AMERIČKI predsjednik Joe Biden dolazi u Europu kako bi predstavio post-posthladnoratovsku eru. Prvi put u najmanje 30 godina, američki predsjednik dolazi na kontinentom koji je potresen ruskom agresijom i uznemiren povratkom balansiranja na rubu nuklearnog rata. Zapad također oplakuje svoju razbijenu iluziju da je ušao u eru trajnog mira, za CNN komentira Stephen Collinson.

Bidenov posjet čelnicima NATO-a i Europske unije u Bruxellesu i njegovo putovanje u Poljsku, saveznicu koja se nalazi na prvoj liniji, ukazat će kako se svijet promijenio - vjerojatno nepovratno - čim je prvi ruski tenk prešao preko ukrajinske granice prije četiri tjedna.

Idealizirali pobjede Zapada nad nacizmom i komunizmom

Tri desetljeća od pada Sovjetskog Saveza, američki predsjednici su putovali Europom i idealizirali pobjede Zapada nad nacizmom i komunizmom. Stojeći na groblju među američkim žrtvama iskrcavanja u Normandiji u Drugom svjetskom ratu ili govoreći na idiličnom gradskom trgu u Pragu ili Varšavi, američki vrhovni zapovjednici često su nazivali transatlantske veze nepokolebljivima i vječnima.

Ipak, posljednjih godina, činilo se kao da su predsjednici i njihova publika prolazili kroz promjene. Odlazak generacije koja se borila u Drugom svjetskom ratu prekinuo je emocionalnu poveznicu sjećanja između Amerikanaca i Europljana na Drugi svjetski rat.

Prošlo je više od tri desetljeća otkako su Europljani prestali brinuti o atomskim skloništima, a ljudi sa snažnim sjećanjima na Hladni rat danas su u srednjim godinama. Europski lideri su zahvaljujući miru zanemarili svoju vojsku i posvetili se zdravstvenom sustavu. A Sjedinjene Američke Države gledale su na rastuću Aziju i svog sljedećeg suparnika - supersilu Kinu.

Te nepokolebljive veze i njihovi uzroci više se nisu činili toliko relevantnim, niti potrebnim, u doba Instagrama bez granica, posebno su mondena mjesta poput Londona i Nice sada bile prepune Rusa, rijetko viđenih neprijatelja prije 40 godina.

Nova željezna zavjesa spustila se na Europu

No, ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je gajio nezadovoljstvo zasijano u vrijeme kad je kao časnik KGB-a promatrao pad komunizma iz Istočne Njemačke i bio opsjednut oživljavanjem ruske veličine, sve je to promijenio. U tom procesu, podsjetio je Zapad o čemu se radi, trgajući vlade poput njemačke iz njihova posthladnoratovska samozadovoljstva te dokazao da je SAD još uvijek ozbiljan po pitanju transatlantskog saveza.

Nova željezna zavjesa spustila se na Europu - ovaj put virtualne ekonomske sankcije koje su prekinule zračne veze, zaplijenile novac oligarha i zatvorile Starbucks, Appleove trgovine i utrke Formule 1 u Rusiji. NATO šalje borbene skupine u države na prvoj crti poput Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Slovačke.

Savez je angažiran u iznenadnom proxy ratu s Rusijom u Ukrajini, usmjeravajući stotine protuoklopnih i protuzračnih projektila snagama predsjednika Volodimira Zelenskog. Strašni pokolji civila i napadi Rusije na Ukrajinu u kojima se razaraju gradovi i egzodus milijuna izbjeglica u Europu, u međuvremenu su postali odjek najgorih odlomaka u krvlju natopljenoj povijesti kontinenta 20. stoljeća.

"Zapad i Rusija sada vode posljednju borbu"

Ovisno o vašem stajalištu, Zapad i Rusija sada vode posljednju borbu Hladnog rata ili prvu u novom dobu sukoba dok autokracije poput Moskve i Pekinga tvore široku neprijateljsku frontu protiv demokracije zapadnog tipa.

"Ako se Putin izvuče iz ove agresije s nekim dobicima, onda će vjerojatno to pokušati ponovo, protiv Ukrajine, protiv drugih, vjerojatno će ponovno napasti. Stoga ga treba apsolutno poraziti", rekao je za CBB Jonatan Vseviov, glavni tajnik estonskog Ministarstva vanjskih poslova.

Ili kako je to rekao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u intervjuu za CNN: "Moramo biti sigurni da će Putin biti poražen. Ovo je pitanje sigurnosti, za budućnost Europe i budućnosti svijeta".

