FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron danas je izabran na drugi petogodišnji mandat pobijedivši Marine Le Pen, koja je ostvarila najbolji rezultat krajnje desnice od početka V. republike 1958. godine.

Aktualni šef države ostvario je između 57.6 i 58.2 posto, prema projekcijama. 

Francuzi su tako odlučili dati povjerenje vrlo proeuropskom predsjedniku, centristu i liberalu, a ne radikalnoj kandidatkinji koja je svoju kampanju gradila na platformi "nacionalnog prioriteta" i krajnje kritičnosti prema Europskoj uniji.

Emmanuel Macron (44) postao je prvi francuski predsjednik kojem je pošlo za rukom osvojiti drugi mandat u proteklih 20 godina, otkako je to ostvario Jacques Chirac 2002., kada je pobijedio Jean-Marie Le Pena, oca sadašnje protukandidatkinje.

Slab odaziv

Ipak, ovi će se izbori pamtiti i po rekordnoj apstinenciji birača koju institut Ifop procjenjuje na 27.8 posto. Tako slaba izlaznost u drugom krugu ne pamti se od 1969., kada je iznosila 31.3 posto.

Refleks "republikanske fronte" ili barikade krajnjoj desnici, koja se aktivirala prije pet godina, oslabio je kod dijela birača nesklonih predsjedniku, za kojeg kažu da je arogantan i zaštitnik bogatih slojeva, odnosno u dijelu birača u kojih se javio zamor od dvoboja Macron - Le Pen.

Koliko je refleks oslabio govori podatak da je Macron 2017. osvojio 66.10 posto glasova, daleko odmaknuvši pred Le Pen koja je tada dobila 33.90 posto.

Rekordan broj glasova za Le Pen

Danas 53-godišnja Le Pen može biti ponosna jer je uspjela dosegnuti rekordan broj glasova za krajnju desnicu i sada će njezin prvi izazov biti osvajanje većine na parlamentarnim izborima u lipnju.

A pred Macronom je velika zadaća da okupi podijeljene Francuze i uspješno odgovori na bijes francuskih birača koji nisu imućni, onih koji se teško nose s padom životnog standarda i koji su svoje nezadovoljstvo artikulirali prosvjednim pokretom Žutih prsluka 2018./2019., no do danas nisu primili primjeren odgovor na postavljene zahtjeve. 

Macron će morati odgovoriti i na tjeskobu i strah zbog kontinuiranih kriza, od pandemije covida-19 do rata u Ukrajini.