DANAS se navršava šest mjeseci otkako su ruske trupe prešle granicu s Ukrajinom. Pola godine od početka rata poklapa se s ukrajinskim Danom neovisnosti. U normalnim okolnostima građani bi slavili 31 godinu neovisnosti od nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

No umjesto toga u Kijevu i Harkivu uveden je policijski sat zbog obavještajnih izvještaja da bi Moskva mogla iskoristiti godišnjicu kao izgovor za nove napade na civile, prenosi Sky News.

Analitičari smatraju da će rat potrajati još nekoliko mjeseci i ističu kako se situacija počela mijenjati u korist Ukrajine. Ali ukrajinska pobjeda ovisi o brojnim ključnim čimbenicima, među ostalim i o tome koliko je dugo Zapad spreman pružati potporu i mogu li ukrajinske postrojbe dovoljno napredovati prije nego što nastupi zima.

Sky News analizira što se može očekivati na terenu u Ukrajini te u Kremlju u nadolazećim mjesecima. Tijekom proteklih šest mjeseci Rusija je prešla s ofenzive u stilu blitzkriega prema Kijevu na fokusiranje na istočni Donbas i južne gradove Mariupolj i Herson.

Treća faza rata

Iako su ta područja pretrpjela užasne gubitke, Rusi nisu uspjeli postići potpunu kontrolu. Ukrajinci se sada fokusiraju na Herson, jedini veći grad koji su Rusi okupirali, u pokušaju da ih potisnu i blokiraju pristup krimskom poluotoku.

Profesor Michael Clarke, vojni analitičar i bivši glavni direktor obrambenog think-tanka RUSI, opisuje to kao "borbu na širokom području".

"Postoji osjećaj da Ukrajina ulazi u treću fazu rata. Prva je bila preživljavanje, druga je bila izdržavanje, a treća je - uz zapadnu pomoć - potiskivanje Rusa na jugozapadu. Ono što Ukrajinci pokušavaju učiniti je vrlo ambiciozno i puno sveobuhvatnije nego što su činili Rusi. Klatno se počinje micati prema Ukrajini, ali dosta toga ovisi o onom 'ako'. Ako se zapadna potpora nastavi, ako se Rusi budu mučili s regrutiranjem vojnika i ako se Ukrajina bude mogla uspješno prebaciti s obrane na napad", rekao je Clarke.

Nadolazeća zima i globalna ekonomska napetost dodatno će povećati pritisak na ukrajinske snage, dodaje Clarke: "Od prosinca do ožujka bit će jako hladno. Ako Ukrajinci ne uspiju u ovoj ofenzivi, novu neće moći pokrenuti do sljedeće godine. Također postoji velik pritisak da svojim zapadnim pristašama pokažu kako su počeli napredovati jer, ako Zapad pomisli da će Ukrajina izgubiti, prestat će isporučivati oružje."

Budući da Zapad sada naoružava Ukrajinu projektilima sposobnim za izravne napade na ruske opskrbne linije - pa čak i na ruski teritorij - ukrajinski neprijatelj očajnički treba više vojnika da održi korak.

"Moral u ruskim oružanim snagama je nizak"

Jaroslava Barbieri, istraživačica ruske vanjske politike na Sveučilištu u Birminghamu, kaže za Sky News: "Moral u ruskim oružanim snagama je nizak. Nisu uspjeli napraviti nikakav značajan taktički napredak i to će ostati tako sljedećih mjeseci."
I dok je Ukrajina regrutirala sve muškarce u dobi od 18 do 60 godina, kontinuirano poricanje Vladimira Putina da je Rusija u ratu dovelo je do toga da on ne može učiniti isto.

"Nazvati rat 'specijalnom vojnom operacijom' imalo je neke negativne posljedice za Kremlj. Pokušavaju regrutirati ljude na regionalnoj razini, ali jednostavno nemaju potreban broj", rekla je Barbieri za Sky News.

Kako se neke mlade Ruse šalje na bojišnicu a da nikada nisu držali oružje, proći će mjeseci prije nego što potencijalni novi regruti budu u potpunosti obučeni, ističe profesor Clarke:

"Čak i ubrzana i skraćena obuka novih vojnika trajat će najmanje četiri ili pet mjeseci. To znači da Rusija neće moći povećati brojnost trupa do sljedeće godine."

Osim toga, što rat bude duži, to će biti snažniji utjecaj sankcija na rusko gospodarstvo.

Luke March, profesor postsovjetske i komparativne politike na Sveučilištu u Edinburghu, kaže kako to znači da će Kremlj morati proglasiti neku vrstu pobjede u nadolazećim tjednima i mjesecima.

"Vrijeme nije na Putinovoj strani"

"Vrijeme nije na Putinovoj strani. On može biti fleksibilan u definiciji pobjede jer kontrolira medije, može smisliti nekakvu staru priču i neće biti važno je li vjerodostojna ili nije", kaže March i dodaje da će najvjerojatniji izbor biti pokušaj održavanja referenduma o pripajanju Rusiji u okupiranim područjima Ukrajine.

"Politički cilj bit će pokušaj održavanja referenduma u Donjecku, Lugansku, ali i Hersonu i Zaporižji. Sve će biti namješteno, ali ako uspiju progurati referendum bez previše uznemiravanja na terenu, to će biti pobjeda koju bi Putin mogao proglasiti", objašnjava March.

On također ukazuje na domaće pritiske na ruskog lidera kako vrijeme prolazi: "On je jako izoliran i trenutačno mu se nitko neće usuditi prenijeti loše vijesti. Ali kako pritisak bude rastao, bit će unutarnjih borbi u Kremlju i mnogi će biti otpušteni ili degradirani."
Nakon što je jedan bivši ruski parlamentarni zastupnik ustvrdio da je nedavno ubojstvo Darje Dugine u blizini Moskve djelo novog pokreta otpora, profesor March je rekao da bismo također mogli vidjeti širenje sličnih oporbenih taktika.

"Nitko nije čuo za tu grupu, a možda više nikada neće ni čuti. Ali ako postoji sustav koji je sve opresivniji i nema otpora, počet će se javljati male skupine koje izvode izolirane napade."

Dodaje, međutim, da je masovni pokret otpora protiv Putina malo vjerojatan.

Uz krizu troškova života, koja ove zime prijeti viškom smrtnosti u Velikoj Britaniji, te dok se mnoge zemlje budu borile s porastom cijena zbog rata, mnogi se pitaju mogu li si ukrajinski saveznici na Zapadu priuštiti nastavak slanja oružja.

Profesor Clarke kaže da za Veliku Britaniju i SAD to nije pitanje političke volje, već čistog kapaciteta.

"Radi se o tome jesmo li fizički sposobni za to. U ovom trenutku proizvođači oružja jednostavno ne mogu proizvesti dovoljno. Mi u Velikoj Britaniji već smo im dali sve što smo mogli. Ali zapadni svijet je na rubu da se zapita želimo li započeti industrijsko ratovanje i naoružati Ukrajinu do razine kao da se mi sami borimo", rekao je Clarke.

Dodao je da bi za zemlje koje su prije bile više ovisne o ruskim energentima - poput Njemačke i Mađarske - teret sankcija uskoro mogao postati prevelik.

"Politički se svi oni počinju kolebati i nastavit će to činiti dok sankcije budu jačale. A to je ono što Putin želi, igrati dovoljno jaku igru s opskrbom i cijenom plina da te zemlje odustanu od potpore Ukrajini", zaključio je Clarke.