HRVATSKU danas očekuje vrhunac toplinskog vala.

Jučer je najtopliji bio Knin s 38.1 stupnjem, a danas će biti još koji stupanj toplije tako da je vrlo izgledno da ćemo danas lokalno imati temperature i do 40°C, prognozira meteorologinja N1 televizije Tea Blažević.

Razlog je pritjecanje vrućeg zraka s jugozapada. Najtoplije će biti na kninskom području, u dolini Neretve, kao i u dijelovima Slavonije, Baranje i Srijema. Stoga ne čudi da je na snazi najviši stupanj upozorenja na toplinski val koji izdaje DHMZ, a na vrućinu upozorava i Ravnateljstvo civilne zaštite, kao i Hrvatska gorska služba spašavanja.

U petak će ipak biti malo manje vruće, a bit će i nestabilno, lokalno uz pljuskove na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti. Lokalno može biti izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom. Moguća je i tuča.

Prognoza po regijama

Danas će u Slavoniji, Baranji i Srijemu biti sunčano i vruće. Popodne uglavnom u zapadnim predjelima mala i umjerena naoblaka. Vjetar slab, ponegdje i umjeren jugoistočni. Ujutro temperatura između 19 i 21°C, a dnevna od 37°C do 39°C, pa je za istok Hrvatske izdan i najviši stupanj opasnosti od toplinskoga vala, prognozira Kristina Klemenčić Novinc za HRT.

I u središnjim će predjelima biti vruće, no temperatura zraka bit će malo niža. Prevladavat će sunčano, sredinom dana povremeno uz umjerenu naoblaku. Vjetar uglavnom slab, dok će na sjevernom Jadranu povremeno puhati umjeren južni vjetar i jugo. Zapad zemlje bit će barem djelomice sunčan, uz više oblaka u prvom dijelu dana. Najniža temperatura od 15°C u gorju do 24°C na otocima. Dnevna od 32 do 35°C.

U Dalmaciji će biti sunčanije i još toplije. Zapuhat će umjeren sjeverozapadni vjetar, uz obalu i zapadni te jugozapadni, kao i na krajnjem jugu, pa će more biti malo valovito. Uz obilje sunca dnevna će temperatura porasti od 32°C uz more do 37°C u zaobalju.

Stiže promjena

Toplinski će val u petak gubiti na snazi, osobito u drugom dijelu dana. Umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar donijet će promjenjivu naoblaku, a mjestimične kiše bit će uglavnom u sjevernim krajevima. Lokalno su mogući izraženiji pljuskovi praćeni pojačanim vjetrom i grmljavinom. Tijekom vikenda zatim djelomice sunčano i ne posve stabilno te malo svježije, osobito u subotu.

I na Jadranu će se temperatura zraka malo spustiti, no noć na subotu u mnogim mjestima na dalmatinskoj obali bit će još vrlo topla, zbog čega će se toplinski val ondje malo dulje zadržati. Bit će sunčano, a kiša će najvjerojatnije izostati, samo u petak u Istri postoji mala mogućnost za pokoji lokalni pljusak. U južnim će predjelima puhati slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni vjetar, dok će na sjevernom Jadranu jugoistočni vjetar u subotu okrenuti na buru, podno Velebita i jaku.

Čuvajte se toplinskog udara

U ovakvim vremenskim prilikama može doći do toplinskog udara, iznenadnog kolapsa organizma, te je izuzetno važno simptome prepoznati na vrijeme jer ovakvo stanje može biti opasno po život.

Simptomi toplinskog udara su sljedeći: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzani puls, izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40°C unutar 10-15 minuta) i gubitak svijesti, piše Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

U slučaju da primijetite da vi ili netko vama blizak ima simptome toplinskog udara, odmah pozovite Hitnu pomoć. Premjestite osobu u hlad u vodoravni položaj i podignite noge u visini kukova, skinite joj odjeću. Stavite na vrat, pazuhe ili prepone hladne obloge ili prskajte hladnom vodom, hladite ventilatorom ili lepezama.

U svakom slučaju, pokušajte sniziti tjelesnu temperaturu ispod 38 stupnjeva. Ako je oboljeli pao u nesvijest, okrenite ga na bok da se ne uguši. Onome tko je doživio toplinski udar nemojte davati alkohol ili gazirane napitke.

"Ne može se dovoljno naglasiti važnost brzog prepoznavanja i učinkovitog, brzog hlađenja. Hlađenje isparavanjem je ugodno i prikladno te ga neki stručnjaci smatraju najbržim načinom. Tijekom njega se bolesnici neprekidno vlaže vodom uz istovremeno hlađenje ventilatorom i masažom kože kako bi se potaknuo protok krvi", savjetuje MSD.

"Najbolje je vlaženje prskanjem vodom iz crijeva uz hlađenje velikim ventilatorom, što se može primijeniti za liječenje veće skupine ljudi na terenu. Dovoljno je da voda bude ugodne temperature, mlaka (npr. 30°C), jer do hlađenja dolazi isparavanjem; nije potrebna hladna ni ledena voda. Na terenu se također može koristiti uranjanje u jezero ili potok. Također se, ali ne kao jedini način hlađenja, može primijeniti nanošenje leda na aksile i prepone. U slučajevima životne opasnosti unutarnja se temperatura brzo može sniziti oblaganjem bolesnika ledom, ali valja biti vrlo pažljiv", dodaje MSD.

Toplinski osip, toplinski grčevi i toplinska iscrpljenost

Ako tijekom dužih vrućih razdoblja osjetite iscrpljenost ili glavobolju, to ne znači da se odmah radi o toplinskom udaru. Primjerice, u slučaju nedovoljnog unosa tekućine i istovremenog izlaganja visokim temperaturama možete doživjeti toplinsku iscrpljenost.

Na ovaj toplinski poremećaj najviše su osjetljive starije osobe, one s povišenim krvnim tlakom te osobe koje su izložene jakim fizičkim naporima kod velikih vrućina (radnici na otvorenim gradilištima, poljoprivrednici itd). Simptomi koji upozoravaju na toplinsku iscrpljenost su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i povraćanje, mišićni grčevi, blijeda, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani, slabi puls i ubrzano površno disanje i nesvjestica.

U slučaju toplinske iscrpljenosti pogođeni treba piti puno tekućine, odmarati se u sjenovitom ili klimatiziranom prostoru, tuširati se mlakom vodom, nositi laganu odjeću i obuću.

Neki od čestih toplinskih poremećaja su i osip te grčevi. Toplinski osip nastaje zbog prekomjernog znojenja. Najčešće se javlja kod male djece na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na laktovima. Prva pomoć sastoji se u hlađenju zahvaćenih mjesta tuširanjem mlakom vodom i boravkom u sjenovitim mjestima ili klimatiziranim prostorima, piše Zavod.

Preporuke HZJZ-a za zaštitu od vrućina:

- rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla

- pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju

- izbjegavajte boravak na direktnom suncu od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)

- osobe koje rade vani (naprimjer, građevinski radnici) trebaju se češće odmarati, sklanjati u hlad i piti jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta

- tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke

- nosite laganu, široku, svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka

- nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža

- ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana

- redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.