SRBIJA je na jučerašnjim izborima skrenula udesno. Jedini izuzetak je izborni rezultat zeleno-lijeve koalicije Moramo, koja je uspjela ući u Narodnu skupštinu te izborila i značajnu poziciju u beogradskoj politici.

>> Vučić je još uvijek nepobjediv, a Srbija je postala najdesnija država u Europi

Moramo se u svojem političkom djelovanju inspirira zagrebačkim kolegama iz Možemo, a prošli su i sličan aktivistički put do konačnog izlaska na izbore.

Moramo su prešli prag i na državnom i na beogradskom nivou

Moramo je na parlamentarnim izborima dobio 4.6 posto (12 zastupnika) i tako prešao niski izborni prag od 3 posto, ali je njihova kandidatkinja za predsjednicu Srbije Biljana Stojković dobila samo 3.19 posto.

>> Vučić ima sedmero protukandidata. Svi su desničari poput njega, s jednim izuzetkom

Kandidat Moramo za gradonačelnika Beograda Dobrica Veselinović predvodio je njihovu listu, koja je dobila 10.8 posto glasova. Na prošlim beogradskim izborima nisu prošli izborni prag.

Tko se, dakle, nalazi u koaliciji Moramo i za kakve se politike zalažu?

Moramo se sastoji od organizacija Ekološki ustanak, Akcija i Ne davimo Beograd, koji je nešto poput zagrebačke verzije Zelene akcije i Prava na grad, boraca protiv gradnje u Varšavskoj ulici.

Sve je počelo s Ne davimo Beograd

"Inicijativa Ne davimo Beograd je lokalni politički pokret koji okuplja veliki broj ljudi zainteresiranih za unaprjeđenje uvjeta života i rada svih naših građana, unaprjeđenje, očuvanje i pravedno korištenje zajedničkih i prirodnih resursa, izgradnju demokratskih institucija, održivi razvoj grada, urbane i kulturne politike i uključivanje građana u razvoj svog okruženja. Pokret je izrastao iz serije masovnih protesta protiv otimanja Savskog amfiteatra i fantomskog rušenja objekata u Hercegovačkoj ulici, za potrebe projekta Beograd na vodi", navode na svojim službenim stranicama.

Ne davimo Beograd polazi od toga da su životna pitanja građana ključna politička pitanja u društvu. 

"Imamo li posao i ako ga imamo, jesmo li za njega adekvatno plaćeni? Kada se razbolimo, ima li nas tko liječiti? Možemo li se školovati? Ima li u vrtićima mjesta za svu djecu? Koliko dugo čekamo autobus i možemo li se do posla prevesti u razumnom vremenu? Koriste li se naši kulturno-povijesni i prirodni spomenici za zaradu povlaštene elite ili za uživanje svih naših građana? Kao i vrijede li naši zakoni podjednako za sve građane bez obzira na vjersku, nacionalnu, političku, ekonomsku ili seksualnu pripadnost?" navode iz Ne davimo Beograd.

Dobrica Veselinović - beogradska verzija Tomislava Tomaševića

Na međunarodnom planu inicijativa Ne davimo Beograd dio je rastućeg vala lokalnih municipalističkih pokreta, kakav je i Možemo s Tomislavom Tomaševićem u Zagrebu. 

Izbornu listu Ne davimo Beograd podržali su mnogi europski pokreti i preko 80 progresivnih intelektualaca širom Europe, između ostalog i gradonačelnica Barcelone Ada Colau.

Jedan od njihovih lidera i Tomaševićev prijatelj je već spomenuti Dobrica Veselinović. Veselinović je rođen 1981. u Beogradu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti.

Kako navodi u svojoj biografiji, od 2004. do 2005. bio je programski urednik na "BU radiju", radiju Beogradskog sveučilišta na Fakultetu političkih znanosti. Bio je koordinator projekta "Neću kesu hoću ceger" i kampanje "Bahato parkiram" u udruženju građana "KRIO" od 2008. do 2009. godine. U istom periodu je bio asistent koordinatora u Centru za mirovne studije na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu.

Bio je koordinator više nevladinih projekata iz područja ekologije i mirovnih studija. Od 2010. do 2012. bio je koordinator projekta "EkoLog" u udruženju građana "Creative Lab". Zatim je od 2013. do 2014. godine bio lokalni koordinator projekta Bureau Savamala, realiziranog u suradnji sa Sveučilištem u Zurichu i Goethe institutom u Beogradu.