Zato je aktualni posjet američkog predsjednika, koji je još uvijek ultimativni jamac europske sigurnosti gotovo 80 godina nakon Drugog svjetskog rata, tako važan. Bidenov posjet izgleda kao njegova središnja točka u povijesti. U ovoj novoj eri, Zapad će ponovno pokušati odvratiti i obuzdati Rusiju, jer nastoji potaknuti borbu za demokraciju i neovisnost Ukrajine, koja nije članica NATO-a, izbjegavajući izravan sukob s Rusijom koji bi mogao postati nuklearni.

Ovo izgleda kao najveći strateški izazov s kojim se Zapad suočava, barem dok je Putin na vlasti, bez obzira na to kako će rat u Ukrajini na kraju završiti. I nema jamstva da bi post-putinovska Rusija bila više naklonjena Zapadu, pogotovo ako sankcije dodatno naštete ruskoj eliti i običnim Rusima.

Bidenova misija poput Reganova puta u Beč

Izvanredni ulozi znače da se Bidenova misija može usporediti s predsjedničkim putovanjima koja su se poklopila s prekretnicama u Hladnom ratu. To uključuje prvi susret predsjednika Ronalda Reagana s posljednjim sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovim u Beču u studenom 1985., koji je pokrenuo niz događaja koji su na kraju okončali Hladni rat.

Bilo je mnogo kritičnih predsjedničkih putovanja u Europu tijekom obračuna između Sovjeta i Zapada. Bidenov posjet također zaslužuje biti spomenut zajedno s putovanjem 1961. kada je predsjednik John Kennedy dobio strašnu kritiku u austrijskoj prijestolnici od sovjetskog čelnika Nikite Hruščova, što je izazvalo kubansku raketnu krizu sljedeće godine - jednog od najbližih trenutaka nuklearnom Armagedonu.

Bidenova misija nije samo bogata simbolikom. Ona predstavlja njegovu najbolju priliku dosad da spoji neočekivano jedinstvo svrhe u savezu, kojem se Putin očito nije nadao, u trajniji stav za suprotstavljanje Rusiji u ratu u Ukrajini koji nema jasne završnice i mogao bi se razvući mjesecima. Biden i njegovi europski kolege znaju da će Putin biti na oprezu i za najmanje znakove podjela o tome što dalje.

Ipak, predstoje teški pregovori o pooštravanju sankcija, posebice o želji SAD-a da se ključne sile EU odmaknu od ruskih izvora energije o kojima ovise i koji zapadnjački novac slijevaju u Moskvu unatoč najrigoroznijim sankcijama dosad.

Povijest im je ponudila upozorenje dok su se spremali krenuti u Bruxelles

Biden je jučer napustio Washington upozorivši da bi sa zastojem ruskog pješaštva Putin mogao odlučiti upotrijebiti kemijsko oružje u Ukrajini. Zapadne zemlje morat će odlučiti kako će odgovoriti na takvu eskalaciju i hoće li doći do bilo kakve promjene u odluci Zapada da se ne sukobi s Rusijom izravno u Ukrajini. U međuvremenu se očekuje da će Zelenskij uputiti posljednji od svojih vrlo učinkovitih poziva za većom pomoći sa Zapada, jer herojski otpor njegove zemlje potiče ruske snage na još više zračnog bombardiranja civila.

Obično se međunarodni summiti odvijaju u visoko-sigurnosnim balonima u kojima se ostatak svijeta čini dalekim. Ali stalne slike pokolja civila u Ukrajini i karakter Putinova napada na neovisnu, suverenu zemlju učinit će ovaj skup drugačijim. Strah od toga kako će Putin reagirati ako bude stjeran u kut ili očajan, posebno s obzirom na njegovo zveckanje nuklearnim oružjem početkom krize, također će utjecati na fokus okupljenih lidera.

Povijest im je ponudila upozorenje dok su se spremali krenuti u Bruxelles.

Boris Romančenko, 96-godišnjak koji je preživio Holokaust, ubijen je u petak u ukrajinskom gradu Harkivu. Romančenko je preživio boravak u nacističkim logorima Buchenwaldu, Peenemündeu, Dori i Bergen-Belsenu tijekom Drugog svjetskog rata. Ali nije mogao izbjeći Putinovu čudovišnu baražu.

Njegova smrt ne samo da razotkriva okrutnu laž ruskog čelnika da on vodi rat za "denacifikaciju" Ukrajine, nego zapadne čelnike upozorava da se suočavaju s trenutkom punog kruga u oživljenoj europskoj borbi između tiranije i slobode, zaključuje Collinson za CNN.