KREMLJ je priopćio da će vojna operacija protiv Ukrajine trajati koliko bude trebalo, ovisno o njezinim "rezultatima" i o njezinoj "opravdanosti" te ocijenio da Rusi podupiru taj napad.

Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu s kopna, iz zraka i s mora, što je najveći napad na drugu državu u Europi nakon Drugog svjetskog rata i potvrda najvećih strahova Zapada.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Moskva želi nametnuti Ukrajini "neutralan status", demilitarizirati ju i ukloniti "naciste" iz te zemlje.

"Trajanje (operacije) odredit će se po njezinim rezultatima i njezinoj opravdanosti. O tome će odlučiti vrhovni zapovjednik oružanih snaga, Vladimir Putin", rekao je Peskov.

"Moskva ne želi okupirati Ukrajinu"

Ustvrdio je da Moskva ne želi "okupirati" Ukrajinu i da je budućnost "pitanje izbora ukrajinskog naroda".

"Teoretski gledano, Ukrajinu treba osloboditi i očistiti od nacista", rekao je glasnogovornik Kremlja.

Moskva optužuje prozapadne vlasti u Kijevu da organiziraju "genocid" stanovnika koji govore ruski na istoku zemlje uz pomoć vojnih skupina bliskih krajnjoj desnici.

Glasnogovornik Kremlja ipak nije odgovorio na pitanje smatra li Moskva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog "nacistom".

Po njegovim riječima, odluku o napadu na Ukrajinu "nalagala je briga za budućnost" Rusije koja je tjednima tražila od Zapada da obeća da Kijev nikada neće ući u NATO.

Velik pad rublje

Spomenuo je "neutralizaciju vojnog potencijala" Ukrajine koji je "nedavno snažno osnažen, pa i zahvaljujući djelovanju stranih zemalja".

Peskov je ujedno poručio da je Moskva spremna razgovarati s ukrajinskim čelnicima o tim zahtjevima, ako su oni "spremni za dijalog".

Dodao je da je Kremlj "predvidio" da će rusko tržište "emotivno reagirati" na ofenzivu na Ukrajinu.

"Poduzeli smo sve da bi to emotivno razdoblje bilo što kraće", rekao je, dok je rublja u četvrtak na moskovskoj burzi bila u slobodnom padu. 

Usto je ocijenio da "zemlja kao Rusija" ne može biti izolirana na međunarodnoj pozornici, unatoč zapadnim prijetnjama.

"Naravno, možemo imati problema sa stanovitim brojem zemalja. No s tim smo ih zemljama imali i prije", dodao je.