NEMA tko se nije osvrnuo na senzacionalnu vijest da će država iseljenim Hrvatima davati po 200.000 kuna da se vrate u domovinu.

Oni koji žive i rade u Hrvatskoj s pravom su iskazivali ljutnju i ogorčenost na najnoviju najavu vlade, ali moguće je da se iza te kontroverzne demografsko-povratničke mjere krije još jedan način da država majstorski prevari naivne iseljene Hrvate.

Premda osim bombastične najave do javnosti još nisu doprli detalji nove mjere, neke je stvari lako pretpostaviti. Kao prvo, prosječni iseljeni Hrvat morat će nekako dokazati da je dosad bio - iseljen. S obzirom na mobilnost i otvorenost EU granica, to se sigurno neće dokazivati zrakoplovnim kartama, jer one zapravo ne dokazuju ništa.

Mnogi Hrvati koji su otišli birokratski se nikad nisu iselili

S druge strane, rijetki su oni koji su otišli živjeti i raditi u inozemstvo, a da su se i službeno "odlogirali" iz Hrvatske: odjavili prebivalište/boravište, zatražili da ih se briše iz evidencije nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje ili škarama prerezali svoju karticu zdravstvenog osiguranja.

Poprilično je jednostavno zaključiti zašto - nisu imali ni jedan smisleni razlog da to učine. Neki vjerojatno nisu ni znali unaprijed hoće li u, primjerice, Irskoj ili Njemačkoj provesti tri mjeseca ili tri godine, a, budimo do kraja iskreni, zašto bi se netko odrekao hrvatskog zdravstvenog osiguranja kad je popravak zubiju u Hrvatskoj višestruko jeftiniji (ili besplatan) od sličnih zahvata u inozemnim medicinskim ustanovama.

Ukratko, mnogi Hrvati koji već i pet, šest godina žive i rade u inozemstvu zapravo se birokratski nikad nisu odselili. Takvima će biti izuzetno teško dokazati svoj iseljenički status i posve je izvjesno da neće moći aplicirati za bombastičnih 200.000 kuna državne potpore.

Ako nasjednete na priču o 200.000 kuna, mogli biste se identificirati kao neplatiše poreza

Kako se čini, jedini način da dokažu svoj iseljenički status je da hrvatskoj državi podastru svoje financijske podatke - primjerice, dokumentaciju o zaposlenju ili primanju plaće u inozemstvu. I tu se, zapravo, krije majstorski državni zajeb. Ako netko i nasjedne na priču o laganom dobivanju 200.000 kuna od države, pa državi podastre svoju financijsku dokumentaciju, time bi sam sebe mogao identificirati kao neplatišu poreza.

I ne samo poreza nego i svih ostalih "benefita" - doprinosa, potencijalno zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i tako dalje. A to sve sa sobom donosi i potencijalne opasne posljedice - retroaktivni obračun neplaćenog poreza, kazneni i prekršajni progon, maltretiranje Porezne uprave i suludu bitku s hrvatskom birokracijom.

Kakva koincidencija: Porezna je prije dva dana pozvala ljude na "dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka"

Koliko god se, dakle, činilo da je slatko dobiti od države 200.000 kuna, lako bi se moglo dogoditi da u bliskoj budućnosti prosječan hrvatski iseljenik toj istoj državi mora vratiti (ili platiti kazne) u iznosu koji možda i premašuje iznos državne potpore.

Da državni aparat ima upitne namjere u vezi s iseljenim Hrvatima, pokazuje i fascinantna koincidencija da je otprilike u isto vrijeme kad je javno obznanjena nova vladina mjera, Porezna uprava na svojim internetskim stranicama objavila naoko nevinu informaciju - "Poziv građanima rezidentima Republike Hrvatske na dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka".

Poziv je objavljen u utorak, 21. prosinca, i poziva građane rezidente RH koji su ostvarili inozemne primitke da se dobrovoljno samoprijave Poreznoj upravi te da to učine "prije zaprimanja službenog poziva".

Teško je ne vjerovati da poziv Porezne nema veze s novom potporom iseljenicima koji se vrate

Pritom, zanimljivo, nije navedeno da će dobrovoljno samoprijavljeni građani imati blaži porezni tretman ili biti zaštićeni od mogućeg kaznenog progona, već jedino mogu računati da im Porezna uprava neće obračunati kamate i da im neće izreći novčanu kaznu za porezni prekršaj.

Objavljeni poziv istovremeno pokazuje namjeru državne birokracije da uskoro kreće u snažniju kontrolu iseljenih Hrvata i prikupljanje njihovog novca, no teško je ne vjerovati da ima veze i s najavljenom novom vladinom državnom potporom.

Zato će u mjesecima koji slijede biti zanimljivo pratiti koliko će se iseljenih Hrvata pomamiti za laganih 200.000 kuna i hoće li se itko poželjeti vratiti u državu koja, budimo iskreni, u ovom slučaju podosta perfidno i majstorski, želi od svojih građana izmusti što više novaca.

Index je o ovome poslao upit Poreznoj upravi, vladi i Ministarstvu financija, a odgovor ćemo objaviti kada i ako ga dobijemo.