SABORSKI zastupnici podržali su zakonski prijedlog o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece, a oporba je upozorila na dugotrajnost u postupanjima sudova radi vraćanja djeteta.

"Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe EU od 25. lipnja 2019. uspostavljaju se jedinstvena pravila o nadležnosti za razvod, zakonsku rastavu i poništaj braka te za sporove o roditeljskoj odgovornosti s međunarodnim elementom", rekla je danas državna tajnica u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Margareta Mađerić.

Istaknula je da se zakonom naglašava važnost dobrobiti djeteta i izražavanja njegova mišljenja u postupku te žurno postupanje. 

Europski sud za ljudska prava uputio niz kritika na dugotrajnost postupka

Kao središnje tijelo RH za provedbu te Uredbe određuje se Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, a tijela nadležna tijela za njezinu provedbu su određeni sudovi, Hrvatski zavod za socijalni rad i Centar za posebno skrbništvo.

I vladajući i oporba podržali su taj zakonski prijedlog, pri čemu je oporba upozorila na dugotrajnost u postupanjima sudova radi vraćanja djeteta.

Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) rekla je se prijedlogom zakona propisuje da sudovi svakog stupnja trebaju donijeti odluku u postupcima povratka djeteta u slučajevima protupravnog odvođenja i zadržavanja najkasnije šest tjedana od pokretanja postupka, osim ako zbog iznimnih situacija to nije moguće.

No, upozorila je da je Europski sud za ljudska prava uputio niz kritika na dugotrajnost u postupanjima hrvatskih sudova radi vraćanja djeteta, pri čemu se nekada rok od šest tjedana premašio na 112 tjedana, a u jednom slučaju na čak 151 tjedan.

Pozvala je Ministarstvo pravosuđa da razmotri dosadašnje slučajeve međunarodne otmice djeteta i poduzme mjere za unaprjeđenje postupanja kako bi imali što manje kritika Europskog suda za ljudska prava. 

Zbog manipulativnog ponašanja 2083 djece nije ostvarilo svoje pravo

Vlašić Iljkić je upozorila i kako po podacima nadležnog ministarstva u 2020. godini čak 2083 djece nije ostvarilo svoje pravo na osobne odnose s drugim roditeljem ili ga je ostvarivalo u opsegu manjem od određenog sudskog odlukom zbog manipulativnog ponašanja roditelja s kojim živi.

Uz to, 352 djeteta je bilo izloženo manipulaciji roditelja s kojim ne žive za vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa pod nadzorom.
Navela je i da je tijekom prošle godine trebalo zastupati 8017 djece u postupcima pred nadležnim tijelima, a jedan skrbnik je u prosjeku godišnje radio na 488 predmeta.

Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) rekla je da trenutno u Hrvatskoj imamo otvoren jedan slučaj u kojem se radi o djeci za koje je nekoliko institucija utvrdilo da su žrtve nasilja i da su bila zlostavljana od svog oca te se traži ovrha nad djecom. Njihova majka, koja ima dvojno državljanstvo, došla je s njima u Hrvatsku, objasnila je.

Benčić je pozvala na aktivniju ulogu centara za socijalnu skrb i drugih aktera u procjenama i primjeni tih pravila kada se radi o djeci i ženama žrtvama nasilja.

Napominjući kako su svima "puna usta" izgovaranja rečenice "najbolji interes djeteta", Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a) upozorila je kako u javnim politikama nigdje nema djeteta. "Niti u njihovom kreiranju, a niti u provedbama. Dijete koristimo tek kao neki termin, ali ne kao subjekt kojem pravni sustav stvarno pruža onu zaštitu kakvu upisuje u uredbama i u nacionalnim zakonima", rekla je Orešković.