AMERIČKA središnja banka i Europska središnja banka (ESB) vodit će u idućem razdoblju različitu monetarnu politiku zato što rat u Ukrajini različito utječe na naša gospodarstva, poručila je predsjednica ESB-a Christine Lagarde.

Američki Fed podigao je prošlog tjedna ključne kamatne stope i najavio da će ih ponovo podići, u više navrata, dok je ESB tjedan ranije poručio da neće žuriti s podizanjem kamatnih stopa s rekordno niske razine, iako planira ubrzati gašenje pandemijskih potpora. 

"Naša dva gospodarstva su u različitim fazama"

"I prije rata u Ukrajini naša su dva gospodarstva bila u različitim fazama (gospodarskog) ciklusa", rekla je Lagarde na financijskoj konferenciji.

"Iz geografskih razloga, Europa je puno izloženija (ratu) nego SAD", dodala je čelnica ESB-a.

Inflacija u eurozoni porasla je u veljači na 5.9 posto, najvišu razinu otkada europski statistički ured objavljuje podatke, potaknuta snažnim rastom troškova energije. ESB definira stabilnost cijena stopom inflacije od dva posto.

Snažno rastu i cijene hrane, a visoka inflacija teško će pogoditi kupovnu moć kućanstava. ESB je zato snizio prognozu rasta gospodarstva eurozone, a neki dužnosnici smatraju da se već sada može reći da će rast biti još i slabiji.

"Europa će ubrzati ozelenjavanje gospodarstva"

Američko gospodarstvo manje se oslanja na uvoz sirovina nego europsko, a i američka razmjena sa svijetom bit će manje pogođena, pa će Fed i ESB morati voditi različitu monetarnu politiku, poručila je Lagarde.

"Ritam naše monetarne politike neće baš biti isti", rekla je.

Europa će zbog rata morati ubrzati 'ozelenjavanje' gospodarstva kako bi se manje oslanjala na uvoz prirodnog plina iz svog najvećeg dobavljača Rusije.

To će, kratkoročno i srednjoročno, poticati inflaciju, objašnjava, dok će u dugoročnoj perspektivi zapravo prevagnuti "snage" koje spuštaju cijene, prognozira Lagarde.