U SREDIŠNJEM Dnevniku HTV-a gostovao je vojni analitičar Gordan Akrap. Poručio je da ne treba očekivati da će Rusi dovući naoružanje na finsku granicu, ali treba očekivati daljnje cyber-napade te pokušaje prodora obavještajaca u tu zemlju. Vezano uz zarobljene branitelje iz Azovstala, vjeruje da bi oni mogli biti isporučeni "trećoj strani".

Komentirao je HRT-ovu anketu po kojoj velika većina Hrvata podržava ulazak Švedske i Finske u NATO.

"Nadao sam se takvoj podršci. To pokazuje da su vodeći hrvatski mediji, uključujući i vaš medij, pokazali da su vjerodostojan izvor relevantnih i točnih informacija. Pogotovo sada, u ova posljednja dva i pol mjeseca ruske agresije na Ukrajinu.

Nisu podlegli nizu pritisaka kojima su se pokušale unijeti ruske propagandne i dezinformacijske aktivnosti. Ne samo u hrvatski već i u europski prostor. Htjeli su unijeti duboke podjele unutar stanovništva", ističe Akrap u razgovoru za HRT.

"To pokazuje da je hrvatsko stanovništvo nastavilo politiku iz '90-ih, kada smo se odlučili za samostalnost i suverenitet kao zemlja koja je već tada najavila svoju kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu. Vidi se da je velika većina stanovništva svjesna da NATO savez nije napadački savez, djeluje obrambeno i preventivno", dodaje.

O Milanoviću i Erdoganu

Komentirao je Milanovića, ali i tursku blokadu ulaska Švedske i Finske u NATO.

"To nisu samo izazovi s kojima se suočavaju nordijske zemlje već se s time suočava i Savez u cjelini. Hrvatska pozicija je nešto jasnija. Kada pogledate pismo predsjednika koje je poslao u Savez, ono odiše jasnim i nedvojbenim diplomatskim rječnikom.

Predsjednik Erdogan pokušao je ovu situaciju iskoristiti za sebe i za promociju vlastitih interesa. Ne zaboravimo da se Turska pokušava postaviti kao posrednik u mirovnim pregovorima između ruskog agresora i ukrajinskih branitelja.

Ima i snažnu ulogu u azerbajdžanskoj agresiji na Armeniju. Erdogan će dobiti određene ustupke, ali oni će biti kratkotrajni i neće moći s njima dugo, dugo mahati svojoj javnosti", kaže.

O ruskoj odmazdi

Komentirao je i moguću rusku odmazdu.

"Finska i Švedska su od raspada SSSR-a svjesne prijetnje koja dolazi s istoka. Oni su jačali svoje obrambene aktivnosti. Rusija već desetljećima energetske izvore koristi kao snažno nekinetičko oružje.

Mogu reći za Finsku da je vrlo stabilna i sigurna država. Uspješno su razbili nekoliko ruskih obavještajnih punktova i operacija tako da je izvjesno za očekivati da će Rusija nastojati nastaviti s obavještajnim prodorima kako u Finsku tako i u Švedsku. Dakle, cyber-napadi, ali da će raspoređivati vojsku na finsku granicu, to ne treba očekivati", kaže.

Dotakao se i zarobljenika u Azovstalu.

"Očekujem da će Rusija zarobljenike isporučiti trećoj strani nakon što obavi pokušaj prikupljanja podataka za koje smatra da bi joj mogli pomoći u daljnjoj agresiji na Ukrajinu", kaže.