MINISTARSTVO obrane uskoro planira u postupak javne rasprave uputiti prijedlog izmjena triju ključnih zakona o vojsci - Zakona o obrani, Zakona o službi u Oružanim snagama te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

U njima žele striktno definirati da vojskom u mirnodopsko vrijeme zapovijeda ministar obrane. 

Izmjene zakona koji se tiču vojske, prije svega Zakona o obrani, ministar obrane Mario Banožić najavio je još početkom svibnja. 

"U tom zakonu su pronađene nedorečenosti pojedinih članaka, za nas su oni vrlo jasni, očito je bilo jasno Josipoviću, Grabar-Kitarović i svima ostalima, ali Milanović, koji ga je donio, kaže da mu je loš jer mu u ovom trenutku ne ide na ruku", rekao je Banožić novinarima koji je tada već mjesecima bio u zapaljivom sukobu s Milanovićem.

Premda je tada najavio kako neće ništa raditi po pitanju ovlasti predsjednika Republike, nego samo "specificirati članke koji su puno puta doveli Hrvatsku vojsku na stranice medija".

Vlada želi propisati da Banožić zapovijeda vojskom

No, kako se čini, to "specificiranje" zapravo znači da će se izrijekom propisati da zapovijedi načelniku Glavnog stožera izdaje ministar obrane. Dakle Banožić. 

U članku 70. Zakona o obrani izrijekom bi se navelo da u miru načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga naredbe i druge odluke prima od ministra obrane i njemu je odgovoran za njihovu provedbu, objavio je Jutarnji list koji kaže da se te izmjene planiraju usvojiti najesen. Inače, i u članku 58 sadašnjeg zakona  stoji da "o korištenju Oružanih snaga odlučuju Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama ovog zakona", no sada bi se direktno propisalo da ministar obrane izdaje naredbe i odluke Načelniku glavnog stožera. 

Milanoviću bi oduzeli i pravo da umirovljuje djelatne vojne osobe

Drugu veliku izmjenu, piše isti list, Ministarstvo obrane namjerava predložiti u članku 5. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. U njemu sada stoji da "na temelju odluke vrhovnog zapovjednika, djelatnoj vojnoj osobi koja ima osobite zasluge za unapređenje oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog, vojna služba može prestati s pravom na starosnu mirovinu i prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju". Ministarstvo obrane će sad predložiti da vrhovni zapovjednik više nema pravo umiroviti djelatne vojne osobe, nego da i to bude u domeni ministra obrane, navodi Jutarnji.

Predsjednici se pozivaju na Ustav

Valja reći kako se se predsjednici, kad je vojska u pitanju, pozivaju na Ustav u kojem stoji da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, iz čega predsjednici, a to je posebno došlo do izražaja s Milanovićem, zaključuju kako oni imaju glavnu riječ pri zapovijedanju vojskom, i u ratu i u miru. No u Ustavnom zakonu za provedbu ustava stoji da se "obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad Oružanim snagama Republike Hrvatske uređuju Ustavom i zakonom". Plenković i Banožić tvrde da se upravo zakonom propisuju konkretne situacije.

Milanovića vlada želi spriječiti da on odlučuje o korištenju vojnih resursa, i kad je riječ o vojnicima koji se koriste u protokolarne i druge svrhe, i kad je riječ o materijalnim resursima poput upotrebe helikoptera, broda i slično, što se u mirnodopskim vremenima plaća iz proračuna MORH-a.

Iz vlade tvrde da samo "uklanjaju nedorečenosti"

Izvori iz vlade Indexu su večeras potvrdili da postoji radna verzija zakonskog prijedloga, no kažu da se zakonski prijedlog još treba raspraviti. 

"Nije poanta smanjivanja ovlasti, nego uklanjanja nedorečenosti u nekim odredbama", rekao nam je sugovornik iz vlade. 

Ipak, jasno je da bi se ovim izmjenama zadiralo u ovlasti koje konzumira Milanović i oko kojih su već izbijali sukobi između njega i vlade. Milanovićevu reakciju vjerojatno neće trebati dugo čekati.