BILO je poslijepodne jedne sparne subote kada je Raj, radnik iz sjeverozapadne Indije, počeo osjećati vrtoglavicu dok je vukao teške vreće cementa i pijeska na gradilištu u središtu Singapura. Temperature su dosegle 34 stupnja Celzija, ali Raj je nastavio unatoč vrućini i ubrzo dobio jaku glavobolju. U roku od nekoliko minuta srušio se i počeo povraćati. "Osjećao sam se jako slabo. Vrtjelo mi se u glavi i noge su popustile", rekao je Raj za CNN.

Ovaj 32-godišnji otac dvoje djece jedan je od milijuna migrantskih radnika u Aziji koji rade na gradilištima, brodogradilištima, rudnicima, tvornicama, farmama i plantažama, za koje stručnjaci kažu da su ranjivi zbog dugotrajne izloženosti visokoj vrućini i vlazi.

"Vrućina me plaši. Nemam izbora. Moram raditi kako bih uzdržavao svoju obitelj", rekao je Raj, koji se predstavio samo imenom jer se boji posljedica u svojoj kompaniji, kao i od singapurskih vlasti, zbog toga što je progovorio o radnim uvjetima.

Godinama su znanstvenici upozoravali da će klimatska kriza pojačati ekstremne vremenske prilike, učiniti ih smrtonosnijim i učestalijim. Mnoga područja svijeta bilježe opasne razine vrućine s malo olakšanja na vidiku.

Zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Portugala, Francuske i Kine nedavno su izdale upozorenja na ekstremne vrućine, a znanstvenici predviđaju još više temperature.

"Bilo je zabrinjavajuće vidjeti da se sve događa onako kako je znanost predvidjela. Vidimo sve manje drveća i sve više izgrađenih betonskih područja što rezultira višim stopama toplinskog stresa, posebno u ranjivim zajednicama. Očito nismo slušali i prilagodili se", rekla je Radhika Khosla, izvanredna profesorica na Smith School of Enterprise and Environment pri Sveučilištu Oxford.

Tijekom nedavnih toplinskih valova, nacionalne vlade i globalne organizacije poput Ujedinjenih naroda savjetovale su ljudima da ostanu u kućama i uključe klima-uređaje kako bi spriječili bolesti povezane s vrućinom. Ali taj je savjet gotovo bezvrijedan za radnike-migrante i druge radnike koji nemaju pristup hlađenju.

"Radnici-migranti prečesto su isključeni i zaboravljeni u većini globalnih razgovora o klimatskoj krizi iako su očito jedna od najranjivijih skupina", rekao je britanski istraživač i stručnjak za prava radnika-migranata Andy Hall.

Radnici migranti od vrućine se skrivaju ispod mostova i u parkovima

Hall je istaknuo zabrinutost koju dijele mnogi radnici-migranti na gradilištima u zemljama poput Singapura i Malezije, koji su rekli da su i dalje prisiljeni raditi na otvorenom unatoč ekstremnoj vrućini.

"Rekli su da im nije dopušten ulazak u većinu klimatiziranih javnih prostora poput trgovačkih centara i drugih zgrada zbog pravila stanodavaca i stanara koja im zabranjuju ulazak i kako bi izbjegli pritužbe javnosti", rekao je Hall.

Umjesto toga, od vrućine bježe odmarajući se u parkovima ili ispod mostova i autocesta.

"Oni ne mogu imati koristi od ovih rješenja zbog sustavnih ograničenja, kao i diskriminacije. To je razočaravajuće. Njihova dobrobit u aktualnoj toplinskoj krizi mora biti važnija tema rasprave", rekao je Hall.

Dugotrajna izloženost toplini također je problem u drugim azijskim zemljama poput Indije, u kojoj su prinosi usjeva značajno smanjeni u svibnju zbog toplinskog stresa s kojim su se suočili poljoprivrednici i radnici, te Tajlanda. Aktivisti kažu da su berači šećerne trske prijavili ozbiljno iscrpljivanje toplinom u travnju zbog dugotrajnog rada na poljima.

"Ako se njihovi radni i životni uvjeti ne poboljšaju, mogli bi platiti visoku cijenu u životima"

Radnik iz Bangladeša Ahnaf rekao je da teško podnosi naporne 12-satne smjene na plantaži palmina ulja u južnoj Maleziji, praćene vrućim i besanim noćima u prenapučenoj i slabo prozračenoj spavaonici koju dijeli s još sedam muškaraca.

"Cjelodnevni rad je naporan, ali također je teško spavati i odmoriti se noću kada je tolika gužva i vrućina", rekao je Ahnaf.

Jason Lee Kai Wei s Medicinskog fakulteta Yong Loo Lin na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru (NUS) rekao je da je nedostatak pristupa praktičnim rashladnim sustavima poput klimatizacije pitanje života i smrti za mnoge migrantske radnike. "Ako se njihovi radni i životni uvjeti ne poboljšaju, mogli bi platiti visoku cijenu u životima", rekao je Wei.

Rješenja su u rukama kompanija koje zapošljavaju radnike, tvrdi Wei, poput uvođenja odgovarajućih pauza tijekom najtoplijeg doba dana kako bi se zaštitilo zdravlje i sigurnost radnika.

"Poslodavci moraju shvatiti da se zdravlje i produktivnost radnika mogu postići u tandemu - ne jedno ili drugo", naglasio je Wei za CNN.

