INSTITUT za proučavanje rata objavio je novu analizu i kartu sukoba u Ukrajini. U nastavku prenosimo dijelove:

"Kremlj je prvi put priznao poraz"

Kremlj je priznao svoj poraz u Harkivskoj oblasti, što je prvi put da je Moskva otvoreno priznala poraz od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. 

Dužnosnici Kremlja i propagandisti državnih medija opširno raspravljaju o razlozima ruskog poraza u Harkivskoj oblasti, što je značajna promjena u odnosu na njihov prethodni obrazac izvještavanja o preuveličanim ili izmišljenim ruskim uspjesima s ograničenim detaljima.

Priznanje poraza dio je nastojanja da se kritike za takav razorni neuspjeh ublaže i skrenu s ruskog predsjednika Vladimira Putina na rusko ministarstvo obrane (MoD). Izvori iz Kremlja sada rade na tome da Putina oslobode bilo kakve odgovornosti za poraz i za gubitak gotovo cijele okupirane Harkivske oblasti krive nedovoljno informirane vojne savjetnike unutar Putinova kruga.

ISW je ranije izvijestio da je Kremlj odgodio Putinov sastanak s ruskim obrambenim dužnosnicima odmah nakon povlačenja trupa iz okolice Harkiva, povećavajući raskol između Kremlja i ruskog ministarstva obrane. 

Panika među Rusima

Ruski poraz u Harkivskoj oblasti izaziva paniku među Rusima na okupiranim ukrajinskim teritorijima, vojnicima i milblogerima.

Ukrajinska glavna vojna obavještajna služba (GUR) izvijestila je da su ruske vlasti na Krimu pozvale svoje obitelji da pobjegnu u Rusiju, dok djelatnici ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) prodaju svoje domove na poluotoku i hitno evakuiraju svoje obitelji zbog ukrajinske protuofenzive.

Ukrajinski glavni stožer izvijestio je da prisilno mobilizirane pomoćne jedinice pate od niskog morala i psihičkih problema. Ruski milblogeri sve su više zabrinuti zbog ukrajinskih protuofenziva u različitim područjima duž linije fronta Donjeck-Zaporiška oblast.

Ruski vojni neuspjesi u Ukrajini vjerojatno nastavljaju slabiti utjecaj Rusije u bivšem Sovjetskom Savezu. Armenija je optužila Azerbajdžan za kršenje prekida vatre uz rusko posredovanje i napad na armenske snage duž azerbajdžansko-armenske granice 13. rujna. Armenski premijer Nikol Pashinyan telefonom je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sazvao sastanak država članica Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) kasnije tijekom dana.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova nije komentiralo hoće li Kremlj ispuniti svoje obveze prema ODKB-u prema Armeniji ako Azerbajdžan nastavi s napadima.