Od lockdowna do života bez mjera. Ovo je veliki pregled situacije u Europi
LOCKDOWNI, porast broja zaraženih i podjela oko cjepiva obilježili su početak zime u Europi.
Europa je jedini dio svijeta koji bilježi porast broja novih slučajeva covida-19, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Ovo je treći uzastopni tjedan kako Europa bilježi porast broja zaraženih koronavirusom, piše CNN.
Istočna Europa i Rusija bilježe sve više smrtnih slučajeva i zaraženih, ponajviše zbog neodlučnosti i oklijevanja u cijepljenju, pa je prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokrivenost cjepivom u tom dijelu Europe dosegnula tek 24 posto.
Različite stope cijepljenja dovele istok i zapad Europe na dva odvojena kolosijeka
"Različite stope cijepljenja dovele su istočnu i zapadnu Europu na dva odvojena kolosijeka, ali zajedničko im je to što je stopa zaraze potaknuta popuštanjem pandemijskih ograničenja, što hladno vrijeme tjera ljude u zatvorene prostore i što je vrlo zarazni delta soj sada dominantan", rekao je za CNN dr. Peter Drobac, stručnjak za globalno zdravlje na Poslovnoj školi Saïd Sveučilišta u Oxfordu.
Zapadna Europa također bilježi porast slučajeva covida-19 unatoč tome što neke zemlje imaju gotovo univerzalnu pokrivenost cjepivom. Stopa incidencije covida-19 u Njemačkoj porasla je u subotu na 100 novih infekcija na 100.000 stanovnika, prvi put od svibnja. Belgija i Irska bilježe najveće stope oboljelih u zapadnoj Europi, prema ECDC-u, s incidencijama 325.76 odnosno 432.84 na 100.000 ljudi.
U nastavku donosimo pregled situacije diljem Europe.
Latvija uvela lockdown
Prošlog četvrtka Latvija je postala prva zemlja u Europskoj uniji koja je uvela lockdown zbog velikog broja slučajeva uslijed slabe stope imunizacije. Samo 56% svih odraslih osoba u toj zemlji primilo je obje doze cjepiva, u usporedbi s prosjekom EU od 74.6%.
Rumunjska ima jednu od najvećih stopa smrtnosti na svijetu
Rumunjska će od ponedjeljka ponovno uvesti noćni policijski sat i proglasiti zdravstvene propusnice obaveznima za većinu mjesta, nekoliko dana nakon što je zabilježeno 19.25 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, što je jedna od najvećih svjetskih stopa smrtnosti od covida-19 po stanovniku.
Rumunjski problemi nisu posljedica nedostatka cjepiva. Zemlje Europske unije imaju pristup svim cjepivima koja je EU odobrila, ali, kao u mnogim zemljama od Baltika do Balkana, uvođenje cjepiva u Rumunjskoj otežano je oklijevanjem s cijepljenjem, lošom komunikacijom vlade i nepovjerenjem prema vlasti. Prema ECDC-u, samo 35.6% odrasle populacije potpuno je cijepljeno.
Rekordan broj novih slučajeva u Ukrajini
Susjedna Ukrajina izvijestila je u četvrtak o najvećem dnevnom broju slučajeva covida-19 od početka pandemije (22.415), nekoliko dana nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao građane da se cijepe, rekavši da je to jedini način da se spriječi lockdown.
"Iz ove situacije postoje dva izlaza: cijepljenje ili zatvaranje. Svaki dan se suočavamo s ovim izazovom i ovim izborom. Zbog gospodarstva ne podržavam lockdown", rekao je Zelenskij.
No od petka su škole u ukrajinskim žarištima zaraze zatvorene, a vlada je objavila da su potvrde o cijepljenju ili negativan test neophodni za pristup javnom prijevozu u glavnom gradu nakon što je broj dnevnih smrtnih slučajeva dostigao rekordnih 614, prenosi Reuters.
Najgora faza pandemije u Rusiji
Rusija prolazi kroz najgoru fazu pandemije. Moskva je u ponedjeljak započela 10-dnevni lockdown jer su državni dužnosnici otvoreno priznali da se zemlja suočava sa strašnom zimom.
Rusija je danas izvijestila o najvećem broju oboljelih od covida-19 u jednome danu od početka pandemije, dok se u nekim dijelovima zemlje od danas provodi naredba o plaćenome neradnom tjednu čija je svrha izbjeći još veći broj novozaraženih i umrlih. Vladina radna skupina za koronavirus izvijestila je da je u zadnja 24 sata evidentirano 37.930 novozaraženih koronavirusom, što je dnevni rekord, kao i o 1069 smrtnih slučajeva od posljedica covida, što je šest manje u odnosu na neslavni rekord od 1075 postavljen u subotu.
