STABILNA vlast Viktora Orbana sve je više poljuljana visokim rastom cijena u Mađarskoj. Inflacija je problem s kojim se suočava cijela EU pa su u mnogim državama organizirani prosvjedi protiv rasta životnih troškova.

Jedan od njih održan je 23. listopada u Budimpešti, gdje su se, uz ostale, okupili i nastavnici i studenti, a premijera Viktora Orbana direktno su pozvali da podnese ostavku. Orban i Putin prikazani su na zastavi komunističke Mađarske, a među transparentima se moglo pročitati "Orbane, gubi se" te "Rusi, idite kući!", što je aluzija na ustanak Mađara 1956. protiv komunističkih vlasti i SSSR-a.

Bio je to tek jedan u nizu prosvjeda protiv Orbana ove godine, koje je potaknulo pogoršavanje ekonomske situacije u zemlji, posebno zbog neobično visokog rasta cijena. Vladajući za te probleme krive rat u Ukrajini i sankcije koje je EU uvela Rusiji iako je Mađarska dobila niz ustupaka i izuzeća od sankcija.

Neobično velik rast cijena u Mađarskoj, među većima u EU

Glavni problem za građane je velik rast cijena, što se na prosvjedu u nedjelju često isticalo. Stopa inflacije je prešla 20 posto u rujnu ove godine, čime je Mađarska rekorder EU ako se zanemare baltičke države (Estonija, Litva, Latvija).

Inflacija u Mađarskoj od 20.7 posto puno je veća nego u susjednoj Slovačkoj (13.6 posto), Rumunjskoj (13.6 posto), Hrvatskoj (12.6 posto), Austriji (10.9 posto) i Sloveniji (10.6 posto). Posebno je izražen rast cijena hrane, na što su građani i najosjetljiviji. Tako je Mađarska apsolutni rekorder EU po rastu cijena hrane, koja je u kolovozu bila 34 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine. To je više i od baltičkih država, koje su velik dio hrane uvozile iz Rusije. Za usporedbu, u Hrvatskoj je rast cijena hrane iznosio 19.8 posto.

Iako Orban pokušava okriviti EU za rast cijena u Mađarskoj, točnije sankcije koje je EU uvela Rusiji zbog okupacije Ukrajine, to jednostavno nije istina. Rat u Ukrajini nije izazvao početak inflacije ni u jednoj državi EU, pa tako ni u Mađarskoj.

Stopa inflacije je u siječnju ove godine iznosila 7.9 u Mađarskoj, a "samo" 5.1 posto u eurozoni i 5.6 posto na razini EU. Zadnji mjesec 2021. iznosila je 7.4 posto, a 5.3 posto u EU. Jednostavno se ne može tvrditi da je neobično visoka inflacija u Mađarskoj rezultat sankcija jer je bila mnogo veća od prosjeka EU i prije sankcija.

No inflacija u Mađarskoj je daleko brže rasla od prosjeka EU, što bi se eventualno moglo protumačiti time da je Mađarska puno više "propatila" zbog sankcija i rasta cijena energenata. U lipnju je inflacija u Mađarskoj iznosila 11.7 posto, tek blago više od prosjeka EU (9.6 posto). Dakle, velik skok inflacije dogodio se u srpnju, kolovozu i rujnu.

Nacionalna valuta vrijedi sve manje

Jedan od razloga za veći rast inflacije u Mađarskoj od ostatka EU (osim baltičkih država) jest to što je vrijednost nacionalne valute, mađarske forinte, pala u odnosu na euro. Početkom godine za jedan euro trebalo je izdvojiti oko 370 forinti, a krajem rujna više od 420 forinti.

Kako mađarska valuta deprecira od početka godine u odnosu na euro (2021. je tečaj bio stabilniji), tako je uvoz iz država eurozone sve skuplji. Upravo iz država eurozone Mađarska najviše uvozi, posebno iz Njemačke (25 posto ukupnog uvoza). Samo tri države eurozone, Njemačka, Austrija i Nizozemska, bile su izvor trećine uvoza Mađarske u 2019., dok je udio Rusije, unatoč uvozu energenata, manji od 4 posto.

Valute drugih država EU koje imaju svoje valute, kao što su Poljska i Češka, nisu toliko oslabjele u odnosu na euro iako je i u njima inflacija relativno visoka. Poskupljenje uvoza zbog slabijeg tečaja forinte u odnosu na euro može biti dio razloga, ali nije dovoljan da objasni cjelokupni nagli rast inflacije u Mađarskoj.

To ne može objasniti ni velik skok cijena hrane, najveći u EU, jer je Mađarska poljoprivredno neovisna i velik izvoznik prehrambenih proizvoda. Najviše uvozi elektroniku, prijevozna sredstva i farmaceutske proizvode, a velik dio su međuproizvodi koje Mađarska uvozi za vlastitu industriju.