"Panker koji voli popravljati Beograd"

Naklonjeni mediji ga opisuju kao "pankera koji voli popravljati Beograd". Da je ozbiljan u tome, pokazao je i kada je bio uhapšen.

Veselinović je osuđen na novčanu kaznu zbog organiziranja prosvjeda Koliko vrijedi život u Srbiji, u povodu smrti dvojice radnika na gradilištu Beograda na vodi 2018. godine, ispred vlade Srbije. Protest je organiziran dva dana nakon što su dvojica zaposlenih na izgradnji naselja Beograd na vodi stradala padom sa 17. kata.

U svakom slučaju, Veselinović će sada svoj aktivistički angažman moći nastaviti u beogradskoj skupštini.

"U Beogradu smo osvojili 100.000 glasova i time triplirali rezultat od pre četiri godine i sada predstavljamo treću političku snagu u Beogradu. U komunikaciji smo s ostalim opozicijskim akterima i čim pristignu konačni rezultati, razgovarat ćemo o mogućim koalicijama", komentirao je Veselinović izborne rezultate.

Ostaju prisutni na ulici

Veselinović je naglasio i da ulazak Ne davimo Beograd i koalicije Moramo u gradsku i republičku skupštinu ne znači da će se povući s ulice.

"Budite sigurni da naš ulazak u institucije ne znači da nas više nećete viđati na ulici. Naprotiv, nastavit ćemo razgovarati sa susjedima, da branimo javna i prirodna dobra kad god ih netko ugrozi i borbu za dobar grad podignemo na viši nivo", obećao je Veselinović.

Ekološki protesti, primjerice protiv kontroverzne tvrtke Rio Tinto, bili su ključni u mobiliziranju birača za koaliciju Moramo.

Veselinović je najavio da će se zeleno-lijeva koalicija u beogradskoj skupštini boriti za javni interes i protiv nepravde kako bi Beograd bio zelen, održiv, solidaran i pravedan grad.

"To je ono što mi predstavljamo, to je utkano u naš DNK i od nas možete očekivati ​​samo nove pothvate i samo nove pobjede", rekao je Veselinović.

Rekao je i da će predstavnici koalicije Moramo sutra sjesti na razgovor s kolegama s ostalih oporbenih lista koje su prešle cenzus kako bi se vidjelo je li "moguće osloboditi Beograd".

Podrška iz Zagreba

Inače, Moramo je pred izbore dobio podršku od kolega iz Možemo.

"Prije 10 mjeseci građani Zagreba odlučili su se za nas i promjenu koja se dugo vremena činila kao da nikada neće doći. Međutim, na lokalnim izborima se pokazalo da većina građana vjeruje u isti grad kao i mi", rekao je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u svojoj poruci.

Tomaševićeva zamjenica Danijela Dolenec nadovezala se: "I vi sad imate takvu priliku. Dobro poznajemo ljude iz zeleno lijeve koalicije Moramo i vašeg gradonačelničkog kandidata Dobricu Veselinovića. Dijelimo puno zajedničkih vrijednosti, a prije svega da se politika gradi među ljudima, u kvartovima, na otvoren i demokratičan način."

"Ekipa iz Moramo vidi Beograd kao zeleniji, socijalno pravedniji i održiviji grad. Zato je važno da na ove izbore izađete u što većem broju", zaokružio je poruku Luka Korlaet.

"Glasujte za njihov program, za nove ljude i nove politike", pozvao je Beograđane gradonačelnik Zagreba Tomašević.

Sumnje na izbornu krađu

Veselinović je u izbornoj noći također rekao da su, kada su donijeli odluku o sudjelovanju na izborima, znali da oni neće biti pošteni i fer i podsjetio je da su zabilježene brojne nepravilnosti, pritisci na birače i fizički obračuni, uključujući i napad na kandidata za odbornika liste Moramo Miloša Vučkovića.

Na tome u postizbornim nastupima inzistira i njihova predsjednička kandidatkinja Biljana Stojković.

"Imamo sumnje da su desničarske grupe formirane na osnovu dogovora s Aleksandrom Vučićem, iznenadila bih se kada bi se neka od tih grupacija odlučila za suradnju s opozicijom. Čini mi se da Aleksandar Vučić neće pustiti Beograd, znamo što se tu dešava, koliko je tu zarade, korupcije", rekla je Stojković u jednom intervjuu.

U svakom slučaju, pred koalicijom Moramo su veliki izazovi. U trenutnoj podjeli karata na političkoj sceni Srbije, koju je zahvatilo desnilo, oni su zapravo jedina suvremena, doista proeuropska politička snaga.