičnom. Prvi električni projekt osnivača Mate Rimca bio je njegov BMW serije 3 E30 iz 1984. godine kojem je u dobi od 20 godina u svojoj garaži 2008. godine ugradio bateriju. Potom je sljedeće godine osnovao Rimac Automobile. Jedanaest godina kasnije, kompanija ima više od 1000 zaposlenika i razvija električne pogonske sklopove, sustave baterija i tehnologiju za Aston Martin, Porsche, Pininfarinu, Hyundai, Kiju, Koenigsegg, Renault, Cupru i druge.

Rimac Automobili uskoro će izgraditi moderno sjedište na periferiji Zagreba, vrijedno 200 milijuna eura. Možda najuzbudljivije od svega je što će u novom pogonu biti i odjel za istraživanje i razvoj nadolazećih električnih tehnologija, koje leže u središtu Rimčevih ambicija, s namjerom da transformira mobilnost za svakoga, a ne samo za privilegirane koji imaju 1.7 milijuna funti.

Ova misija stvaranja najboljeg hiper automobila na svijetu barem dijelom usmjerena je na učvršćivanje reputacije kompanije i nastavak privlačenja uglednih investitora, među kojima su već Porsche, Hyundai i Kia. Kako bi inače Mate Rimac mogao voditi svoju ambicioznu viziju naprijed? Želi sve povesti sa sobom - posebno svoje osoblje.

U svijetu u kojem šefovi tehnoloških tvrtki radije troše ogromnu količinu novca kako bi se lansirali u svemir, umjesto da usredotoče svoju moć kako bi postigli smislenu promjenu, Mate Rimac se posvetio iniciranju promjene zakona u Hrvatskoj. Tako je mogao darivati svaku osobu koja radi u kompaniji - čak i čistačice. "O svima treba brinuti. Svi oni trebaju sudjelovati", kaže Mate Rimac. Ovo zaista nije brzina samo radi brzine, zaključuje Wired.