PREDSJEDNIK Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera) Danijel Žamboki izjavio je na susretu stručnjaka za plin da se Hrvatska, i u najgorim projekcijama kada je u pitanju opskrba plinom, nalazi u neusporedivo boljoj poziciji nego većina zemalja Europske unije.

"Unatoč lošem razvoju globalnih događanja, važno je da se Hrvatska, čak i u najgorim projekcijama mogućih događanja, nalazi u neusporedivo boljoj poziciji nego većina zemalja EU. Tome doprinose diverzifikacija dobavnih plinskih pravaca, LNG terminal i domaća proizvodnja plina, koja se i povećava", rekao je Žamboki na početku 37. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, koji se od 11. do 13. svibnja održava u Opatiji u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) i Centra za plin Hrvatske.

Podsjećajući da je vlada u ožujku donijela paket mjera za ublažavanje cijena energenata, Žamboki je poručio da je temeljna zadaća regulatora briga za energetske subjekte i zaštita potrošača te će ustrajati u tome.

Državni tajnik: LNG terminal nam daje sigurnost kakvu malo tko ima

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić ocijenio je da je Hrvatska među vodećim državama kada je u pitanju zaštita kućanstva u vezi s cijenama plina. Istaknuo je i kako se infrastruktura razvija te je LNG terminal sagrađen kada mnogi nisu vjerovali u taj projekt.

"Terminal nam daje sigurnost kakvu malo tko ima - da ćemo imati 800 milijuna kubika plina u idućoj godini koji će ući u naš plinski sustav iz proizvodnje te sigurnih 1.5 milijardi kubika iz LNG terminala", rekao je i naglasio da će Ministarstvo podržati daljnje povećanje kapaciteta LNG terminala na 6.1 milijardu kubika te da se to može ostvariti u tri godine ili prije.

Istaknuo je i da je Ministarstvo podržalo sve investicije u plinsku infrastrukturu, da je puno učinjeno kako bi se plinovod iz Albanije spojio na Dugopolje, kako bi povezali Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku, ali da nije bilo razumijevanja i podrške od susjeda, članica Europske unije. "Oni sada žele da povećamo kapacitete LNG terminala, što ćemo i napraviti", rekao je Milatić.

"LNG terminal ima najveći pojedinačni ulaz na tržište"

Direktor Podzemnog skladišta plina Okoli Vlado Vlašić podsjetio je da su kapaciteti skladištenja zakupljeni za sljedećih pet godina te da trenutačno ne postoji poslovni interes korisnika za punjenje skladišta, no vjeruje da će skladište zadržati svoju ulogu te da će, zahvaljujući uključivanju vlade, osiguravati stabilnost opskrbe.

Vlašić je naglasio da rade na proširenju kapaciteta pa će uskoro početi radovi u Grubišnom Polju, što će toj tvrtki omogućiti pružanje dodatnih usluga u plinskom biznisu.

Direktor LNG Hrvatske Hrvoje Krhen rekao je da su s LNG terminala u Omišlju do sada isporučene 2.4 milijarde prostornih metara prirodnog plina, na terminal je pristalo 28 LNG tankera, a prihvaćeno je oko četiri milijuna prostornih metara ukapljenog prirodnog plina.

LNG terminal ima najveći pojedinačni ulaz na tržište, opskrbljuje oko 55 posto tržišta te je proširen kapacitet uplinjavanja za dodatnih 300 milijuna kubika prirodnog plina. Kapaciteti su posve popunjeni do 2027. godine, a razmatraju se mogućnosti daljnjeg proširenja kapaciteta.

"Vlastita proizvodnja plina zadovoljava oko 30 posto potreba za plinom u Hrvatskoj"

Član Uprave Plinacroa Marin Zovko najavio je projekte povećanja kapaciteta otpreme plina s LNG terminala, povećanja kapaciteta plinovoda za Mađarsku i Sloveniju, a razmatra se projekt jadranskog plinovoda te povezivanje sa zemljama u okruženju, kao što je BiH.

Direktor za istraživanja i proizvodnju nafte i plina u Ini Nikola Mišetić rekao je da vlastita proizvodnja plina zadovoljava oko 30 posto potreba za plinom u Hrvatskoj. Ina će ove godine uložiti više od milijarde kuna u istraživanja i proizvodnju te su posvećeni i zelenim projektima.

Uoči početka konferencije u dvorani je, zviždeći, prosvjedovalo nekoliko članova Zelene akcije noseći transparente s porukom "Plinski biznis je zločin!", navodeći da fosilna goriva više nisu rješenje, jer uništavaju klimu, nego su rješenje obnovljivi izvori energije i mjere energetske učinkovitosti, dok potrebe za plinom treba maksimalno smanjiti.