VANJSKOPOLITIČKI analitičar Branimir Vidmarović i stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila gostovali su u Index studiju, a tema je bila stanje u Ukrajini.

Počeo je Vidmarović. "Neutralnost je u ovoj situaciji od svih zala najmanje zlo. Ovdje nema happy enda", rekao je Vidmarović. Nastavio je Cvrtila. "Ta neutralnost bi bila dovoljno otvorena da se može ulaziti u ekonomske integracije npr. u EU. Finska je tu jako dobar primjer, ona je u Zimskom ratu izgubila skoro četvrtinu svog teritorija", rekao je Cvrtila. 

Finlandizacija

Cvrtila je nastavio o tzv. "finlandizaciji". "Finska je svoju neutralnost jamčila samo sporazumom koji je potpisala s SSSR-om. Finska je od ratom poharane države došla do jedne od najrazvijenijih država", kaže.

"Možda ta neutralnost ne mora izgledati kao finska neutralnost, ali ovom trenutku je važan svaki napor koji će zaustaviti ratovanje i koji će ipak situaciju vratiti tamo gdje se mogu postavljati pretpostavke za dugoročni mir", kaže Cvrtila. 

Nastavio je Vidmarović. "Primarni cilj je zaustaviti krvoproliće", kaže. "Politička transformacija Europe se kroz industrijalizaciju, revidiranje socijalne politike, smjenu elita, pad monarhija - to je proces koji je potrajao 200, 300 godina da bi jedna regija došla tamo gdje je", kaže Vidmarović. 

Utjecaj Rusije na Europu

Kaže da ne možemo očekivati čudo da će Ukrajina za 10-20 godina biti razvijena zemlja. "Naši svi predsjednici i predsjednici vlade, iako su demokratski izabrani, oni se ponašaju kao menadžeri", rekao je Vidmarović. 

"Ako Rusija nema utjecaja u Ukrajini i Bjelorusiji, ona nema utjecaja na Europu", rekao je Cvrtila. "U međunarodnim odnosima vrijede odnosi moći. Svijet je utemeljen na jednoj vrlo materijalnoj vrijednosti moći", dodao je.

"Ono što sad iz Ukrajine vidimo je samo djelić razaranja. Ne znamo konkretan broj žrtava. Rat treba zaustaviti svim sredstvima. Sankcije neće zaustaviti rat. Zaustaviti rat mogu razgovori ruskog i ukrajinskog predsjednika", rekao je Cvrtila. 

Iluzija o demokraciji

Nastavili su govoriti o "uljuljkanosti" europskih vođa. "Kada se dogodi Libija, Afganistan, to nam je daleko. Kada se nešto dogodi nama ovdje pred nosom, svi smo šokirani. Od kraja Hladnog rata je krenula iluzija među europskim liderima da su demokracije i te zapadne norme, da su vječne i da su univerzalno primjenjive na sva društva bez obzira na njihove povijesne osobitosti", rekao je Vidmarović. 

Držanje ukrajinske vojske nakon napada

"Držanje je kao u svakoj državi. Jedan dio se makne iz prostora, jedan dio je u strukturama koje sudjeluju u obrani. Ukrajina je proglasila opću mobilizaciju. Ali i taj poziv je zakasnio. Meni je to dokaz da Ukrajina nije spremna", rekao je Cvrtila. 

"Glavni grad je u plamenu, političke institucije više ne funkcioniraju, posve su drugačiji uvjeti. Stanovništvo Ukrajine koje je u skloništima, mi možemo reći da će se kod nekih od njih javiti domoljubni otpor - to je Hrvatska sve doživjela. Nas je to spasilo u Domovinskom ratu", rekao je Cvrtila, koji se pita koliko dugo to u Ukrajini može opstati. 

Pomoć Zapada iz moralnih razloga - nakon ukrajinskog i ruskog dogovora

Rekao je da treba razgovarati o određenim uvjetima. "Prvi ključ je cilj prestanak nasilja, a drugi ključni cilj je da se ruska vojska vrati do točke s koje je došla. Ključni faktor u toj priči trebaju biti ukrajinska vlast i ruski agresor. Ne zapadne institucije", kaže. 

"Ja bih izuzeo bilo koji zapadni format da sudjeluje u tome. Neka pomognu tek nakon što se potpiše ugovor, primirje - i onda pomoći iz moralnih razloga", rekao je Cvrtila. 

Dijeljenje oružja civilima

Komentirale su se snimke dijeljenja oružja ukrajinskim civilima. "U ovoj informacijskoj kulturi ja ne vjerujem snimkama koje dolaze ni iz ruskih, ni i ukrajinskih, ni iz njemačkih izvora", rekao je Vidmarović. "Vi kad u ovom trenutku date civilu oružje u ruke i vrlo ograničenu količinu municije, vi ste od njega napravili metu. U vojnom smislu to nema previše koristi", navodi Cvrtila. 

Crkva i država

Nastavili su govoriti o mogućnosti da Kijev nestane u plamenu. "Budući da Putin svojata Ukrajinu kao produžetak Rusije, on mora znati da je Kijev jedna od kolijevki razvoja Rusije, srednjovjekovne i suvremene. Kroz vjersku prizmu, tamo se nalaze svetinje i samostani. Kijev se ne može izolirati od ruske povijesti. Nadam se da iz tih razloga neće doći do uništenja Kijeva", rekao je Vidmarović.

"Uništavanje Kijeva bi posebno izazvalo pobunu u Rusiji", rekao je Cvrtila. 

Ukrajina i neonacisti

Putin često spominje "borbu protiv nacista u Ukrajini", a u najnovijem govoru je pozvao ukrajinsku vlast na kapitulaciju. "Putin simetrično kopira SAD. Kopira ulazak u Irak, Afganistan...", rekao je. "On je već i ranije pozvao ukrajinsku vlast na kapitulaciju. Ovo možete nazvati nekom vrstom slabosti, ali to su sve taktički potezi koji se uobičajeno rade", rekao je Cvrtila. 

Idući tjedni na prostoru Ukrajine

"To je nemoguće reći, ali nadam se da će Zelenskij napraviti pravu procjenu i da će doći do prvog kontakta s Putinom i da će se pronaći neko rješenje", kaže Vidmarović. 

"Ako ćemo govoriti o nastavku vojnih operacija u idućim tjednima, onda smo zaista kao civilizacija potrošeni. Treba se napraviti sve da se prekine neprijateljstvo i da se potpiše prekid vatre. Putin će ići do onog trenutka do kojeg bude htio", rekao je Cvrtila.