Predsjednik Vladimir Putin prošli je tjedan najavio da će se od 30. listopada do 7. studenoga uvesti plaćeni neradni tjedan, no dodao je da bi svaka regija trebala eventualno i produljiti to razdoblje ili ga započeti ranije, ovisno o epidemiološkoj situaciji. Šest ruskih regija, među kojima su Samara i Perm, regije istočno od Moskve, s provedbom plaćenoga neradnog tjedna počele su u ponedjeljak, objavio je TASS.
Putin je naredio i primjenu dodatnog niza mjera, među kojima su pojačano testiranje, stroža provjera nošenja maski i pridržavanja fizičkog distanciranja te ubrzanje kampanje cjepiva, pri čemu će zaposleni dobiti dva plaćena dana izostanka s posla kao nagradu za cijepljenje.
Od ovog četvrtka Moskva će uvesti dosad najoštrije mjere izolacije od lipnja 2020., što znači da će otvorene ostati samo osnovne trgovine poput supermarketa u kojima se prodaju hrana i higijenske potrepštine te ljekarne. Necijepljeni Moskovljani i Moskovljanke koji su stariji od 60 godina od danas će, tijekom predstojeća četiri mjeseca, morati ostati u svojim domovima. U međuvremenu je donesena odluka i o zatvaranju svih moskovskih škola.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima je rekao da su mjere ekonomske potpore za kompenzaciju gubitaka nastalih zbog restriktivnih mjera u ovoj fazi dovoljne. "Sve donesene mjere djeluju, a situacija se vrlo pomno prati. Situacija je vrlo teška i svi ćemo pozorno pratiti na koji se način razvija", rekao je Peskov.
Problemi u Britaniji
Velika Britanija bilježi najviše dnevnih slučajeva u zapadnoj Europi. Zdravstveni stručnjaci i medicinske organizacije zamolili su britansku vladu da ponovno uvede mjere poput obaveznog nošenja maski ili potvrda o cijepljenju, poput drugih europskih zemalja, kako bi se spriječilo uvođenje restriktivnih mjera poput lockdowna.
No vlada je odbila takve mjere unatoč tome što raste broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Katherine Henderson, predsjednica Kraljevskog koledža za hitnu pomoć, izjavila je u nedjelju za Sky News kako je zdravstvena služba već u teškoj situaciji zbog covida-19.
To neće biti dovoljno zbog vrtoglavog porasta broja slučajeva koji mogu biti plodno tlo za stvaranje novih sojeva. U petak je britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost otkrila postojanje izvedenice delta soja, AY.4.2, rekavši kako se radi o "varijanti koja se istražuje" zbog nekih dokaza da bi mogla povećati stopu zaraze u Velikoj Britaniji u usporedbi s delta sojem.
Švedska ukinula mjere, situacija sve bolja. Cijepljeni se više ne moraju testirati
Švedska je prije deset dana napravila još jedan korak prema normalizaciji svakodnevice svojih građana, ukinuvši od 1. studenoga obavezu testiranja na koronavirus za sve potpuno cijepljene osobe, za osobe koje su nedavno preboljele covid-19 te djecu do šest godina.
Na redovnoj tjednoj konferenciji za novinare švedskog zavoda za javno zdravstvo objašnjeno je kako spomenute kategorije građana u slučaju pojave simptoma jednostavno trebaju ostati kod kuće dok ne ozdrave. Na radna mjesta, fakultete ili škole mogu se vratiti bez testiranja, nakon što jedan dan izostane povišena tjelesna temperatura, čak i ako nisu prestali svi simptomi bolesti.
"Za one koji nisu cijepljeni protiv covida-19 i dalje postoji obaveza testiranja u slučaju pojave simptoma. Isto vrijedi i za kontakte takvih osoba, za zaposlenike domova za skrb o starijima, djelatnike zdravstvenog sustava te sve putnike koji u Švedsku ulaze iz zemalja kontinentalne Europe", objasnila je Karin Tegmark Wisell, zamjenica glavnog državnog epidemiologa Andersa Tegnella.
Ova odluka posljedica je sve bolje epidemiološke situacije u Švedskoj koja je, unatoč ukidanju svih dotadašnjih mjera prije dva tjedna, održala nisku stopu zaraze i smrtnosti od covida-19. U posljednja dva tjedna Švedska ima 81 zaraženog koronavirusom na 100.000 stanovnika, što je smješta među deset europskih zemalja s najmanjom stopom infekcija.
