ISTRAŽIVAČI s Instituta za velike podatke Sveučilišta u Oxfordu razradili su ogromnu količinu podataka i tako stvorili najveće obiteljsko stablo ikad, a koje povezuje više od 27 milijuna ljudi - i živih i davno umrlih - diljem svijeta.

Ovo označava veliku prekretnicu na putu prema mapiranju cjelokupnih ljudskih genetskih veza, prema revolucionarnoj studiji objavljenoj u časopisu Science.

Obiteljsko stablo nam pomaže da saznamo više o tome gdje su i kada živjeli naši ljudski preci", rekli su istraživači. Također bi moglo predvidjeti tko bi mogao biti osjetljiviji na bolesti kao što je covid-19.

"Zapravo smo izgradili veliko obiteljsko stablo, genealogiju za cijelo čovječanstvo, koje modelira povijest ogromnom preciznošću, a koja je stvorila sve genetske varijacije koje nalazimo kod ljudi danas", tvrdi u priopćenju koautor Yan Wong, evolucijski genetičar pri institutu. "Ova genealogija nam omogućuje da vidimo kako je genetski slijed svake osobe povezan sa svima drugima, duž svih točaka genoma." Sveobuhvatno stablo je objavljeno i u obliku istraživačkog rada i videozapisa.

Pokazuje međusobnu povezanost ljudi cijelog svijeta

Do sada su se genetski kartografi mučili s osmišljavanjem algoritama za obradu ovih golemih količina podataka. Međutim, kroz novu metodu detaljno opisanu u studiji, istraživači mogu lako upariti podatke iz više izvora i uključiti milijune genetskih sekvenci.

"U suštini, mi rekonstruiramo genome naših predaka i koristimo ih za formiranje goleme mreže odnosa", objasnio je glavni autor studije Anthony Wilder Wohns, koji je preuzeo istraživanje kao dio svog doktorata. "Tada možemo procijeniti kada i gdje su ti preci živjeli."

Studija je kombinirala podatke iz modernih i drevnih ljudskih genoma iz osam različitih baza podataka, obuhvaćajući ukupno 3609 pojedinačnih sekvenci genoma iz 215 populacija diljem svijeta.

Rezultirajuća mreža genoma sadržavala je gotovo 27 milijuna predaka

Prema studiji, algoritmi su "predvidjeli gdje zajednički preci moraju biti prisutni u evolucijskim stablima kako bi se objasnili obrasci genetske varijacije." Karta je također koristila podatke o lokaciji, omogućujući znanstvenicima da procijene gdje su živjeli zajednički preci, a uključivala je i temeljne evolucijske događaje poput ljudske migracije iz Afrike. Najraniji preci uključeni u kartu su izumrla vrsta čovjeka koja je prethodila Homo sapiensu. Živjeli su prije milijun godina u regiji za koju se procjenjuje da se nalazila na području današnjeg Sudana.

Iako je nedvojbeno impresivno, obiteljsko stablo bez presedana samo je temelj "za sljedeću generaciju sekvenciranja DNK-a", rekao je Wong. Znanstvenici za genom trenutno rade na tome da nacrt učine još sveobuhvatnijim tako što će "nastavljati inkorporirati genetske podatke čim postanu dostupni".

Njihov konačni cilj: izraditi sveobuhvatnu kartu povezanosti svih ljudi na svijetu

"Kako se kvaliteta sekvenci genoma iz modernih i drevnih uzoraka DNK poboljšava, stabla će postati još točnija, a mi ćemo na kraju moći generirati jedinstvenu kartu koja objašnjava porijeklo svih ljudskih genetskih varijacija koje danas poznajemo", rekao je Wong.