RUSKI FSB je objavio službenu verziju napada na Krimski most. Za glavnog organizatora je označena Glavna obavještajna uprava ministarstva obrane Ukrajine ili skraćeno GUR. Kao ključni čovjek operacije je označen šef GUR-a, Kirilo Budanov. U sklopu kaznenog predmeta identificirano je 12 osoba koje su u izravnoj vezi s počinjenjem napada na Krimski most, a osam ih je privedeno.

Radi mogućnosti zabune, potrebno je razjasniti GUR i GRU. GRU je ruska vojno-obavještajna uprava, a GUR ukrajinska. Sličnog su naziva, obje su dio oružanih snaga svoje zemlje. Postoje neke razlike, ali su u suštini te agencije sličnog opisa posla. Svedeno na kontekst Hrvatske, to bi bila vojna SOA, ili skraćeno VSOA.

FSB napad na most podijelio u nekoliko faza

Prema FSB-u, eksplozivna naprava je bila maskirana u role s građevinskom PVC folijom. Ukupna težina tereta je bila gotovo 23 tone. FSB je samu akciju podijelio u nekoliko faza:

Iz ukrajinske luke Odese eksploziv je u rolama transportiran u Ruse, bugarsku luku na Dunavu. Nije jasno je li do ovog mjesta prevezen kopnom ili morem. U svom izvještaju FSB je spomenuo da su 22.rujna nepoznati zrakoplov i američki helikopteri tipa UH – 60 Black Hawk letjeli prema Odesi kroz Rumunjsku.

U Rusu je eksploziv ukrcan na brod i morem poslan u Poti, grad i luku u Gruziji. Po dolasku u Gruziju, eksploziv je utovaren u kamion marke DAF i poslan u Armeniju kako bi dobio dokumente za uvoz u Carinsku uniju. Carinska ili Euroazijska unija je ruska verzija Europske unije, koju je Ruska Federacija oformila još 2001. godine. Osim Rusije uniju čine: Armenija, Bjelorusija, Kazahstan i Kirgistan.

U glavnom gradu Armenije, Jerevanu, krivotvoreni su i zamijenjeni dokumenti, jer je nemoguć pristup teritoriju Carinske unije bez adekvatne deklaracije za vozilo i računa za prijevoz tereta. Nakon što su dokumenti krivotvoreni, kamion je prošao carinjenje u Armeniji, potom je vraćen u Gruziju. Dana 4. listopada je prešao gruzijsko-rusku granicu i rendgenski pregled na kontrolnoj točki Verhnij Lars.

Iz Gruzije je kamion stigao u Krasnodarski kraj, točnije u grad Amavir. U Amaviru su istovarene palete s rolama, a dokumenti za teret ponovno su krivotvoreni - u njima je kao primatelj navedena nepostojeća tvrtka u Simferopolju, gradu na Krimu. Nakon novog krivotvorenja dokumenata, eksploziv je postavljen u kamion marke International ProStar kojim je upravljao 51- godišnji Mahir Jusubov.

Reakcije nakon službene verzije FSB-a

Navedeno je službena verzija FSB-a i nije trebalo dugo čekati na reakcije. Ubrzo su se pojavile reakcije armenske carinske službe, kao i gruzijskih dužnosnika. Armenska carinska služba je dala izjavu kako su izvršeni svi potrebni postupci, ali da nisu pronašli nikakve rizike u teretu koji je bio uključen u slučaj napada na Krimski most.

MUP Gruzije je priopćilo kako Gruzija ni na koji način nije umiješana u slučaj potkopavanja Krimskog mosta. Zamjenik gruzijskog ministra financija Giorgi Kakauridze je izjavio: "Niti jedan kamion ili vagon s eksplozivom nije prešao carinsku granicu. Ako netko tvrdi da je kamion ipak prešao državnu granicu, tada će se pokrenuti istraga, a počinitelji će odgovarati."

Napad na Krimski most predsjednik Putin je proglasio "terorističkim aktom" te je time dao mehanizam djelovanja generalu Surovikinu. Par dana nakon napada na Krimski most krenulo je sveobuhvatno raketiranje ukrajinskog elektro-energetske infrastrukture. Iako je napad na Krimski most označen kao povod ili kao provokacija za takvu reakciju, raketiranje je planirano barem mjesec dana.

Naprosto, nemoguće je tako brzo pripremiti tako opširnu akciju raketiranja. Trebalo je razmjestiti brodove po Crnom moru i Kaspijskom jezeru, pripremiti dronove itd. Prema vojnim analitičarima je za to trebalo duže vremena od par dana, kolika je razlika između napada na most i početka raketiranja.

"Inside job"

Bez obzira na to što je izazvao određenu paniku i bijes u ruskoj javnosti, iako je izazvao određene poteškoće, naročito za promet kamiona i većih vozila, udar na Krimski most nije do kraja uspio. Naime, smisao udara na most (osim psihološkog) bio bi potpun da su srušene obje cestovne trake ili da se onesposobi željeznički dio mosta. Nijedno od toga nije uspjelo do kraja.

Cestovni promet je preusmjeren u jednu prometnu traku s izvjesnim problemom prometa kamiona koji zasad ne prometuju mostom. Željeznička pruga je osposobljena još isti dan, iako je nejasno postoje li neka ograničenja za željeznički promet.

Taj podatak, izjave armenskih i gruzijskih dužnosnika, kao i brza reakcija ruske vojske te nedostatak drugih informacija izrodila je novu teoriju koju su plasirali neki zapadni mediji, a na to su se nadovezali i neki ukrajinski dužnosnici.

Ta teorija preispituje mogućnost da je napad na Krimski most organiziran od strane ruskog FSB-a sa svrhom proglašavanja "terorističkog akta" što bi dalo "opravdanje" za raketiranje ukrajinskih gradova.

Mijenjanje retorike

Ipak, manje je vjerojatno da je rušenje Krimskog mosta "inside job", već da je organiziran od strane ukrajinskih službi. Ukrajinski dužnosnici su još u srpnju govorili kako će Krimski most biti napadnut čim Ukrajina za to bude imala tehničke mogućnosti. Računalo se da bi Zapad mogao isporučiti Ukrajini dalekometne rakete za gađanje mosta.

To se ipak nije ostvarilo, no Rusija je prijetnje shvatila ozbiljno i postavila protuzračnu obranu u blizini mosta, kao i brodove s radarskim reflektorima koji djeluju kao lažne mete. Još ranije, sredinom lipnja ukrajinski general Marčenko izjavio je da je Krimski most vojni cilj broj jedan.

Ukrajinski dužnosnici su najavljivali napad na most i to nije bilo iznenađenje ni za Rusiju niti za Ukrajinu. Odmah nakon napada mnogi ukrajinski dužnosnici i mediji su likovali radi rušenja mosta. Neki su "čestitali" rođendan predsjedniku Putinu (koji je bio dan ranije) uz fotografiju zapaljenog mosta.

Savjetnik predsjednika Ukrajine Mihailo Podoljak je na svom Twitter profilu napisao kako je „Krimski most samo početak“, da bi samo par sati kasnije promijenio retoriku napisavši da FSB pokušava smijeniti ruskog ministra obrane i kako je očito tko je prouzročio eksploziju.

Ovakvo "reteriranje" i mijenjanje retorike je veoma zanimljivo nakon početnog likovanja. Pogotovo, jer su i američki i britanski mediji citirali ukrajinske dužnosnike koji su govorili o umiješanosti ukrajinskih službi u napadu na most.

Recimo, Washington Post je na dan napada napisao kako je potvrđeno od ukrajinskih dužnosnika kako ukrajinske specijalne jedinice stoje iza napada. Tako da se ovo mijenjanje retorike može shvatiti kao retorička "bravura" ili ono što se kolokvijalno naziva "trolanje", odgovor na cinizam ruskih dužnosnika koji su tako znali optuživati ukrajinsku stranu kada bi pogodili neki civilni objekt ili odbacivali odgovornost za određeni broj civilnih žrtava.

S druge strane, u Rusiji su reakcije javnosti bile kombinacije očaja i bijesa. Velik dio javnosti i mediji su pozivali na „odmazdu“, a to su tražili i zastupnici u ruskom parlamentu.

Raketiranje

Predsjednik Putin je "popustio pred pritiscima" javnosti, proglasio napad na Krimski most "terorističkim aktom". Kako u sklopu termina "specijalna vojna operacija" nije zamišljeno da se djeluje na nevojnu infrastrukturu, proglašenjem "terorističkog akta" predsjednik Putin je dao generalu Surovikinu mehanizam za djelovanje.

To proglašenje "terorističkog akta" može biti također argument za teoriju da je FSB "digao" most, no isto tako Putin je mogao proglasiti "teroristički akt" za bilo što. Mogao je iskoristiti, recimo ubojstvo Duginove kćeri, napad na Hersonsku oblast koju Ruska Federacija smatra svojim teritorijem ili nešto treće, sasvim nebitno. Isto tako, zbog čega bi Rusija riskirala uništenje jedinog mosta koji povezuje Rusiju i Krim.

Također, dogodilo se u isto vrijeme da je zapaljena kompozicija vlaka u kojem se prevozilo gorivo. Moglo se dogoditi da željeznički most bude potpuno onesposobljen. Od Rusije prema okupiranim dijelovima Ukrajine postoje dva glavna pravca: jedan ide iz Rostova prema Mariupolju, a drugi preko Krima prema Hersonu.

Da je kojim slučajem željeznički most ozbiljno onesposobljen to bi bio značajan udarac za dostavu ruskog naoružanja i logistike na jug Ukrajine. Stoga je malo vjerojatno da je napad na Krim izveo netko iz ruskih službi. Raketiranje ukrajinske energetske infrastrukture i gradova, je možda potaknuto napadom na Krimski most, ali ono bi se vjerojatno dogodilo i bez toga.