NEMA sumnje da će se Putinova invazija na Ukrajinu odraziti i na odnose u regiji. O tome svjedoči i činjenica da je zapadni Balkan bio jedna od tema maratonskog noćnog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, na kojem su se i dogovorile sankcije protiv Rusije.

Na briselskom sastanku se raspravljalo o mogućnosti da se nestabilnosti preliju na jugoistok Europe, odnosno na Zapadni Balkan. Kako je rekao Plenković, o tome su govorili on, slovenski premijer Janez Janša i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

>> VIDEO Plenković: Ovo je agresija bez presedana

"Ova situacija, kad pogledate apel predsjednika Zelenskog, jako podsjeća na Hrvatsku '91., vrlo je to slično, samo što je invazija puno veća, napad je jači. Treba paziti na stabilnost i na situaciju i na Kosovu, u Crnoj Gori i BiH i tu poruku smo poslali", rekao je premijer.

Plenkovićeva poruka regionalnim liderima

"Praktički svaki drugi regionalni hegemoni ovoga tipa mogu po ovom modelu napraviti agresiju na bilo koju zemlju iz nekih njihovih razloga i nadati se da neće biti nikakvih reperkusija po njih osim paketa sankcija. Ovo je na neki način bitka između demokratskih sustava i onih gdje se vlast ne mijenja često", rekao je Plenković. 

Naglasio je i kako je Europska unija jedinstvena.

Koliko je to točno je druga priča, no nedvojbeno je da hrvatski državni vrh nije jedinstven. Predsjednik RH Zoran Milanović se proteklih tjedana istaknuo kao jedan od onih koji su pokazali razumijevanje za poteze i zahtjeve ruskog predsjednika Vladimira Putina, dok je Plenković naglašeni podržavatelj Ukrajine još od vremena kada je bio zastupnik u Europskom parlamentu.

To baš i nije povoljna okolnost za stabilnost u regiji, koja je nedvojbeno na iskušenju samom činjenicom ruske invazije na Ukrajinu. Taj dalekosežni geostrateški potez osjeti se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, na Kosovu. Pritom ne znači da svugdje ima jednak utjecaj i proizvodi iste reakcije, ali nema sumnje da se eho ratne grmljavine iz Ukrajine čuje i kod nas na Balkanu.

Milanović kritičan prema EU i NATO-u

Milanović je prvo nakon ruske invazije Ukrajine šutio, a zatim se oglasio suhoparnim priopćenjem u kojem "najoštrije osuđuje" Rusiju. Nakon što je prethodno ekstenzivno pokazivao razumijevanje za Putina, predsjednikova pismena osuda nije zvučala uvjerljivo. 

Danas na konferenciji za medije se pokazalo da je tako. Milanović je zapravo više vremena proveo kritizirajući Zapad, Europsku uniju i NATO nego Putina i Rusiju. 

>> VIDEO Milanović: Ukrajinu ne treba pustiti u NATO

U svojem stilu slona u staklarnici komentirao je i odnose u regiji.

"Srpsko vodstvo ne zna što bi reklo, oni su kao na žeravici", kazao je.

Video: N1

"Beograd igra igru, čekaju kad će Rusi ući u Kijev. Beograd je slab, što će oni napasti? Kosovo? Čime? Pištoljima na vodu?" rekao je Milanović.

"Dodik? S čime, uz čiju potporu? Pa ruski avioni ne mogu preletjeti NATO-ove članice", rekao je.

"Oni su se šćućurili i gledaju što se događa. Možda je vrijeme da se Beograd odluči hoće li u EU. Ako Vučić prizna Donbas, onda treba opravdati priznanje Kosova. Oni su sami došli u neugodan, začarani krug", rekao je.

Milanović zabrinut za sudbinu izbornog zakona u BiH

Milanović je na samom kraju presice panično podsjećao okupljene novinare da je za RH najvažnija vanjskopolitička tema izborni zakon u BiH i da ruska invazija na Ukrajinu tome uzima pažnju.

"Ovo je sad tema dana, ne želim da zaboravimo ono što se događa u BiH, izborne zakone, opstrukciju izborne reforme...", rekao je predsjednik.

"Suosjećam s Ukrajinom, ali ove druge stvari su naši vitalni interesi. I tu očekujem solidarnost", kazao je.

"Ne želim da se taj fokus izgubi, a vremena nema", kazao je na kraju.

Milanović je s razlogom zabrinut jer će u ovoj situaciji svi imati manje strpljenja za bavljenje promjenom izbornog zakona u BiH, još manje na način koji zagovara Hrvatska. 