U Singapuru nema prekida rada zbog vrućina

Vodeći singapurski aktivist za prava radnika-migranata Jolovan Wham rekao je da singapurska vlada nije uvela obavezni prekid rada tijekom nedavnog vrućeg razdoblja: "Dakle, kompanije i dalje mogu inzistirati da njihovi radnici nastave s radom čak i kada su temperature više od normalnih."

Vrućina je uvijek bila problem za radnike-migrante, kao i za domaće radnike, dodao je Wham: "Oni neće progovoriti o strašnim uvjetima života i rada zbog vrućine zato što se boje. Nastavljaju raditi jer si ne mogu priuštiti gubitak posla."

Vlasnik građevinske tvrtke u Singapuru Li rekao je za CNN da su mnogi njegovi radnici-migranti jako pogođeni vrućinom. Rekao je da su dobili odgovarajuće stanke za odmor, ali su i dalje bili vezani drugim službenim protokolima kao što je nošenje teške zaštitne opreme poput kaciga i debelih gumenih čizama koje zadržavaju ogromne količine topline.

U službenom izvješću koje se bavi toplinskim stresom na radnom mjestu, singapursko ministarstvo rada preporučilo je mjere koje uključuju privikavanje radnika na lokalne vremenske uvjete prilagodbom radnog opterećenja i praćenje ranih znakova toplinskog stresa.

"Rad u vrućem i vlažnom vremenu u Singapuru izlaže radnike povećanom riziku od toplinskih ozljeda. Poslodavci su dužni poduzeti, koliko je to razumno izvedivo, mjere kako bi osigurali da je radno okruženje sigurno i bez rizika za sigurnost i zdravlje njihovih zaposlenika", navodi ministarstvo u izvješću.

Glasnogovornik ministarstva rekao je za CNN da kompanije koje zapošljavaju radnike-migrante moraju osigurati mjere tijekom razdoblja pretjerane vrućine i da će biti izložene sankcijama prema Zakonu o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu ako se ne pridržavaju propisa.

Bogati se mogu zaštititi od zatopljenja, siromašni ne

Kako klimatska kriza uzrokuje porast globalnih temperatura, jaz između bogatih i siromašnijih nacija će se povećavati, stoji u studiji globalne istraživačke inicijative Climate Impact Lab iz 2021.

"Bogatije stanovništvo može se zaštititi od utjecaja zatopljenja, ali globalno siromašni nemaju taj luksuz", rekao je Solomon Hsiang, koautor rada. Dodao je da će pristup klima-uređajima i električnim ventilatorima i dalje ostati izvan dohvata za više od polovice svjetske populacije u nadolazećim desetljećima.

U snažno formuliranom nedavnom izvješću koje se bavilo ekstremnim vrućinama, Human Rights Watch je pozvao nacionalne vlade da djeluju kako bi zaštitile ranjive osobe od predvidivih šteta ekstremnih vrućina.

"Ekstremna izloženost toplini ozbiljna je zdravstvena opasnost i određeni su ljudi izloženi daleko većoj toplini nego ostali. Obično se radi o osobama koje rade slabo plaćene poslove na otvorenom ili u vrućim kuhinjama i skladištima", rekla je istraživačica okoliša HRW-a Katharina Rall.

Znanstvenici kažu da bi povećanje pristupa tehnologiji hlađenja za ranjive osobe trebalo biti prioritet za vlade diljem svijeta.

"Klimatizirani javni prostori su omiljena mjesta tijekom ekstremnih vrućina. Ograničavanje pristupa hladnim prostorima za ranjive skupine poput starijih osoba, invalida i radnika-migranata koji provode neproporcionalnu količinu vremena vani, bila bi najgora stvar koju bismo mogli učiniti kada se događaju toplinski valovi", rekao je Winston Chow, izvanredni profesor na Koledžu integrativnih studija na Singapurskom sveučilištu menadžmenta.

Oxfordska profesorica Khosla ukazala je na goleme količine energije koju troše standardni klima-uređaji i rekla da se tehnologija hlađenja treba pomaknuti prema dugoročnoj održivosti.

"Klimatizacijski uređaj je neophodan s obzirom na rastuće razine topline, ali mora biti energetski puno učinkovitiji", rekla je Khosla. Dodala je da bi zamjena klimatizacijskih jedinica s ekološki prihvatljivijim modelima bila financijski skupa, ali bi manja potrošnja električne energije i smanjenje ugljičnog otiska uvelike pomogli okolišu.

"Modeli visoke energetske učinkovitosti bez štetnih rashladnih plinova koji rade na izvore električne energije bez fosilnih goriva naše su najbolje mogućnosti", naglasila je Khosla za CNN.

Nakon što je pretrpio toplinski stres, Raj je odveden u bolnicu u Singapuru u blizini gradilišta na kojem je radio. Čekao je oko sat vremena u klimatiziranoj prostoriji prije nego što ga je pregledao liječnik.

"Bilo je jako lijepo i hladno i osjećao sam se bolje. Zadnji put sam bio u klimatiziranom prostoru kad sam bio u avionu za Singapur", objasnio je Raj i dodao:

"Svaki dan radim na otvorenom, a u spavaonici nema klima-uređaja. Imamo stropne ventilatore, ali su podešeni na malu brzinu pa se s prijateljima izmjenjujem na krevetima ispod ventilatora."