HRVATSKA skladišta plina bi mogla ostati gotovo sasvim prazna na zimu ako Rusija obustavi isporuku, procjenjuje Europska mreža operatera prijenosnog sustava za plin (ENTSOG). Točnije, Hrvatska može napuniti tek od 5 posto do 30 posto skladišta u slučaju prekida opskrbe iz Rusije, čime se svrstava među zemlje EU koje bi bile najviše pogođene, uz Češku, Poljsku, Slovačku, Mađarsku i Rumunjsku.

"U slučaju prekida ruske opskrbe, europska skladišta mogu doseći samo 45% svog ukupnog radnog volumena plina. Možemo primijetiti da europske zapadne zemlje (Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Francuska, Španjolska i Portugal) mogu doseći 100% skladišnog volumena. Međutim, ne mogu osigurati dodatni plin istočnoeuropskim zemljama jer su kapaciteti ograničeni i svi se koriste maksimalno", napominje se u analizi.

Najmanja teškoća u popunjavanju skladišta plinom, u slučaju da isporuke iz Rusije prestanu, imali bi Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Francuska, Španjolska i Portugal. Umjereno bi bile pogođene Italija i Nizozemska, s popunjenosti od 50 do 60 posto.

Njemačka, Austrija i Latvija bi imale problema s popunjavanjem skladišta plina, tj. popunjenost bi iznosila od 30 do 40 posto. Švedska i Danska bi bile podjednako pogođene kao zemlje istoka EU.

Pesimistične prognoze

To je najgori scenarij koji se razmatra u analizi, koji pretpostavlja prekid opskrbe plinom iz Rusije bez ikakve pripreme za takav scenarij.

Prema scenariju u kojem države članice EU surađuju i koordiniraju u svrhu smanjivanja ovisnosti o plinu iz Rusije, situacija je nešto bolja. To je optimistični scenarij, u kojem je uvoz plina iz alternativnih dobavnih pravaca neometan (Alžir, SAD, Azerbajdžan...), LNG terminali rade maksimalnim kapacitetom a članice EU plinovodima raspoređuju plin međusobno.

To bi donekle popunilo skladišta, ali svejedno većina država ne bi mogla sasvim popuniti skladišta bez plina iz Rusije. Jedan od bitnih pravaca dobave je LNG na Krku u Hrvatskoj, ali njegovi kapaciteti su već zakupljeni do 2027.

Do kraja ljeta bi samo Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Portugal, Španjolska i Belgija mogli sigurno popuniti skladišta do 90 posto. Ovisnost o ruskom plinu za popunjavanje skladišta bi se nešto smanjila, ali bi ostala na visokih 55 posto za Njemačku, Austriju i Latviju, 35 posto za Italiju i Nizozemsku te čak 85 posto za Hrvatsku, Mađarsku, Rumunjsku, Slovačku, Češku, Poljsku, Švedsku i Dansku. Bugarska ovisnost o ruskoj nafti za popunjavanje skladišta plina je 60 posto.

Navedeni postotci se odnose na udio ruskog plina u ukupnoj količini, potrebnog za popunjavanje plinskih skladišta do 90 posto kapaciteta. Kao alternativni izvori za kupnju plina se navode Alžir, Libija, Norveška, kaspijske države (Azerbajdžan...) i LNG terminali.

Ipak nije sve toliko crno

Ove godine se očekuje blagi rast potražnje za plinom u Europi, za 2.2 posto, na razinu sličnoj 2019. Domaća, europska proizvodnja će narasti za 6 posto u odnosu na ljeto 2021., ali je to samo usporavanje dugogodišnjeg pada. Još u ljeto 2017. je proizvodnja iznosila oko 650 TWh, a 2022. će biti 387TWh.  

Na dan 1. travnja je u plinskim skladištima diljem Europe bilo 287 TWh plina, dok je u isto vrijeme 2021. bilo 337 TWh a 2020. 601 TWh. No 2017. je popunjenost bila tek 191 TWh, pa ova godina nije najgora u zadnjih nekoliko.

Simulacije su rađene 1. travnja s pretpostavkom prekida opskrbe od tog datuma. No do datuma objave izvješća nije bilo prekida opskrbe a prosječna popunjenost plinskih skladišta u Europi iznosi 31 posto, dok su simulacije predviđale popunjenost od 21 posto.

Stoga ENTSOG napominje da stopa popunjenosti skladišta na kraju ljeta ovisi o datumu početka prekida isporuke plina iz Rusije, pa s datumom 1. svibnja sve prognoze popunjenosti treba podići za 10 postotnih bodova u odnosu na scenarije koji su opisani u izvješću, a pretpostavljaju početak prekida opskrbe 1. travnja.

Reakcija Ministarstva gospodarstva

Ubrzo nakon medijske objave rezultata analize ovisnosti zemalja Europe o ruskom plinu za punjenje skladišta, Ministarstvo gospodarstva je poslalo priopćenje za medije, kojeg prenosimo u cijelosti. 

"Vezano uz medijski napis koji se dotiče teme mogućeg poremećaja u opskrbi plinom, naglašavamo kako je Izvješće o procjeni sposobnosti zemalja članica Europske unije da u slučaju potpune obustave isporuke plina iz Rusije državama članicama popune svoja skladišta prirodnog plina, koje je izradila Europska mreža operatera prijenosnog sustava za plin, temeljeno na podacima koji obuhvaćaju vremensko razdoblje do izgradnje i puštanja u rad Terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku."

"S početkom komercijalnog rada LNG terminala 1. siječnja 2021., energetska slika u Republici Hrvatskoj znatno se izmijenila, jer je Terminal utjecao na povećanje energetske neovisnosti Hrvatske i regije jugoistočne Europe. Njegov je kapacitet povećan za 10% te iznosi 2.9 bcm-a, a razmatra se i mogućnost novog povećanja što će dodatno utjecati na unaprjeđenje sigurnosti opskrbe."

"Isto tako, s ciljem praćenja sigurnosti opskrbe plinom i poticanja zakupaca na punjenje skladišta Okoli na razinu od 90% do početka ogrjevne sezone 1. studenog 2022., Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je Odluku o proglašavanju ranog upozorenja vezanoga uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske, koja je stupila na snagu 26. travnja 2022.", zaključuje se priopćenje MINGO.