DO PRIJE nekoliko tjedana izgledalo je kao da će sukob u Ukrajini zaći u teške zimske mjesece bez značajnog napretka s bilo koje strane. Ta se prognoza promijenila s iznenadnom i uspješnom ukrajinskom ofenzivom kroz okupirani dio Harkivske oblasti, koja je istodobno potaknula zapadne saveznike Ukrajine i dovela do nezadovoljstva i kritika u Moskvi.

Ruska vojska sada se mora zapitati koja vrsta vojnih postrojbi i u kakvom rasporedu može vratiti inicijativu nakon što je Ukrajina zauzela više teritorija u jednom tjednu nego što su ruske snage uspjele u pet mjeseci, piše CNN.

Postoji i važna politička dinamika. Kremlj se suočava s teškim izborima - hoće li proglasiti opću mobilizaciju kako bi osnažio svoje sve umornije postrojbe u Ukrajini i kako upravljati proračunskim deficitom - iako posjeduje povijesno visoke devizne rezerve. Daleko izvan ratišta, Rusija mora odlučiti svoj utjecaj na europsku opskrbu plinom iskorištavati kao oružje, dok se europske vlade pripremaju potrošiti velika sredstva kako bi ublažile učinke iznimno ograničene opskrbe.

Pojavila se još jedna potencijalna dilema - prvi znakovi da kineska potpora ruskoj invaziji, koja nikad nije bila svesrdna, možda jenjava.

Ukrajinska protuofenziva

Ukrajinska zapanjujuća protuofenziva oko Harkiva, u kombinaciji s iscrpljujućim napredovanjem na jugu, stavila je Kremlj i rusko Ministarstvo obrane pred niz loših opcija. Kako se približava zima, oni moraju odabrati kojoj fronti dati prednost i hoće li udvostručiti napore da se ispuni Putinov cilj: zauzimanje regija Donjecka i Luhanska. Rusi trenutačno drže oko 20% ukrajinskog teritorija, uključujući Krim i dijelove juga.

Zauzimanje Donjecka sada je veliki zadatak za Ruse. Sedam mjeseci rata pokazalo je nedostatke ruske logistike, koja neće biti lakša ni u vlažnijem i hladnijem vremenu. U nekoliko dana Rusija je izgubila jednu od tri osovine napada u Donjecku, na druge dvije nije postignut napredak od kraja lipnja.

Istodobno je ruska obrana u Hersonu pod sve većim pritiskom unatoč tome što je ojačana, zahvaljujući uspjehu Ukrajine u prekidanju opskrbe preko rijeke Dnjipro i gađanju zapovjednih mjesta i skladišta streljiva.

Ruska vojska nema dovoljno svježih jedinica

Ruska vojska nema dovoljno svježih jedinica koje bi ubacila u akciju. Nedavno ustrojeni 3. armijski korpus uglavnom se sastoji od dobrovoljačkih bojni regrutiranih diljem ruskih regija. Ostale taktičke skupine jačine bojne ponovo su ustrojene nakon velikih gubitaka. Pristižu stalni izvještaji o slabljenju discipline među ruskim jedinicama. Neuredno povlačenje u Harkivu, s golemim količinama napuštene vojne opreme, svjedoči tome, kao i kroničnim zapovjednim problemima koji se neće riješiti preko noći.

I Ukrajina je očito izgubila tisuće vojnika, uključujući mnoge iz svojih najboljih jedinica u Donbasu. Vojni dužnosnik NATO-a rekao je za CNN da je ukrajinska ofenziva bila veliki poticaj za moral, ali i da ne može zamisliti da se ista stvar dogodi dva puta.

Ruske topničke i raketne snage još uvijek brojčano nadmašuju ukrajinske, iako ruske snage nisu uspjele iskoristiti ovu nadmoć za dobitke na terenu. Oko 40% Donjecka ostaje pod kontrolom Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je to u petak rekavši da ofenzivna operacija u Donbasu ide sporim tempom, ali se nastavlja, te da ruska vojska postupno zauzima nove teritorije. Unatoč pozivima na opću mobilizaciju u Moskvi, to se još uvijek čini malo vjerojatnim. Putin je o tome rekao: "Mi se borimo samo dijelom ruske vojske, dijelom koji je pod ugovorom... Stoga, ne žurimo s tim dijelom."

Je li moguća pobjeda Ukrajine?

Neki promatrači počeli su se pitati je li ukrajinska pobjeda moguća. Ovisi kako se pobjeda definira. Namjera ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog je povrat svih okupiranih teritorija, kao i Krima. General David Petraeus, bivši direktor CIA-e i zapovjednik američkih vojnih snaga u Iraku, rekao je kako očekuje da će Ukrajina ponovo preuzeti teritorij koji su Rusi zauzeli od veljače te da čak je zamislivo ponovno zauzimanje Krima i Donbasa, s obzirom na rastući otpor u okupiranom području.

