RUSKOM invazijom na Ukrajinu su bitno izmijenjene globalne okolnosti, s pogubnim posljedicama ne samo za Ukrajinu nego i za sve u Europi, rekao je danas premijer Andrej Plenković otvarajući međunarodnu konferenciju Dubrovnik Forum.

Na 15. izdanju međunarodnog Dubrovnik Foruma sudjeluje 40-ak ministara, pomoćnika ministara i državnih tajnika uglavnom iz zemalja južne, jugoistočne i srednje Europe, ali i predstavnici nekih europskih institucija, međunarodnih organizacija te poslovnog sektora.

"Rat koji je pokrenula Rusija ima pogubne posljedice ne samo za Ukrajinu već i za sve nas u Europi (...) Ovo su vrlo nesretne okolnosti za gospodarstvo, energetiku i krizu s hranom koja je u punom zamahu", rekao je Plenković.

"Moramo intervenirati nacionalno" 

"Veliki rast cijena energenata nas je stavio u položaj kada moramo djelovati zajednički i intervenirati nacionalno kako bi naše industrije imale dovoljno izvora energije te kako bi domaćinstva mogla spojiti kraj s krajem", dodao je.

Kazao je da je hrvatska vlada stoga donijela paket u vrijednosti pet milijardi kuna kako bi pomogla domaćinstvima te malim i srednjim poduzećima.

Govoreći o Ukrajini podsjetio je i da je Hrvatska bila žrtva agresije te da se prije 30 godina također susretala s istom retorikom, negacijom nacionalnog identiteta i tzv. etiketom denacifikacije.

"Podržali smo Ukrajinu politički, diplomatski, ekonomski, financijski i vojno i tako ćemo činiti i dalje s našim partnerima i saveznicima na Zapadu, a također smo pružili utočište za preko 20.000 ukrajinskih izbjeglica", rekao je Plenković.

"Naša politička potpora, koju smo pokazali davanjem toj zemlji status kandidata za EU, na Europskom vijeću prije dva tjedna, bila je kruna naših napora zajedno s našim prijateljima", istaknuo je.

"Mjere poduzete prema Rusiji su bile brze, jake i rigorozne"

Mjere koje su poduzete prema Rusiji su, kako je rekao, bile "brze, jake i rigorozne", ističući važnost međunarodnog prava.

"Međunarodni poredak zasnovan na vladavini prava je važan. Ovo je u suštini sukob između demokracija i autoritarnih režima i moramo znati da je to ključ onoga čemu trenutno svjedočimo", rekao je šef vlade dodajući da "živimo u vremenu kada je sukob tako vidljiv i opipljiv".

Po njemu, više je čimbenika koji upućuju zašto je Rusija napala Ukrajinu u točno određenom trenutku.

"Povlačenje iz Afganistana nije bilo najdostojanstvenije"

"Moramo reći da povlačenje iz Afganistana nije bilo najdostojanstvenije. U očima onih koji prate igre moći na međunarodnoj razini to je, bez svake sumnje, bio znak slabosti", rekao je Plenković.

Također, nastavio je premijer, političke turbulencije i prioriteti među velikim silama bili su usmjereni na druga pitanja.

"SAD je bio više usredotočen na odnose s Kinom, a u Njemačkoj smo svjedočili kraju ere kancelarke Angele Merkel i formiranju nove koalicijske vlade, dok je Velika Britanije izlaskom iz Europske unije promijenila svoj međunarodni položaj", rekao je Plenković podsjetivši da se ponovio isti scenarij kao s invazijom na Gruziju 2008. u vrijeme oko Ljetnih olimpijskih igara u Pekingu.

"Invazija na Ukrajinu se desila opet u vrijeme Olimpijskih igara u Pekingu, ovaj puta zimskih", dodao je.

"Posljedice će biti siromaštvo, glad i novi valovi migracija"

Upozorio je da zbog rata u Ukrajini već svjedočimo nestašici hrane u Africi, što će dovesti do daljnjeg slabljenja i destabilizacije ranjivih država.

"Posljedice će biti siromaštvo i glad te novi valovi migracija od kojih će mnogi voditi prema Europskoj uniji", rekao je premijer.

Govoreći o ovisnosti o ruskim energentima, kazao je da je Hrvatska otvorila svoj prvi LNG terminal u siječnju 2021. te da je namjera Hrvatske povećati kapacitete ukapljenog prirodnog plina s 2.5 na 6.1 milijardu prostornih metara.

Potrebe hrvatske industrije i domaćinstava iznose 2.8 milijardi prostornih metara plina. Plenković tvrdi da Hrvatska može pridonijeti energetskoj sigurnosti svojih susjeda, Slovenije, BiH, Mađarske i Austrije, te svih ostalih koji žele koristiti LNG na Krku.

U govoru je istaknuo potporu službenog Zagreba zemljama u susjedstvu i njihovim europskim težnjama i ambicijama, a posebice BiH.

Po njegovim riječima, Hrvatska je posebice predana pitanju jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda te da Hrvati, kao najmalobrojniji narod, ne budu ponovo žrtva izbornog inženjeringa, podsjetivši da njegova vlada to nastoji postići na "kooperativan, a ne konfliktan način".