RUSIJA je rasporedila više od dvije trećine svojih snaga uz granicu na lokacije s kojih može direktno napasti Ukrajinu. Tijekom vikenda je trebala povući 30.000 vojnika iz susjedne Bjelorusije, no oni su još uvijek tamo.

U dvije ukrajinske separatističke regije dolazi do nasilja. NATO ne daje znakove da će ispuniti zahtjeve Rusije, a diplomacija do sada nije uspjela rezultirati povlačenjem ruskih snaga, piše BBC.

Putin je upravo priznao proruske pobunjeničke teritorije, takozvanu Narodnu Republiku Donjeck i Narodnu Republiku Luhansk, kao neovisne republike. Zapadni čelnici i njihovi vođe obavještajnih službi dižu uzbunu, tvrdeći da je Putin već izdao zapovijed za invaziju Ukrajine.

Pa ipak, postoje razlozi zbog kojih Rusija možda neće napasti Ukrajinu; u smislu započinjanja pravog ratnog sukoba. Ovo su neki od njih.

1. Bit će prolivene krvi

U slučaju ruske invazije, Ukrajina će odgovoriti na napad, barem u početku. Mada su njene vojne snage značajno slabije od ruskih, to ne znači da neće biti žrtava s obje strane.

Ako bi Rusija pokrenula invaziju većih razmjera, silom zauzimajući veće gradove poput Kijeva, Harkiva i Odese, onda bi to moglo dovesti do dugotrajnih borbi na ulicama u kojima bi Ukrajinci bili na domaćem terenu.

2. Putin bi mogao izgubiti na popularnosti

Nedavna anketa provedena među mlađim građanima Rusije pokazala je da se većina njih protivi ratu protiv svog susjeda.

To što bi velik broj Rusa i Ukrajinaca mogao poginuti u ratu koji je rezultat Putinovog izbora nije dobro za njegovu popularnost među ruskim građanima.

3. Sankcije Zapada

Težina sankcija koje bi Zapad mogao postaviti Rusiji će, po svoj prilici, ovisiti o tome koliko će ta zemlja duboko prodrijeti na teritorij Ukrajine.

Koliko god zapadni čelnici govorili o usuglašenom djelovanju NATO-a, Njemačka i Mađarska, koje velikim dijelom ovise o ruskom plinu, nisu toliko agresivno nastrojene prema rješavanju ove situacije kao Britanija.

No, sankcije bi ipak zadale težak udarac relativno slabom ruskom gospodarstvu, osobito ako se tu zemlju ukloni iz SWIFT-a, mreže visoke sigurnosti koja povezuje tisuće financijskih institucija diljem svijeta.

Uklanjanje Rusije iz SWIFT-a financijskim institucijama bi slanje novca u zemlju ili iz nje učinilo gotovo nemogućim, što bi izazvalo iznenadni šok za ruske tvrtke i njihove strane klijente - posebno za kupce nafte i plina denominiranih u američkim dolarima.

4. Visoka politička cijena

Kada je Rusija anektirala Krim 2014., godinama je bila suočena s međunarodnim kritikama. Isto bi se dogodilo i s invazijom Ukrajine, samo bi sada stvari bile još gore.

Čak je i Kina, ruski strateški saveznik, upozorila na taj problem.

"Treba zaštititi suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet svake zemlje. Ukrajina nije iznimka", rekao je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi na konferenciji u Münchenu.

Američki senator Chris Murphy smatra da se Putin ne nalazi baš u dobroj poziciji i da je "potencijalno katastrofalna invazija na Ukrajinu njegova zadnja opcija". Murphy vjeruje da je nakon 2013. godine ukrajinski narod jasno dao do znanja da više ne želi biti pod ruskim vodstvom te da bi takva ratna prisila uništila rusko gospodarstvo te možda čak dovela do svrgavanja Putina s trona.

5. Putin je već rekao svoje

Iz Putinove perspektive, NATO je nakon Hladnog rata pristao na to da se neće širiti prema istoku Europe, odnosno prema ruskim granicama. No, do sada su se već tri države koje su nastale raspadom SSSR-a pridružile NATO-u te je ideja da će se to isto dogoditi i s Ukrajinom podigla Moskvu na noge.

Putin nikako ne želi da dođe do toga. Dva temeljna zahtjeva Rusije i dalje nisu ispunjena - obećanje da Ukrajini nikada neće biti dopušteno da se pridruži NATO-u i da taj će taj zapadni vojni savez povući sve svoje snage iz zemalja koje su mu se pridružile nakon 1997. godine.

Rusija je jasno dala do znanja kako neće tolerirati da njena susjedna zemlja Ukrajina postane dio NATO-a i EU. Putin je svojim dosadašnjim postupcima jasno naznačio da će učiniti sve što je potrebno da se to ne dogodi.