"I dalje bilježimo širenje koronavirusa, ali na stabilnoj i relativno niskoj razini u odnosu na prethodna razdoblja. Tjedno se obavlja oko 140.000 PCR testova, a stopa pozitivnih nalaza je tri posto", naglasila je Tegmark Wisell.
Ionako niska stopa smrtnosti nastavila je padati i nakon ukidanja epidemioloških mjera 29. rujna. Prema podacima ECDC-a, u posljednja dva tjedna Švedska ima petu najmanju stopu smrtnosti od covida-19 u Europi, nakon Islanda, Lihtenštajna, Luksemburga i Nizozemske. Švedski mediji posebno vole istaknuti kako njihova zemlja već mjesecima ima bolju epidemiološku situaciju od svojih nordijskih susjeda Danske, Norveške i Finske, iako je ukupna stopa smrtnosti od covida od ožujka 2020. u Švedskoj višestruko veća.
U švedskim bolnicama trenutačno se od covida-19 liječi 209 pacijenata, od čega 22 na odjelima intenzivne njege. Prema podacima američkog Sveučilišta Johns Hopkins, od početka pandemije u Švedskoj su preminule 14.922 osobe, uz stopu smrtnosti od 145.08 na 100.000 stanovnika, prema čemu je Švedska na 46. mjestu u svijetu i 28. mjestu u Europi.
Švedska je do prošlog četvrtka potpuno cijepila gotovo 80 posto populacije starije od 16 godina, a najmanje jednu dozu cjepiva protiv covida-19 primilo je 84.4 posto građana. Uskoro započinje cijepljenje djece od 12 do 16 godina, a starijim građanima i osjetljivim skupinama bit će ponuđena i treća doza.
I Danska ukinula sve mjere
Danska je 10. listopada ukinula preostale mjere uvedene kako bi se spriječilo širenje koronavirusa, što je potez koji se objašnjava visokom procijepljenošću stanovništva.
Ljudi više ne moraju pokazati covid-potvrdu na kojoj se vidi da su cijepljeni, da su preboljeli covid ili imaju negativan test, čak ni na velikim događanjima, poput nogometnih utakmica, ni u noćnim klubovima, koji su se upravo ponovno otvorili.
Noćni život ponovno je dopušten početkom mjeseca, nakon godine i pol kako je bio zatvoren. Na početku su ljudi morali pokazati covid-potvrde.
Taj je zahtjev ukinut i za barove, teretane i druge aktivnosti.
Dosad je 83 posto Danaca iznad 12 godina u potpunosti cijepljeno.
I Norveška ukinula mjere
Norveška je krajem rujna također ukinula sve mjere.
Između ostalog, više se ne primjenjuju pravila fizičke distance, a odbačena su i ograničenja u broju sudionika na događajima i okupljanjima.
Ostaje samo zahtjev za karantenom u slučaju infekcije. Ograničenja ulaska također se postupno ukidaju. U usporedbi s drugim državama, Norveška je relativno dobro prošla pandemiju.
Norvežani su slavili kraj mjera protiv koronavirusa uz nekoliko partyja: noćni klubovi i pubovi bili su puni, a na mnogim mjestima atmosfera je bila divlja.
Broj novozaraženih u Njemačkoj u porastu
Broj novozaraženih koronavirusom u Njemačkoj je u porastu, a državni Epidemiološki institut Robert Koch predviđa još snažniji rast u nadolazećim tjednima.
"Mora se računati s tim da će se u nastavku jesenskog razdoblja i nadolazeće zime porast broja novooboljelih naglo ubrzati", stoji u priopćenju Instituta Robert Koch.
Broj novooboljelih na 100.000 stanovnika u proteklih tjedan dana u petak je iznosio 95.1, što je osjetni porast u usporedbi s rujnom, kada je incidencija iznosila 65.
Njemačka je prije par dana svrstala Hrvatsku među zemlje visokog epidemiološkog rizika, što znači da će osobe koje nisu cijepljene ili nisu preboljele koronavirus morati u desetodnevnu samoizolaciju u dolasku iz Hrvatske.
Samoizolacija se može prekinuti tek nakon pet dana predočenjem negativnog testa ili potvrde o cijepljenju.
Za sve povratnike u Njemačku obavezna je prijava prije dolaska u Njemačku, a cijepljene ili osobe koje su preboljele koronavirus mogu prilikom prijave ubaciti svoj certifikat o cijepljenju, čime su oslobođene karantene nakon povratka.
