STRUČNJACI za sigurnost ocijenili su da pad bespilotne letjelice u glavnom gradu Hrvatske nakon što je preletjela tri zemlje članice NATO-a predstavlja ozbiljan sigurnosni propust i nesposobnost unutar europskog sustava kontrole zračnog prostora.

Vojni pilot Ivan Selak izjavio je da to blago rečeno pokazuje nesavršenost NATO kontrole zaštite zračnog prometa, a ako govorimo realno, onda je to nečija nesposobnost. Naglasio je da tu ne misli na nesposobnost kod nas, nego negdje druge, te ocijenio da u NATO-ovom zapovjednom centru očito nisu reagirali kako treba.

"Vodi se rat na istočnim granicama NATO-a, a letjelica veličine lovačkog aviona i otprilike takve brzine im proleti kroz njihov zračni prostor i to u dužini od gotovo od tisuću kilometara", kazao je.

Zasad je poznato, kaže, da je letjelica dometa oko tisuću kilometara prošla kroz Rumunjsku, Mađarsku i Hrvatsku gdje je pala u onom trenutku kad je ostala bez goriva.

"Ako vam se to dogodi u vremenu, rata ne znate što radite"

"Ako vam se to dogodi u vremenu rata i ratnih zbivanja, onda nemate pojma što radite, nekoga treba jako dobro smijeniti", zaključio je Selak.

Očekuje da će NATO vjerojatno priopćiti da su gledali letjelicu i da su smatrali da je sigurna, ali demantira ih to što je pala je u glavni grad jedne države pri čemu igrom sreće nije pobila studente.

Isključio je mogućnost da su Rusi koristili letjelicu za špijuniranje. Rusi je jesu proizveli, ali su je davno izbacili iz upotrebe jer imaju puno bolje letjelice, naravno i ova je dobra, ona jest stara, ali oni ubace novu opremu pa je dobra, rekao je vojni pilot.

Pretpostavlja da se bespilotna letjelica otela kontroli i odlutala ili je pogrešno programirana.

Tabak: Slaba proturaketna obrana u čitavoj Europi

Vojni analitičar Igor Tabak smatra da pad drona nije toliko pitanje nadzora klasičnog prometa koliko pitanje proturaketne obrane za koju je rekao da je u čitavoj Europi slaba. Ima, kaže, jedan raketni štit u Rumunjskoj i jedan se gradi u Poljskoj pa još nije u funkciji.

"Ali toliko o tome da su europski proturaketni štitovi nešto posebno efikasni i da kao takvi predstavljaju prijetnju Ruskoj Federaciji", zaključio je Tabak.

Najvjerojatnije je riječ o dronu Tu-141 Strizh, što je, kaže Tabak, jedan hladnoratovski muzejski primjerak iz 1970-ih godina prošlog stoljeća. Ta letjelica za daleka i srednjodometna izviđanja uobičajeno nosi na sebi kamere i senzore i ima sustav za spuštanje padobranom.

"To je sustav koji je već desetljećima muzejska stvar, koja se može vidjeti u nekoliko vojnih muzeja, a prije nekoliko godina se spominjalo da ga je Ukrajina doslovno vadila iz muzeja i koristila u očaju 2014. i 2015.", kazao je Tabak. Dodao je da se ostatke jednog komada nakon pada prije koji dan vidjelo na ukrajinskom bojištu pa se pretpostavlja da ih koristi ukrajinska strana.

Cvrtila: Ozbiljan sigurnosni propust, zračni nadzor ne funkcionira

Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila slaže se da je u tom slučaju netko zakazao.

"To samo govori o tome koliko radarski sustavi i nadzor zračnog prostora funkcionira u Europskoj uniji, a očito ne funkcioniraju", rekao je Cvrtila. Smatra da je letjelica trebala biti locirana. Dron je mogao nositi tonu nečega i letjeti iznad pola Europe, a ne znate njezinu namjenu, porijeklo, svrhu, kazao je Cvrtila.

Zaključuje da letjelica nije primijećena jer bi u suprotnom bila srušena.

"To znači da nam Rusi mogu poslati takvu letjelicu i ona će doći do Zagreba ili Aviana a da je nitko neće primijetiti, upozorio je Cvrtila, koji smatra da se tu radi o ozbiljnom sigurnosnom propustu.

Smatra da jedino opravdanje može biti ako je to najavljeno od strane Ukrajine i rečeno da će letjeti tamo pa je imala odobrenje, ali ne znam što bi letjela i išla ovdje. "Po meni Ukrajina je izgubila nad njom kontrolu ili je eventualno netko drugi preuzeo kontrolu. Moguće da su Rusi preuzeli kontrolu ili su samo ovi izgubili kontrolu", kaže Cvrtila.