NEMA dogovora između sindikata javnih i državnih službi i vlade u vezi povećanja osnovice plaća. Zaposleni u javnim službama su rekli da ne pristaju na ponudu vlade, a neki spominju i štrajk.

Novu ponudu vlade čekaju i liječnici, a o tome kolika je najniža ponuda koju je sindikat spreman prihvatiti za Dnevnik Nove TV govorila je Renata Čulinović-Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata.

Čulinović-Čaić kaže da su na posljednjem sastanku pregovaračkih odbora naveli kako bi prihvatili osam posto za ovu i pet posto za sljedeću godinu. 

"To je opet manje nego što je inflacija ove godine. Opcija svih sindikata javnih služba je i štrajk. Vidjet ćemo što ćemo sutra čuti. Što se tiče liječnika, mi smo do sada četiri puta štrajkali, to su bili ozbiljni štrajkovi kojima nisu znali stati na kraj nego su nam davali radne obveze i zabrane štrajkova. Pokazali smo da štrajkati znamo, pokazali smo i da znamo kako čuvati pacijente u štrajku i uvijek je bila služba organizirana na način da životno ugroženi nikada ni u jednom štrajku nisu bili ugroženi", rekla je Čulinović-Čaić za Dnevnik Nove TV.

"Nećemo biti roboti"

"Mi glasno zagovaramo reformu zdravstva i to ne samo radi plaća. 20 kilometara odavde je bolnica u Lendavi u Sloveniji do koje se može svakodnevno putovati, a u kojoj mladi liječnik ima dva i pol puta veću plaću od one koju ima ovdje. Uvjeti rada su puno bolji.

Tamo vi ne morate rješavati u radno vrijeme 120 ili 130 pacijenata nego 25, što pruža mogućnost za pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. To je ono za što smo se školovali i što želimo pružiti našim pacijentima i našim građanima", kazala je šefica Hrvatskog liječničkog sindikata.

Čulinović-Čaić navodi da liječnik ne može kvalitetno riješiti 120 pacijenata u jednom danu, koliko god on to htio. Isto tako, navodi da liječnik nakon dežurstva od 24 sata ne može ostati u ambulanti i raditi s pacijentima koji čekaju na listama čekanja.

"Mi nećemo biti roboti i nećemo raditi na takav način. Nakon napora što smo uložili tijekom posljednje tri godine i pandemije, očekivali smo pristojno povećanje plaće. Sad smo došli u situaciju da se moramo boriti za temeljne stvari koje su zagarantirane zakonom nego smo u situaciji da država krši zakonske propise koje je sama donijela tjerajući nas na neprimjerenu dužinu rada, na nedozvoljenu dužinu rada, na radne uvjete koji nisu normalni. O čemu da govorimo dalje?" rekla je Čulinović-Čaić za Dnevnik Nove TV.

Prašnjak: Spremni smo na prosvjede i štrajkove

Ankica Prašnjak iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara je za Dnevnik HTV-a rekla na što su sve sindikati spremni.

"Mi smo spremni na sve akcije koje su zakonom dopuštene. Sindikati organiziraju industrijske akcije, prosvjede, štrajkove i sve ostalo. Sve što odlučimo mi u 11 sindikata javnih službi", rekla je Prašnjak za Dnevnik HTV-a.

Dodaje da su u razgovorima s članstvom i da imaju naznake kako će se sve odvijati te kakav će odaziv biti. "U bolnicama to nije baš tako jednostavno kao u nekim drugim službama, no imamo iskustva iza sebe, znat ćemo to odraditi kako to zakon bude dopuštao", kaže.

"Sustav počiva na entuzijazmu, osoblje je umorno"

Prašnjak dodaje da je točno da u sustavu nedostaje oko 4000 medicinskih sestara.

"Sustav počiva na entuzijazmu, predanosti naših ljudi svojem pozivu i profesiji. Osoblje je već vrlo umorno, iako pacijenti dobivaju sve što mi je potrebno. Očekujemo u pregovorima da ih se barem vrednuje kroz taj materijalni dio. Da im se nadoknadi barem tako, kada već nedostaje 4000 tisuće ljudi.

Cijelo vrijeme govorimo da se povećaju upisne kvote, da se ljudima daju stipendije, da ih se potakne na ovaj zahtjevan i častan poziv. Nažalost, još uvijek nema sluha od nadležnih. Nadamo se da će progledati", rekla je šefica sindikata medicinskih sestara i tehničara za Dnevnik HTV-a.

"Pristojna plaća bila bi takva da ste neopterećeni time hoćete li sutra imati za kruh"

Upitana kolika bi bila pristojna plaća za rad jedne medicinske sestre ili zaposlenika u zdravstvu, Prašnjak odgovara: 

"Svakako bi pristojna plaća bila da se pokriju svi životni troškovi, da se pokriju krediti, da se može normalno funkcionirati kao što je to u drugim europskim zemljama. Da ležerno možete otići na godišnji odmor, u kazalište, da djeci možete priuštiti torbe... Da možete kuću popraviti, da možete ogrjev nabaviti. Da možete biti neopterećeni time hoćete li sutra imati za kruh, mlijeko, ulje ili režije."