PREMIJER Andrej Plenković ocijenio je uravnoteženim i konstruktivnim prijedlog najavljene izborne i ustavne reforme koje planira nametnuti visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt čime bi se očuvala konstitutivnost Hrvata te mogućnost da biraju svoje predstavnike u vlasti.

"Visoki predstavnik ima vrlo uravnotežen prijedlog koji će omogućiti legitimno predstavljanje i zastupanje na razini Federacije BiH i formiranje vlasti s minornim izmjenama. Ono što smo uspjeli vidjeti u tome prijedlogu jeste da je riječ o jednom dobrom, konstruktivnom smjeru", rekao je premijer u Mostaru nakon susreta s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

Očekuje se da visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nametne izmjene Izbornoga zakona kojim bi se spriječilo preglasavanje Hrvata te da se spriječi blokiranje uspostave vlasti nakon izbora i normalno funkcioniranje Federacije BiH kao entiteta.

Nakon što su prošloga tjedna procurili detalji o tom dokumentu, pokrenuta je prava kampanja probošnjačkih stranaka, nevladinih organizacija, ali i Islamske zajednice koje su žestoko kritizirale njemačkog političara na čelu međunarodne uprave. Među tim istupima bilo je i onih kojima se zaziva kaos, nasilje pa čak spominje i rat.

Plenković kaže da su se bošnjački političari razotkrili

Premijer Plenković nazvao je poruke bošnjačkih stranaka nakon Schmidtove inicijative 'razotkrivajućima' .

"Vidim da su dosta razotkrivajuće reakcije političkih stranaka, pogotovo iz bošnjačkog dijela na inicijativu visokog predstavnika Christiana Schmidta, što po meni dosta govori. Zato mi se čini da su reakcije pretjerane, da treba smiriti loptu i da se omoguće da se izbori provedu na najbolji mogući način", kazao je.

On je potvrdio da je imao razgovore o inicijativi za izmjene izbornoga zakona i ustava Federacije BiH, no da je najvažnije da smjer tih reformi vodi ukupnom poboljšanju odnosa.

"Vjerujem da bi jedan takav potez doveo do kvalitetnijeg funkcioniranja i predstavničkih tijela, a kasnije i izvršnih vlasti u BIH. Hrvatskoj je u interesu stabilna BiH, demokratska BiH, uključiva BiH i BiH u kojoj će Hrvati, iako najmalobrojniji narod, biti ravnopravni", rekao je.

Po njegovim riječima, radi se o potezima koji su na tragu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma o okončanju rata u BiH i Washingtonskog sporazuma o uspostavi Federacije BiH.

Dominantno glasovima bošnjačkih birača u tri je navrata do sada u državno Predsjedništvo BiH izabran Željko Komšić na poziciju koja je rezervirana za Hrvate. Komšić je najavio kandidaturu za izbore planirane najesen ove godine u BiH, dok sada prijeti opasnost da bošnjačke stranke izaberu i presudnih šest od 17 izaslanika u hrvatskom klubu gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda.

Na taj bi način mogle izbaciti iz izvršne vlasti najveće hrvatske stranke za koje glasa najveći broj toga naroda. Hrvatska se tome protivi, kao i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Čović: Bez hrvatskoga naroda BiH neće moći funkcionirati kao normalna država

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je kako su bošnjačke stranke uspjele djelomično opstruirati ustavne i izborne reforme, no da su zbog toga u prvi plan isplivali problemi s pokušajem izbacivanja hrvatskog naroda iz vlasti. Pozvao je na jačanje veza Hrvata i Bošnjaka tvrdeći da je to ključ stabilne BiH.

"Mi šaljemo poruku da želimo graditi dobre odnose s Bošnjacima, da je to prigoda za Federaciju BiH, ali i državu BiH. Bez hrvatskoga naroda BiH neće moći funkcionirati kao normalna država", rekao je Čović.

Upitan o istupu predsjednika Zorana Milanovića koji je njegov posjet Hercegovini nazvao PR-om, Plenković je ponovio kako predsjednik stalno čini štetu Hrvatima u BiH.

"Te njegove floskula su beskorisne i štetne. Ako je netko besprizorno u stanju vrijeđati visokog predstavnika, onda taj ne čini dobro Hrvatima u BiH. To je dobro da Hrvati u BIH shvate. Svaka njegova izjava šteti Hrvatima u BiH jer udaljava strane od rješavanja njihova problema", rekao je Plenković.

Hrvatski premijer u popodnevnim satima je u posjetu Čitluku, Čapljini, Stocu i Ravnom gdje se susreo s vlastima te obišao projekte koje podržava hrvatska vlada. Najavio je nastavak potpore ključnim institucijama Hrvata u BiH poput Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, Hrvatskog narodnog kazališta i Sveučilišta u Mostaru.