Hrvatska uvodi cjelodnevnu nastavu u 50 škola, za to uzimamo zajam od 25 mil. eura
SABORSKI zastupnici u četvrtak su raspravljali o zakonskom prijedlogu potvrđivanja Ugovora o zajmu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), za Projekt izrade modela cjelodnevne nastave za prilagodbu 50 škola, vrijedan 25 milijuna eura.
Projekt "Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju" za izradu modela cjelodnevne nastave temeljen je na najboljim europskim praksama, a eksperimentalno bi se uveo u 50-ak škola.
Projekt cjelodnevne nastave
Zajam je namijenjen infrastrukturnoj prilagodbi za novi koncept škole i vremena koje učenici provode u njoj, evaluaciji eksperimentalne provedbe koju će provoditi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje paralelno s nacionalnim ispitima te za jačanje kapaciteta Ministarstva znanosti i obrazovanja za provedbu reformi.
Najveći dio zajma utrošit će se na prilagodbu infrastrukture 50 škola i provedbu standardiziranih ispita, rekao je u saboru državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Stipe Mamić.
Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) upozorila je kako u raspravi kroz jedno čitanje nije moguće mijenjati zakonski prijedlog, a važna je i njegova kritička evaluacija. Ustvrdila je da u školama nema temeljnih higijenskih standarda, a predlaže se produljenje boravka u njima.
"Pedagoškim standardima obećavali su se i bazeni, a nema ni sapuna", dodala je Selak Raspudić. Ustvrdila je da se u školskim menijima nalazi hrana koja se ne bi smjela konzumirati - kao što su čokoladni namazi, hrenovke u pecivu i pašteta. Kaže kako je potrebno podignuti kvalitetu obrazovanja, upozorivši da velik dio roditelja plaća instrukcije djeci da bi mogla pratiti nastavni plan i program.
Katica Glamuzina (Klub Socijaldemokrata) najavila je potporu zakonskom prijedlogu. Istaknula je kako je ulaganje u obrazovanje ulaganje u budućnost i da djeci trebamo omogućiti najbolje moguće obrazovanje u, kako kaže, sumornoj slici Hrvatske. "Nemamo operativni plan na uvid, osim da vjerujemo na riječ, potrebna su kadrovska i programska rješenja, gdje smo 'najtanji'", poručila je Glamuzina.
Upozorila je da kvaliteta obrazovanja nije standardizirana i ujednačena u cijeloj Hrvatskoj, izrazivši nadu da reforma neće zaobići škole u Dalmatinskoj zagori i otocima.
"Koliko zajam zapravo košta i kojim novcem će se iduće školske godine financirati pomoćnici u nastavi?"
Damir Bakić (Klub zelenolijevog bloka) drži da je naknada od 0.25 posto za nepovučena sredstva previsoka te je upitao koliko zajam zapravo košta. Također je upitao i kako će se, kojim novcem i koliko u idućoj školskoj godini financirati pomoćnici u nastavi.
Sanja Radolović (Klub SDP-a) neprihvatljivim drži samo jedno čitanje zakonskog prijedloga. Upozorila je na nedostatak učionica zbog čega imamo dvosmjensku, pa čak i trosmjensku nastavu, a dvosmjensku nastavu imaju još samo neke istočnoeuropske zemlje kao što su Rumunjska i Bugarska.
Marijana Puljak (Klub Centar-Glas) ocijenila je da sustav obrazovanja ovisi o entuzijastičnim pojedincima, a "zemlja znanja" nam je pobjegla u Irsku, Njemačku i drugdje. Podsjetila je da je samo 40 posto učenika u jednosmjenskoj nastavi te istaknula kako je cilj jednosmjenska nastava s mogućnošću cjelodnevnog boravka u školi. Upitala je i kako će se birati 50 škola koje će obuhvatiti programom.
Vesna Bedeković (Klub HDZ-a) podsjetila je kako je rok otplate zajma za projekt "Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju" u iznosu od 25 milijuna eura 10,5 godina uz 5 godina počeka, odnosno u razdoblju od 2027. do 2032.
Zastupnici su također izviješteni da se odlukom saborskog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove razrješuje član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Ante Prkačin, a na tu dužnost imenovan je zastupnik Stephen Nikola Bartulica.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati