DRUŠTVENIM mrežama, ali i nekim ruskim, svjetskim i hrvatskim medijima ovih se dana šire fotografije na kojima se nad ruskim gradovima vide vertikalne trake svjetla koje sežu daleko u visine.

Fotografije su u noći s utorka na srijedu snimljene nad Belgorodom, Moskvom, Omskom te Murmanskom.

Umirovljeni srpski pedijatar, pulmolog i alergolog prof. dr. Branimir Nestorović, poznat po promicanju teorija zavjere za vrijeme pandemije korone, na Twitteru je objavio sljedeće:

"Ovo što se događa u Rusiji s laserima uperenim u nebo pokazatelj je da su Rusi na tragu Teslinom oružju. Ovo se zove Peresvet i, ako su Rusi počeli da ga koriste, to znači da su na Teslinom tragu najmoćnijeg oružja ikada!"

Nagađanja o tajnom ruskom oružju

Brojni korisnici društvenih mreža iznijeli su svoje spekulacije o prirodi žutih stupova svjetlosti među kojima se posebno ističu dvije - da su povezani s ruskim nuklearnim oružjem ili, još češće, da bi se moglo raditi o tzv. Peresvetu, najmodernijem ruskom laserskom sustavu koji može onesposobljavati satelitske sustave oko Zemljine orbite.  

Ruski tabloid Komsomolskaja Pravda prenio je videozapis svjetla na YouTubeu u čijem opisu stoji: "Test supertajnog oružja ili uobičajeni prirodni fenomen? Stanovnici Belgoroda su u nedoumici."

Moskovski list Moskovski Komsomolec jučer je objavio da bi svjetla mogli biti laseri. U tekstu se tvrdi da je vojni dopisnik Andrej Rudenko rekao da je vojska tog dana koristila "najnovije oružje Ruske Federacije".

"Zbog okolnosti malo je vjerojatno da ćemo saznati, ali mnogi su ljudi vidjeli sjaj na nebu danas", dodao je Rudenko.

Rusija tvrdi da ima lasersko oružje protiv satelita

Ruski mediji i vojni komentatori u više su navrata objavili da Rusija ima lasersko oružje kojim može zaslijepiti satelite na udaljenosti do 1500 km.

Prema web stranici za vojne vijesti ArmyRecognition.com, Peresvet je trenutno već u službi, a njegov razvoj najavio je ruski predsjednik Vladimir Putin još 2018.

Teza o laserima ima više problema

No neki stručnjaci ističu da je puno vjerojatnije da se radi o prirodnom fenomenu poznatom kao svjetlosni stupovi.

Svjetlosni stup ili pilar je atmosferski optički fenomen u kojem se čini da se vertikalna zraka svjetlosti proteže iznad ili ispod izvora svjetlosti. Učinak se stvara refleksijom svjetlosti od sićušnih kristala leda koji lebde u atmosferi ili koji čine oblake na velikim visinama kao što su primjerice cirusi ili cirostratusi. Oni kristalići leda koji se nađu u pravom položaju reflektirat će svjetlo prema promatraču na zemlji.

Izvori svjetlosti mogu biti razni: nebeska tijela poput Sunca i Mjeseca ili pak jaki izvori rasvjete na zemlji, kao što su ulična svjetla ili staklenici.

Zanimljivo je primijetiti da se u Belgorodu nalaze veliki staklenici, od kojih su neki navodno u vlasništvu ruskog oligarha Romana Abramoviča.

Stručnjaci ističu da u prilog prirodnosti fenomena također govori činjenica da su svjetla bila nepomična i paralelna te da su dolazila iz raznih izvora nad gradovima na kojima se ne bi očekivalo da su postavljeni laseri.

Grisogono: Vjerojatniji je prirodni izvor

Hrvatski atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono s Geofizičkog zavoda PMF-a kaže kako i on smatra da je vjerojatnije da se radi o prirodnom fenomenu.

"Svjetlosni stupovi su relativno rijetka pojava, no ne i nepoznata", kaže Grisogono.

Ističe da mu je čudno da ljudi nisu otišli do lokacija na kojima su vidjeli svjetlost kako bi provjerili je li stvarno riječ o laserima.

"Ta pojava je poznata u fizičkoj meteorologiji koja se bavi optikom atmosfere. Ledeni kristalići javljaju se u atmosferi koja mora biti dosta niža od 0°C. U tom slučaju nebeska tijela, ulični izvori, promet i drugi jaki izvori svjetla mogu stvoriti pojavu ovog fenomena. No, trebalo bi dobro proučiti fotografije", kaže Grisogono.

Marki: Upravo tako izgledaju svjetlosni stupovi 

Dr. sc. Antun Marki, viši predavač na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, također smatra da je u pitanju prirodni fenomen.

"Svjetlosni stupovi najčešće nastaju kada se svjetlost Sunca na zalasku ili izlasku rasprši na kristalićima leda u atmosferi.

"U suton, zbog optičkog puta koji prevaljuje bijela Sunčeva svjetlost, njezine najkraće valne duljine poput ljubičastog i zelenog dijela spektra budu raspršene pa ostaje uglavnom samo narančasto-crvena boja, većih valnih duljina, kakva se obično vidi na zalasku. Ona se reflektira od kristalića koji u hladnoj atmosferi poprimaju oblik plosnatih heksagonalnih pločica. Svjetlost se pritom reflektira od donjih strana pločica prema promatračima i može se protezati do visina od desetak kilometara. Izvori takvog svjetla mogu biti i ulične svjetiljke koje nisu napravljene po suvremenim standardima tako da ne svijetle samo prema tlu kako se ne bi stvaralo svjetlosno onečišćenje, već svijetle i prema nebu. To se najčešće zbiva u višim oblacima cirusima, no može se dogoditi i bliže tlu ako su temperature vrlo niske.  U ovom dijelu godine atmosferski uvjeti mogu biti povoljni za formiranje svjetlosnih stupova", kaže Marki.

Tumači da bi izvor svijetlih zraka također mogli biti i reflektori protuzračne obrane, no to je manje vjerojatno.

"Reflektori bi se kretali, šarali bi nebom, a ne bi bili statični. Osim toga oni bi imali bjelkasto-plavkasto svjetlo jer ne bi bilo raspršenja. Nadalje, svjetlost svjetlosnih stupova obično je slabija pri tlu, a jača u višim dijelovima atmosfere gdje je gustoća ledenih čestica veća, upravo kako se vidi na fotografijama", ističe Marki.

Konačno, kaže naš stručnjak, na fotografijama se vidi da su svi svjetlosni stupovi nastali iznad gradova u kojima postoji ulična rasvjeta.

"Ovakvi stupovi mogu nastati i u uvjetima velike vlažnosti pri tlu i pri pojavi magle, odnosno niskih slojastih oblaka, na čijim se kapljicama isto može reflektirati svjetlost umjetne rasvjete", zaključuje Marki.