Njemačka je oko 70 zemalja proglasila visokorizičnima. Osobe koje nisu preboljele covid-19 ili se potpuno cijepile, po povratku u Njemačku moraju biti 10 dana u karanteni. Taj period se može skratiti ako osoba bude negativna na testu nakon pet dana.
Italija uvela jednu od najstrožih mjera na svijetu
Italija je od 15. listopada uvela jedne od najstrožih covid-mjera u svijetu, obvezavši sve radnike javnog i privatnog sektora da imaju potvrdu o cijepljenju, negativni test na koronavirus ili potvrdu da su se nedavno oporavili od infekcije.
Radnik koji neće moći predočiti valjani zdravstveni certifikat bit će suspendiran bez plaće, ali ne može dobiti otkaz. Oni koji ignoriraju uredbu i dolaze na posao bez covid-potvrde, dobit će kaznu između 600 i 1500 eura.
Zbog ove su odluke izbili veliki prosvjedi diljem zemlje.
Srbija uvela puno strože mjere
Srbija je od 22. listopada uvela covid-propusnice za sve ugostiteljske objekte u zatvorenom prostoru poslije 22 sata.
Necijepljeni gosti ugostiteljskih objekata moraju predočiti negativan PCR ili antigenski (BAT) test, napravljen u nekom od referentnih državnih laboratorija.
Najavljene kazne kreću se od oko 40 eura za goste, oko 250 eura za covid-redare ako necijepljenima dopuste ulazak, oko 1300 eura za poduzetnike, do približno 2500 eura za pravne osobe u čijim objektima inspektori i komunalna policija zateknu prekršitelje.
Državni tajnik u ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek rekao je danas za RTS da će pričekati "tjedan do 10 dana", a ako ne bude očekivanog učinka covid-propusnica, od Kriznog stožera bit će zatražene "rigoroznije i puno učinkovitije mjere".
Srbija je od početka epidemije registrirala 1.104.117 slučajeva zaraze, a službeno je prijavljen 9571 smrtni ishod uz stopu smrtnosti od 0.87 posto.
Prema današnjem epidemiološkom presjeku, od posljedica infekcije preminula su još 62 pacijenta, od testiranih 19.718 uzoraka pozitivnih je 5908, na covid-odjelima u bolnicama diljem Srbije liječi se 6721 pacijent, od kojih su 274 na respiratoru.
Sve lošija situacija u Sloveniji. Uskoro strože mjere?
Zbog daljnjeg pogoršanja epidemiološke situacije u Sloveniji se pojačavaju kontrole putnika u javnom prometu, a razmišlja se i o uvođenju dodatnih mjera premda ih vlada za sada ne najavljuje.
Četvrti val epidemije ne jenjava, pa je u zadnja 24 sata potvrđeno 707 novih zaraza, skoro dvostruko više nego prije sedam dana. Jedanaest oboljelih je preminulo, a udio pozitivnih testova iznosio je 34 posto, najviše do sada od početka epidemije.
Budući da se javni prijevoz smatra mjestom izrazitog širenja zaraze, vlada je danas objavila da su inspektori počeli pooštreno provjeravati covid-propusnice te sankcionirati one koji ih nemaju.
Uz to, direktor nacionalnog Instituta za javno zdravlje (NIJZ) Milan Krek upozorio je ovih dana da je virusa mnogo i u studentskoj populaciji te da bi jedna od idućih mjera zato mogla biti ponovni prelazak na online nastavu.
Članica vladinog tima za covid-19 Irena Košek Grmek izjavila je za Slovensku televiziju da upozorava mlade koji ovaj tjedan imaju školske praznike da se suzdrže od većih okupljanja i zabava, a sve druge da se drže osnovnih protuepidemijskih mjera kako se stanje ne bi i dalje pogoršavalo.
Epidemiolozi posebno upozoravaju na sve veći pritisak na bolnice, u kojima je trenutno 493 covid-pacijenata, od čega 127 na intenzivnim odjelima. Prema ranijoj strategiji vlade, iduće izrazitije zaoštravanje mjera uvelo bi se nakon što broj oboljelih na intenzivnim odjelima bolnica prijeđe 150, što se uz ovaj trend može očekivati uskoro.
Kad se to dogodi, strategija koju je u rujnu prihvatila vlada predviđa da bi na posao mogli dolaziti samo oni koji su cijepljeni ili preboljeli koronu, a isto bi važilo i za većinu drugih aktivnosti, za prijevoz, posjet trgovačkim centrima i slično. Vlada za sada ne najavljuje nove mjere, ali i dalje poziva na cijepljenje kao najsigurniju zaštitu, no do sada se punim dozama cjepiva zaštitilo samo 53 posto ukupne populacije.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati