FINSKA je danas objavila definitivnu odluku da se želi priključiti NATO-u, Sjevernoatlantskom savezu koji je osnovan u doba Hladnog rata kao brana od agresije Sovjetskog Saveza, a danas mu je glavna svrha zaštita od sve agresivnije Rusije.

Predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u zajedničkoj izjavi rekli su da će se Finska prijaviti za ulazak u NATO "bez odgode", 

>> Finska potvrdila: Želimo u NATO i to bez odgode

Finska je u povijesti i sama bila okupirana i napadana i od Ruskog Carstva i Sovjetskog Saveza, a nakon Drugog svjetskog rata bila je praktički natjerana na neutralnost. Nema sumnje da ju je na dokidanje neutralnosti potaknula upravo ruska agresija na Ukrajinu, još jednu zemlju koja graniči s Rusijom i s njom ima dugu i turbulentnu povijest. 

Stoga je ovo, piše BBC, ogromna geopolitička promjena za Finsku. Finski predsjednik i premijer objasnili su danas da bi članstvo u NATO-u ojačalo sigurnost njihove zemlje, kao i sam savez - Finska ima dobro opremljenu modernu vojsku u koju je ulagala upravo zbog svoje neutralnosti. 

Finska ima granicu od 1300 km s Rusijom, Sankt-Peterburg udaljen samo 165 km

Agresija na Ukrajinu potaknula je i finsku susjedu Švedsku na intenzivno razmišljanje o ulasku u NATO nakon što je to desetljećima odbijala. Podrška javnosti za članstvo u NATO-u je znatno porasla i u Finskoj i u Švedskoj otkako je Rusija napala Ukrajinu - prema posljednjim anketama, 76% Finaca i 57% Šveđana reklo je da su za. 

Finska, doduše, tek treba svoju odluku službeno objaviti u nedjelju, nakon što je razmotre parlament i druge visoke političke osobe. Švedska je najavila da će isti dan objaviti sličnu odluku, koja je ipak manje izvjesna jer je vladajuća stranka premijerke Magdalene Andersson i dalje podijeljena po tom pitanju.

Finska, podsjetimo, ima granicu od 1300 kilometara s Rusijom, a Sankt-Peterburg udaljen je samo 165 kilometara od rusko-finske granice. 

Ovo je vjerojatno barem dio razloga zbog kojih je Rusija oštro reagirala na samu mogućnost pridruživanja Finske i Švedske NATO-u, prijeteći im "ozbiljnim vojnim i političkim posljedicama". Ranije je izjavila i zaprijetila postavljanjem nuklearnog naoružanja u Baltički zaljev, koji okružuju Finska i Švedska s jedne strane, a Litva, Latvija, Estonija i Rusija s druge.

"U tom slučaju više ne možemo govoriti o statusu Baltika kao regije bez nuklearnog oružja - treba vratiti balans. Do danas Rusija nije poduzela takve mjere i nije ih planirala", poručio je prošlog mjeseca bivši ruski premijer i predsjednik Dmitrij Medvedev.

Na pitanje hoće li Finska isprovocirati Rusiju ulaskom u NATO, predsjednik Niinisto je odgovorio da će za to biti kriv Putin: "Moj odgovor je da je on uzrokovao ovo. Neka se pogleda u ogledalo."

Britanija obećala da će štititi Švedsku i Finsku i prije pridruživanja

I Sky News opisuje ovaj potez kao seizmičku promjenu i otvaranje novog poglavlja sigurnosti u Europi koje je pokrenuo rat u Ukrajini. Takvi potezi bili bi nezamislivi prije samo šest mjeseci, s Finskom i Švedskom koje su pažljivo balansirale svoje odnose sa zapadnim saveznicima i svojim ogromnim ruskim susjedom.

Ruski predsjednik je pokretanjem rata učinio više za jačanje i mobiliziranje NATO-a od bilo čega što je Sovjetski Savez napravio u Hladnom ratu. 

Podsjetimo, i Ujedinjeno Kraljevstvo upravo je potpisalo nove sigurnosne paktove s obje nordijske države, jamčeći im da će stati u njihovu obranu ako budu napadnute prije samog formalnog pridruživanja NATO-u, koje samo po sebi jamči zajedničku obranu svih članica prema članku 5 Sjevernoatlantske povelje. 

I SAD je, doduše neformalno, sugerirao da će "pronaći način da otkloni svaki razlog za zabrinutost koji bi te zemlje mogle imati u razdoblju između podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO-u i službenog ulaska u savez". Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde rekla je nakon sastanka s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom prošle srijede da je dobila sigurnosna jamstva, ali nije iznosila pojedinosti.

London i Washington na ovaj način očito žele umiriti strahove Helsinkija i Stockholma da bi ih Rusija mogla ugroziti tijekom pristupnog procesa.

Milanović nazvao širenje NATO-a "opasnim šarlatanstvom", zaprijetio blokadom

>> Milanović želi ucjenjivati Europu dok Rusija prijeti. Njegovo objašnjenje je suludo

Jedan od rijetkih europskih čelnika koji su izrazili razumijevanje za Rusiju i njene sigurnosne interese te iznenađujuće nerazumijevanje za Finsku i Švedsku i njihove sigurnosne interese bio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

On je, podsjetimo, krajem prošlog mjeseca nazvao eventualni ulazak ovih zemalja u NATO, koji moraju odobriti sve članice saveza - pa tako i Hrvatska - "vrlo opasnim šarlatanstvom" i "pikanjem bijesnog medvjeda penkalom u oko".

No nije ostao na slikovitim opaskama već je predstavio Finskoj, Švedskoj, NATO-u i EU svojevrsni ultimatum, bizarno uvjetujući svoj pristanak na proširenje NATO-a potpuno nepovezanom reformom izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koji, po mišljenju Hrvatske, diskriminira bosansko-hercegovačke Hrvate. 

Vlada Andreja Plenkovića, međutim, podupire članstvo Finske i Švedske bez takvih nesvakidašnjih uvjeta pa je upitno hoće li Milanović imati mogućnosti zaustaviti ili usporiti njihovo pridruživanje.