SVJETSKE novinske agencije pišu o napetostima između Hrvatske i Srbije nakon odluke hrvatskih vlasti da ne dopuste nenajavljeni posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Jasenovcu.

>> Vučić htio u Jasenovac, Hrvatska mu zabranila. Objavljena prepiska Zagreba i Beograda

AP piše da su "diplomatske tenzije između balkanskih rivala Srbije i Hrvatske danas porasle, nakon što je Hrvatska odbila dopustiti posjet srpskog populističkog predsjednika spomen-području koncentracijskog logora iz Drugog svjetskog rata, u kojem su pronacističke vlasti u Hrvatskoj ubile desetine tisuća Srba".

"Hrvatske vlasti nisu dopustile predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da dođe u privatni posjet 'hrvatskom Auschwitzu', što je izazvalo novi val tenzija između dvije zemlje, nekadašnjih neprijatelja ih 90-ih godina", piše agencija AFP. 

"Odnosi Srbije i Hrvatske ostali su napeti od raspada Jugoslavije"

Obje agencije su napisale da su hrvatske vlasti neslužbenim kanalima saznale za planirani posjet predsjednika Srbije logoru Jasenovcu. Prenijele su izjavu hrvatskog šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana da je neprihvatljiva činjenica da hrvatska vlada o Vučićevom posjetu nije službeno obaviještena.

Agencije su konstatirale da su odnosi Srbije i Hrvatske ostali napeti od raspada bivše Jugoslavije i rata u Hrvatskoj koji se odvijao od '91. do '95. Pišu da je rat izbio kada se srpska manjina, uz podršku Srbije, pobunila protiv nezavisnosti Hrvatske. 

"Iako su se dvije zemlje obvezale raditi na rješavanju problema preostalih iz sukoba, poput pronalaženja nestalih, povremene diplomatske prepirke remete poslijeratne napore. Populističke vlasti Srbije inzistiraju na tome da hrvatska vlada nije učinila dovoljno da prizna svoju prošlost iz Drugog svjetskog rata, dok Zagreb optužuje Srbiju da koristi ovo pitanje za unutrašnje političke potrebe i odbija se baviti vlastitom ulogom u ratu devedesetih", piše AP.

AFP navodi da ukupan broj žrtava u Jasenovcu, uglavnom Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista, i dalje izaziva kontroverze u odnosima službenog Zagreba i Beograda. "Broj žrtava varira od nekoliko desetaka tisuća do 700.000", piše AFP.