Povećanje broja vojnika EUFOR-a u Bosni i Hercegovini

O tome da postoje brige o stabilnosti BiH pokazuje i povećanje broja stranih vojnika.

Četiri postrojbe s oko 500 pripadnika rezervnih snaga EUFOR-a koje su stacionirane izvan Bosne i Hercegovine će u naredna dva tjedna biti raspoređene u zemlji, kao pojačanje postojećim snagama, priopćeno je iz EUFOR-a.

Ističu da je ovo odlučeno kako bi efikasnije podržali bh. partnere pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja.

"Pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom nivou mogla bi potencijalno uzrokovati nestabilnost u Bosni i Hercegovini. Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti, koja se poduzima u cilju jačanja stabilnosti u BiH, tako što će se pozicionirati dovoljan broj sposobnih snaga u zemlji koje će pružati podršku bh. institucijama pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja", stoji u priopćenju.

Zadatak ovih snaga će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u Bosni i Hercegovini, naglašavaju.

"To je razborita i odgovarajuća mjera koja odražava nedvosmislenu predanost EU i EUFOR-a očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine", navodi se.

Snage EUFOR-a su raspoređene u Bosni i Hercegovini od 2004. godine i sastoje se od približno 3500 pripadnika, od kojih je oko 600 trenutno raspoređeno u zemlji.

Komšić i Džaferović oštro osudili Putina, Čović reagirao zakašnjelo i mlako

Kada je riječ o reakcijama u BiH na Putinovu invaziju, one su očekivano podijeljene.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i bošnjački član državnog vrha Šefik Džaferović odmah su i vrlo snažno osudili agresiju Rusije protiv Ukrajine, najavivši kako će njihova zemlja učiniti sve što je u njezinoj moći ne bi li pomogla napadnutim Ukrajincima. 

>> Komšić i Džaferović u ime BiH oštro osudili Rusiju zbog agresije na Ukrajinu

No predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je čekao sve do 19:30 u četvrtak da bi objavio jedan tweet u kojem je ostao prilično neodređen u vezi nekih ključnih stvari.

"Kao dio ujedinjene europske porodice, mir je kolektivno i trajno opredjeljenje naše zemlje. Uz razorni razvoj događaja, invaziju i rat u Ukrajini, ponovo pozivamo na hitan prekid vatre, solidarnost i dijalog", napisao je Čović na Twitteru.

Izbjegavajući da izrijekom osudi Putinovu invaziju, Čović se svrstao uz Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji među rijetkima u demokratskoj Europi i svijetu nisu nedvosmisleno osudili Putinovu agresiju.

Dodik želi da BiH proglasi neutralnost

Dodik šuti nakon Putinovog napada na Ukrajinu, a prethodno je zagovarao neutralnost BiH.

"Za Bosnu i Hercegovinu je najbolje da ostane neutralna, odnosno da se konstituira stav da se neće svrstavati na bilo koju stranu kad je riječ o situaciji između Rusije i Ukrajine", istaknuo je Dodik u srijedu u Banjoj Luci.

Dodik je istaknuo da se nada smanjenju tenzija, odgovornom odnosu velikih sila prema krizi u odnosima Rusije i Ukrajine, ali i krizi u BiH.

Član državnog Predsjedništva naglasio je da očekuje pomoć da se u svim situacijama do rješenja dođe mirnim putem.

"Kada je riječ o BiH, očekujemo još jače pritiske na narod i institucije Republike Srpske, ali i da će se, uz uzajamno poštovanje svih i jednak pristup svima, doći do mirnog rješenja političke krize, čemu Republika Srpska bezrezervno teži", naglasio je Dodik.

Die Welt: Rusija cilja na bivše jugoslavenske republike

Njemački list Die Welt je u članku upozorio da u ruskoj strategiji "povratka dominacije u izgubljenim sferama utjecaja nakon Hladnog rata, jedna, do sada zanemarena regija igra odlučujuću ulogu". "Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta Bugarske i Rumunjske cilja na bivše jugoslavenske republike, u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage."

>> Die Welt: Moskva cilja na bivše jugoslavenske republike

List piše kako je to u Srbiji posebno uspješno. To se ilustrira naslovnicom u provladinom listu Informer jutro nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao neovisnost separatističkih područja na istoku Ukrajine i ondje poslao trupe: "Amerikanci guraju svijet u kaos – Ukrajina napala Rusiju". Također se dodaje kako srpski predsjednik Vučić konstantno naglašava da "dok se on pita, njegova zemlja nikada neće postati članica NATO-a".