Ograničenja cijena nisu funkcionirala

Već 1. veljače ograničena je cijena nekih prehrambenih artikala; šećera, brašna, svinjskih nogica, ulja za kuhanje, pilećih fileta i mlijeka. U studenome 2021. ograničena je cijena goriva na benzinskim crpkama, prvo do ožujka 2022., a kasnije je ograničenje produljeno do sredine svibnja, pa opet do 1. listopada. Na početku je ograničenje vrijedilo za sva prijevozna sredstva, a kasnije samo za osobne automobile i motocikle.

No ni ograničenje cijena hrane ni ograničenje cijena goriva nije zaustavilo rast cijena. Dapače, cijene su unatoč ograničenjima rasle brže nego u ostatku EU, a trenutna stopa od 20.7 posto usporediva je samo s inflacijom u baltičkim državama.

Mađarska nikoga ne može kriviti za rast cijena hrane jer je samodostatna u proizvodnji većine prehrambenih proizvoda. Ne može nikoga kriviti ni za rast cijena nafte i plina jer je dobila izuzetak od sankcije koju je EU uvela na uvoz plina iz Rusije.

Vlada je sredinom rujna objavila još jedno produljenje ograničenja cijena hrane i energije - koje je trebalo prestati 1. listopada - do kraja godine. Najavljeno je i da će država subvencionirati 50 posto troškova energenata za mala i srednja poduzeća, a grijanje u javnim zgradama i školama ograničit će se na 20 stupnjeva.

Borba protiv inflacije je neuspješna

Ograničene su i kamate za nekretninske kredite. Procijenjeno je da je to nužno kako bi se zaštitilo građane od kontinuiranog podizanja referentne kamatne stope Mađarske nacionalne banke, središnje državne banke koja određuje kamatne stope po kojima posuđuju same komercijalne banke, a samim tim i konačne kamatne stope za građane.

Trenutna referentna kamatna stopa je na relativno visokih 13 posto, dok je još 26. siječnja bila samo 2.9 posto. Razlog zbog kojeg Mađarska nacionalna banka podiže referentnu kamatnu stopu je upravo borba protiv inflacije, ali kako inflacija najviše raste baš zadnja tri mjeseca, još uvijek vodi vjerojatno već izgubljenu bitku.

Za vrijeme pandemije Mađarska je imala jedan od najvećih deficita proračuna u EU, posebno u 2021. Dok je većina država počela smanjivati proračunske deficite nakon 2020., kada su praktički sve zemlje EU trošile više nego što su prikupile porezima, Mađarska je tu praksu nastavila i druge godine pandemije.

Deficit državnog proračuna je 2020. iznosio 7.8 posto BDP-a, a sljedeće godine 6.8 posto. To nisu najveći deficiti među svim članicama EU, ali jesu među članicama koje nisu dio eurozone. Veće deficite imala je samo Rumunjska.

No Rumunjska nacionalna valuta u 2022. bila je stabilna prema euru pa nije bilo dodatnog poticaja inflacije kroz rast troškova uvoza zbog deprecijacije, kao kod mađarske forinte. Ove godine Mađarska planira deficit državnog proračuna od 6.2 posto BDP-a, više nego što je bilo planirano na početku godine.

Mađarska je sama kriva za (pre)visoku inflaciju

Iako Orban i njegova vlada pokušavaju za rast cijena, minus u državnom proračunu i druge ekonomske probleme okriviti rat u Ukrajini i sankcije EU, podaci ih opovrgavaju. Rast cijena počeo je prije rata, a tijekom pandemije vođene su ekspanzivne monetarne politike te se dijeljenjem javnog novca pokušalo održati gospodarsku aktivnost.

Cijeloj EU tijekom 2022. godine dolaze na naplatu sve politike provođene 2020. i 2021., pa tako i Mađarskoj. Svi problemi s kojima se suočava su samoizazvani, s tim da je situacija nešto teža jer Mađarska ne koristi euro.

Zbog toga je trošak zaduživanja države oštro narastao, a prinosi na desetogodišnje obveznice su veći od 10 posto. Čak je i u jednoj visoko zaduženoj Grčkoj prinos na državne obveznice, što je praktički cijena zaduživanja države, tek nešto malo veći od 5 posto na desetogodišnje obveznice. Za Hrvatsku je malo iznad četiri posto jer je čeka ulazak u eurozonu.

Prosvjedi protiv Orbana samo će se intenzivirati, a on će nastaviti prebacivati krivnju na EU. S obzirom na to da Mađarska već treću godinu zaredom ima dubok deficit proračuna (6-8 posto BDP-a), a troškovi zaduživanja su oštro narasli, javni dug će također rasti.

Fiksiranje cijena hrane i goriva nije dugoročno rješenje, a moglo bi se dogoditi da zbog visokog javnog duga država bude prisiljena istodobno ukinuti fiksiranje cijena i pokrenuti tzv. politike štednje. To bi dovelo do još većih prosjeda bez obzira na to hoće li politike štednje biti oslonjene na podizanje poreza ili smanjivanje javnih izdataka.