NAKON što je priznao separatističke pokrajine, Putin je odmah najavio slanje vojske u Istočnu Ukrajinu. Iako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov danas rekao da ruska vojska u ovom trenutku neće u Ukrajinu, popodne je Putin od gornjeg doma parlamenta tražio odobrenje za slanje vojske van granica Rusije, što je parlament ekspresno odobrio. S druge strane Zapad nameće niz sankcija Rusiji.

Dok je ostatak svijeta gledao u šoku, u odmetnutim pokrajinama vladalo je potpuno drugačije raspoloženje. Za Dnevnik Nove TV situaciju je komentirao analitičar međunarodnih odnosa Branimir Vidmarović.

"Potez nije iznenađujući, ali je šokantno da je to došlo u ovom trenutku. Stručnjaci su to razmatrali kao nešto što se može primijeniti kasnije ako sve propadne. Međutim, na ovaj način u ovoj fazi - poprilično je banalno i grubo. baš zato što je prizemno. To nije nešto što je strateški uzvišeno, što pokazuje Putinovu lukavost. To je metoda koja je probirana na Krimu, u Gruziji i sada se ponovo primjenjuje u Donbasu", rekao je.

"Stvar može eskalirati brzo u pravi rat"

"Stanje je sada vrlo opasno. Ova tri mjeseca razgovora o invaziji - to nije bilo opasno. Sada se stvar diže na novu razinu zbog toga što se radi o priznanju, onome što same republike smatraju da jesu - administrativne granice. Sada imaju pravnu izliku da idu na oslobađanje teritorija jer je veći dio zauzet ukrajinskim državnim snagama i ovo je jedna ozbiljna poluga koju će Putin držati. Potpisani su sporazumi o uzajamnoj pomoći, Rusija garantira sigurnost Donjecka i Luhanska. To je ozbiljna poluga za razgovor o nepristupanju NATO-u i o sigurnosti jer stvar može eskalirati dosta brzo i ovo se može pretvoriti u pravi rat", objasnio je.

Cijeloj situaciji je prethodilo obraćanje Vladimira Putina u ponedjeljak. Prvo je sazvao najbliže suradnike, koji su pred njim mucali, onda se obratio javnosti, i sat vremena ljutito analizirao Ukrajinu, povijest, NATO, zapad - nema čega nije bilo.

"Sankcije su prvi korak. Zapad procjenjuje radi li se o pravoj invaziji ili limitiranoj agresiji. Zasad su uvedene limitirane sankcije po modelu iz 2014. kada se radilo o Krimu", rekao je stručnjak.

No, sada ima malo više igrača - EU, SAD, Velika Britanija... "Velika Britanija je krenula žešće s bankama ograničavajući utjecaj Putinovog kruga - njegovih oligarha. Iznenadio se i Olaf Scholz koji pokušava pokazati da je timski igrač, da nije mekan", dodao je.

Rusija nije ta koja će prekinuti isporuke plina, kazao je. "Radi se o Njemačkoj politici i oni mogu 'zavrnuti pipu' na projektu Sjeverni tok 2. Rusiji je u interesu da se nastavi isporuka plina. Međutim, stvar je u tome što se plin trguje na tržištu. Nema dugoročnih sporazuma i ugovora za zemljama Europske unije. Cijene skaču i ovo o čemu je Dmitrij Medvjedev govorio - on nije obećavao da će se Rusija na taj način osvetiti Europi, nego da će doći kao posljedica rizika i tržišta i cijene plina će skočiti, a mi ćemo to osjetiti", zaključio je.