No, za to treba vremena i uključuje teške borbe, naglasio je Petraeus za CNN. Ako bi to bio cilj Ukrajine, njezine opskrbne linije bile bi rastegnute, a bolje jedinice razrijeđene. S druge strane, ukrajinske snage bile bi ranjive na protunapade.

U konačnici, uspjeh Ukrajine na bojnom polju ovisit će o kontinuiranoj i proširenoj opskrbi zapadnom opremom. Sastanci u sljedećih nekoliko tjedana odredit će što je u pripremi, ali zalihe u nekoliko zemalja su sve manje.

Američki dužnosnici također su oprezni da bi Ukrajina mogla pretjerati. SAD je još uvijek iznimno oprezan u pogledu slanja Ukrajini oružja koje ima domet veći od 80 kilometara i stoga bi moglo pogoditi duboko u ruski teritorij. Dosad su Amerikanci odolijevali ukrajinskim zahtjevima za taktičkim raketnim sustavima dugog dometa (ATACMS), koji imaju domet do 300 kilometara.

Neki zapadni dužnosnici strahuju da bi ponižavanje Kremlja moglo izazvati nepredvidivu reakciju, uključujući čak i taktičko nuklearno oružje.

Nuklearno oružje?

Bivša zamjenica glavnog tajnika NATO-a, Rose Gottemoeller, izjavila je za BBC sljedeće: "U ovom trenutku zabrinuta sam zbog takvog scenarija. Cilj ruske nuklearne intervencije bi bio pokušati natjerati Ukrajince da kapituliraju". Putin je još u veljači, uoči invazije, upozorio da će se svaka zemlja koja Rusiji stane na put suočiti s "posljedicama kakve nije vidjela u svojoj povijesti".

Ali Olga Olika, direktorica Programa za Europu i središnju Aziju pri Međunarodnoj kriznoj skupini, vjeruje da Kremlj ne bi tolerirao takvu eskalaciju jer bi korištenje oružja za masovno uništenje izazvalo međunarodnu odmazdu, uključujući, vrlo vjerojatno, izravnu vojnu intervenciju NATO-a.

Čini se da je američki predsjednik Joe Biden to potvrdio u intervjuu za "60 minuta". Upozorio je Putina na dalju eskalaciju borbi u Ukrajini rekavši da će biti posljedica ako Kremlj upotrijebi kemijsko ili nuklearno oružje.

"Nemojte. Nemojte. Nemojte. To bi promijenilo ratovanje više nego bilo što nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Biden. Na pitanje kakav bi bio odgovor SAD-a kad bi Rusija upotrijebila kemijsko ili nuklearno oružje, Biden je rekao da bi reakcija bila "posljedična".

Drugi analitičari ističu kako bi uporaba taktičkog nuklearnog oružja imala ograničenu vojnu korist te da bi vojska čak mogla prkositi Putinovoj naredbi za njihovu uporabu. "Teško je zamisliti da bi čak i nuklearni napadi omogućili Rusiji da slomi volju Ukrajine za otporom", rekao je general Valerij Zalužnij, vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga.

Zastrašujući arsenal balističkih i drugih projektila

Rusija još uvijek ima zastrašujući arsenal balističkih i drugih projektila koji bi se mogli koristiti ne za osvajanje teritorija, već za nanošenje katastrofalne štete ukrajinskoj infrastrukturi. Na ruskoj državnoj televiziji stručnjaci su se zalagali za uništenje ukrajinske elektroenergetske i vodovodne infrastrukture. I bilo je znakova da ruske raketne snage čine upravo to, jer su posljednjih dana napadale opskrbu električnom energijom u Harkivu i hidraulična vrata na rezervoaru u Krivij Rihu.

Ipak, tijek rata izgleda drugačije u posljednjim mjesecima godine koja je započela s malo nade da bi se Ukrajina mogla oduprijeti ruskom agresoru. To bi samo po sebi moglo učvrstiti europsku potporu i potaknuti nastavak isporuke vojne pomoći unatoč skupoj zimi nezadovoljstva zbog cijena grijanja i goriva. Odavno je očito da je dio strategije Kremlja gurnuti europsku odlučnost u potporu Ukrajini u energetsku krizu tako što će doslovno zatvoriti plin.

Na forumu u Vladivostoku početkom rujna Putin je rekao: "Nećemo isporučivati ništa ako je to u suprotnosti s našim interesima. Ni plin, ni naftu, ni ugljen, ni lož ulje, ništa." Za vrijeme posljednjih ruskih neuspjeha na bojnom polju, Ivo Daalder i James Lindsay pišu u Foreign Affairsu kako je Putinova najbolja nada - možda jedina nada - da će zapadna potpora Ukrajini opadati kako troškovi rata, uključujući nestašicu energije i rastuće cijene, budu nagrizali Europu.