List dalje piše kako crnomorske države Rumunjska i Bugarska nisu neizostavni cilj Moskve, već više "moguća ulazna vrata u regiju u srcu Europe, koju rusko vodstvo želi preoteti zapadnom utjecaju – zapadni Balkan".

"Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Tamo sebe vide kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine. (…) Jer, moćni političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira odcjepljenje njegove Republike Srpske. Njegova politika dijelom podsjeća na ideje ‘velikog srpskog carstva‘, koje su u jugoslavenskim ratovima 1990-ih, koje je vodio Beograd, dovele do brutalnog prognaničkog rata protiv bosanskih muslimana", piše Die Welt i naglašava da je Dodikov najvažniji saveznik – Putin. "Doduše on ima podršku i iz Srbije, isto kao i od mađarskog premijera Viktora Orbana." List ističe da su na drugoj strani Europska unija i Sjedinjene Američke Države, koje su uspostavile poslijeratno ustrojstvo Bosne i Hercegovine.

Predsjednica Kosova: Srbija prema Kosovu cilja isto kao Rusija prema Ukrajini

Tome da dolije ulje na vatru nije odoljela ni predsjednica Kosova Vjosa Osmani, koja je napala Srbiju.

Osmani je napravila paralelu između situacije u Ukrajini i u njenoj zemlji, optuživši Srbiju da u slučaju Kosova "cilja ono što Rusija cilja u Ukrajini i Gruziji".

Ona je u televizijskoj emisiji rekla i da sklonost Rusije destabilizaciji nije samo vezana za Ukrajinu već i za regiju Balkana.

Osmani vjeruje da će Srbija podržati Rusiju u njenoj akciji u Ukrajini, ali je upozorila Srbiju da, u slučaju da "razmišlja o napadu na Kosovo", treba znati da će se suočiti "ne samo s vojskom i policijom Kosova već i s vojskom NATO-a jer vojska NATO-a ima pun mandat zaštititi svaki dio granica Republike Kosovo, posebno onih na sjeveru".

Vučić se preznojava

Najteže je ipak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji je uzeo ekstra dan da bi smislio koji je njegov službeni stav o ruskoj invaziji Ukrajine.

"Zabrinut sam. Naša pozicija nije laka. Politički pritisci na Srbiju zbog odluke Putina bit će sve veći. Samo ono što sam doživio u posljednja tri dana potvrđuje moje riječi", rekao je Vučić komentirajući jučer situaciju u Ukrajini.

>> Vučić: Zabrinut sam. Dao sam nalog vojsci da bude spremna

"Slijedi nam nimalo jednostavan period za Srbiju. Danas sam nakon sjednice izdao nalog vojsci, kao vrhovni zapovjednik, da u svakom trenutku bude pripremljena na najbolji mogući način. Nastavljamo kupovati ono što je najbolje za obranu zemlje", rekao je Vučić.

Ivica Dačić je pak rekao da Srbija "nikad neće stati na stranu neprijatelja Rusije".

>> Šešelj čestitao Putinu. Dačić: Srbija nikad neće stati na stranu neprijatelja Rusije

Iz Hrvatske su pak mnogi apelirali na Srbiju da "izabere stranu" jer se Vučićevo laviranje između Bruxellesa i Moskve vidi kao sjedenje na dvije stolice koje više nije moguće.

Beogradski mediji javljaju da Vučić neće prihvatiti prijedlog Europske unije da Srbija osudi ugrožavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, odnosno da apelira na poštovanje međunarodnog prava. Što god na kraju rekao, bit će to verbalni i politički akrobatski rokenrol.

Uzburkana situacija u regiji

Može se jasno vidjeti da se situacija u regiji uzburkala zbog invazije na Ukrajinu. Putinov potez stvorio je nove činjenice i novu političku realnost.

Primjerice, može li si službena hrvatska politika i dalje priuštiti savezništvo s Dodikom u vezi s BiH? Ponaša li se Hrvatska kao korisni idiot Putinu svojim petljanjem u situaciju u BiH? Može li Vučić naći način da nastavi voditi svoju politiku navodne nesvrstanosti? Postoji li šansa da Dodik proglasi neovisnost Republike Srpske i pozove Putinove tenkove da je osiguraju? Itd.

To su samo neka od brojnih pitanja na koja ćemo uskoro morati dobiti odgovore. 

Hrvatska u ovoj situaciji nažalost nije faktor stabilnosti u regiji, i to ponajviše zbog svađalačkog ponašanja predsjednika Zorana Milanovića. Staloženi i eurokratski stil premijera Plenkovića mnogo je primjereniji situaciji u kojoj treba izbjegavati povišene tonove.

Ali ne može Plenković dedramatizirati koliko Milanović može histerizirati.