Cijene prirodnog plina u Europi su 10 puta više nego prije godinu dana, na temelju čega je Rusija u prva tri mjeseca sukoba zarađivala oko milijardu dolara dnevno od izvoza energije. A režim sankcija protiv Rusije imat će značajan učinak samo dugoročno jer je rusko gospodarstvo prilično samodostatno.

Žestok test za Moskvu

Međutim, nadolazeća zima bit će žestok test moskovskog energetskog stiska. Umjesto da traže kompromis, europske vlade zaključile su da bi ustupci samo ohrabrili Kremlj. Odlučne su provesti veliku potrošnju kako bi zaštitile potrošače i održale dugoročnu strategiju smanjenja ovisnosti o ruskoj energiji. Nakon što su pretražile svijet u potrazi za alternativnim dobavljačima, izgradile su rezerve (u slučaju Francuske više od 90% kapaciteta).

Iako su veleprodajne cijene plina još uvijek izuzetno visoke, pale su za otprilike jednu trećinu u posljednja tri tjedna. Neki analitičari misle da će se događati i dalje, smanjujući troškove subvencija koje uvode europske vlade. Također, postoje znakovi da je ruski dobitak od vrtoglavo visokih cijena nafte i plina možda dosegao vrhunac. Međunarodna agencija za energiju predviđa da će ruska proizvodnja nafte biti 17% manja do sljedeće veljače u usporedbi s prijeratnom proizvodnjom, uglavnom zbog punog učinka sankcija EU.

Daalder i Lindsay vjeruju da su ukrajinski saveznici odredili svoj kurs: "Mnogi skeptici na Zapadu vjeruju da će demokracije pokleknuti pred teškoćama, ali takvi glasovi podcjenjuju izdržljivost Zapada." Signali s obje strane pokazuju pripreme za dugu zimu umjesto da se traže mogućnosti nagodbe.

"Rusija će učiniti sve kako bi okončala sukob u Ukrajini što je prije moguće, ali Kijev odbija pregovarati", rekao je Putin na sastanku s indijskim premijerom Narendrom Modijem u petak. U međuvremenu, cilj Rusije je i dalje bio "oslobođenje Donbasa" i oko toga se "ne žuri".

No, ruski je čelnik također priznao zabrinutost koju i Indija i Kina imaju oko sukoba. Kineski vođa Xi Jinping na prvom sastanku s Putinom od početka invazije nije posebno spomenuo Ukrajinu. Neki promatrači vjeruju da Peking suptilno prihvaća distancu prema ruskom zastoju u Ukrajini. Još nije poznato kako bi se to moglo odraziti na Putinove kalkulacije.

Nema pregovora

Ukrajinci su dosljedni u tome da ne pregovaraju s Moskvom sve dok se ne vrati sav okupirani teritorij. Zelenskij je ljutito odbacio prijedloge francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, bivšeg američkog državnog tajnika Henryja Kissingera i drugih da Ukrajina treba pregovarati kako ne bi ponizila Rusiju (Kissinger je kasnije povukao svoju preporuku).

S obzirom na trenutačno stanje na bojnom polju, malo je poticaja za Ukrajinu da traži primirje, dok bi Kremlj bio pod teškim pritiskom da pozitivno interpretira rezultate svoje "specijalne vojne operacije" ako je jedna trećina Donbasa još uvijek u ukrajinskim rukama.

Bivši direktor CIA-e i umirovljeni general američke vojske David Petraeus vjeruje da se Rusija suočava s katastrofalnom vojnom situacijom. Rekao je za CNN da Rusija "doslovno ostaje bez vojnika, streljiva, tenkova, borbenih vozila i tako dalje".

Jedan je dužnosnik NATO-a rekao za CNN kako očekuje da će Putin morati preispitati svoje stajalište do sljedećeg proljeća "ako NATO ostane ujedinjen oko energetskih problema i ako Ukrajina nastavi s borbom. Ali on neće pregovarati ranije jer je hladna zima njegovo najbolje oružje".

Nakon toga, puni učinak embarga na rusku energiju od strane zapadnih vlada i Japana, te na izvoz visokotehnološke opreme, počet će nagrizati Rusiju. Ovo posljednje već počinje uzimati danak u proizvodnji oružja, prisiljavajući vojsku da skine prašinu s oružja koje je bilo u skladištu.

Ukrajinski sukob izazvao je mnogo iznenađenja pa bi predviđanja mogla biti promašena. Trenutačni oblik bojišta sugerira da bi početne uloge Ukrajine i Rusije - obrana i napad - mogle biti zamijenjene u nadolazećim mjesecima, dok se ruske snage budu okretale nemilosrdnom bombardiranju civilnih i vojnih ciljeva.