RUSKE snage nemaju namjeru povući se iz Hersona bez borbe. Usprkos najavama (ili bolje rečeno željama) nekih zapadnih obavještajnih službi, koje su do takvog zaključka došle temeljem intervjua zapovjednika ruskih snaga u Ukrajini, generala Sergeja Surovikina, te evakuaciji Rusa i prorusa iz Hersona.

Nije ni bilo za očekivati da će Rusi samo tako napustiti utvrđene položaje u čiju su izradu potrošeni mjeseci. Doduše, gomilanje više od 20 tisuća vojnika na relativno mali prostor omogućilo je ukrajinskoj vojsci harkivsku ofenzivu jer je višak vojske na jednom mjestu značio manjak na drugom. Tada su zapadni mediji špekulirali da je Putin osobno naredio da se Hersonska oblast odlučno brani pa su zbog toga tamo i nagomilane tolike snage.

Rusi su izvukli nešto ratne tehnike iz hersonskog džepa, uglavnom dalekometnu artiljeriju te novije tenkove (prije svega T-90 i nešto T-80) i borbena vozila jer obrambene operacije mogu izvoditi i starijom tehnikom. Dalekometnu artiljeriju Rusi sad ukopavaju na lijevoj obali Dnjepra.

Istovremeno utvrđuju grad Herson i namjeravaju od njega napraviti utvrdu koju će braniti mjesecima. S obzirom na to da je Herson velik grad, koji je prije okupacije imao mrvicu manje od 300 tisuća stanovnika, te da ga nije moguće staviti u potpuno okruženje zbog Dnjepra i močvarnog područja zapadno od grada, ruska bi obrana zaista mogla trajati jako dugo. Naravno, pod uvjetom da ruski borbeni moral izdrži krvave bitke.

Ukrajinski generali u teškoj situaciji

Ruska odlučnost da nastavi obranu hersonskog džepa dovodi ukrajinske generale u tešku situaciju. Znaju da bi veća ofenzivna djelovanja dovela do stotina mrtvih i tisuća ranjenih, pa oklijevaju. S druge strane, ukrajinski političari, kako to biva s političarima, poneseni uspjesima i najavama ruskog povlačenja, požurili su davati izjave u stilu "Herson samo što nije oslobođen".

Problem je i u tome što su najviši ukrajinski zapovjednici svjesni da oslobađanjem Hersona zapravo neće ništa bitno postići. Političari hoće jer je izdaja kojom je Herson okupiran bez borbe na samom početku ruske agresije ogromna ukrajinska sramota, koja će njegovim oslobađanjem tek djelomično biti smanjena. Oslobađanje grada Hersona pred samu zimu ojačalo bi moral Ukrajinaca i olakšalo im da prežive sve nedaće.

Ukrajinski generali znaju da, nakon što njihove snage iskrvare u uličnim borbama, na kraju će doći na desnu obalu Dnjepra, preko kojeg ne mogu jer bi svaki pokušaj desantiranja preko Dnjepra na lijevu obalu bio samoubilačka operacija, što zbog močvarnog terena koji se proteže duž obala rijeke, što zbog nagomilanih ruskih snaga u tom području.

Velika ofenziva u Zaporižji

Ukrajinski generali puno bi radije snage nagomilane u blizini hersonskog bojišta (navodno više od 100 tisuća vojnika) upotrijebili za veliku ofenzivu u Zaporižji. Jer ta bi ofenziva zaista mogla ubrzati ruski poraz, pod uvjetom da se ukrajinske snage probiju do obala Azovskog mora i rascijepe bojište na dva dijela. Na žalost ukrajinskih generala tamošnji su političari od Hersona napravili simbol, a za simbole se gine.

Prijetnja Konstantina Voroncova, zamjenika ravnatelja odjela ministarstva vanjskih poslova za neširenje oružja i kontrolu naoružanja, da Rusija razmatra mogućnosti napada na američke komercijalne satelite, osim što je uzbudila javnost, potvrdila je neke sumnje vezane uz postupanja Elona Muska i njegovu mrežu satelita Starlink.

Tu je prijetnju "pojačao" bivši predsjednik i premijer Rusije Dmitrij Medvedev, koji je preko Twittera pozvao Elona Muska da ugasi uslugu satelitskog interneta u Ukrajini. Medvedev je čestitao Musku na "prevladavanju političke pristranosti i ideološke diktature na Twitteru" te pridodao "odustani od tog biznisa sa Starlinkom u Ukrajini", otkrivajući što Ruse najviše boli.

SpaceX je jako važan za Ukrajinu

Musk je Ukrajincima omogućio da preko Starlink satelita uspostave brzu i sigurnu internetsku vezu SpaceX. Zahvaljujući tome Ukrajinci su, uz američku tehničku pomoć (ne preko tvrtke Starlink, već uz pomoć tvrtke koju je odabrao Pentagon), razvili zapovjedno-nadzorni sustav koji im daje veliku prednost na bojištu.

Koliko se sada zna, dio ukrajinskih postrojbi koje sudjeluju u ofenzivnim i izvidničkim operacijama ima uređaje koji pomoću satelitske navigacije GPS precizno određuju poziciju. No još puno važnije je da preko SpaceX internetske veze nadređena zapovjedništva u realnom vremenu vide pozicije tih postrojbi. To Ukrajincima omogućava izvođenje ofenzivnih operacija noću bez opasnosti da se nađu pod prijateljskom paljbom. Povrh toga, preko SpaceX-a Ukrajinci šalju zapovijedi i izvještaje bez opasnosti da će ih Rusi presresti. 

I ono najvažnije, koordiniraju artiljerijsku paljbu. Ukrajinski izviđači masovno koriste male izvidničke bespilotne letjelice koje je jako teško otkriti i oboriti. No to samo po sebi ne bi bilo nešto važno da zahvaljujući SpaceX-u podatke o otkrivenim ciljevima ne dostavljaju izravno ukrajinskim artiljercima. Tako ukrajinska artiljerija uspijeva uništavati i pokretne ciljeve u ruskoj pozadini.

Muskov razgovor s Putinom?

Svi ruski pokušaji da ometu SpaceX bili su bezuspješni, pa im sada jedino preostaje da prijete kako će uništiti satelite. Ovog puta prijetnja je izrečena javno, nakon što izravni kontakti s Muskom očigledno nisu polučili po Ruse zadovoljavajući ishod. Index je 11. listopada objavio tekst u kojem stoji: "'Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu, razgovarao je izravno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prije nego što je na Twitteru objavio svoj 'mirovni plan' s ciljem okončanja rata u Ukrajini, koji sadržava prijedlog da se Krim trajno prepusti Rusiji', objavio je Ian Bremmer, osnivač Eurasia Grupe, konzultantske kompanije za politički rizik."

Musk je to demantirao iako njegovi postupci pokazuju drukčije. Već 14. listopada Musk je na Twitteru objavio: "SpaceX ne traži nadoknadu dosadašnjih troškova, ali također ne može neograničeno vrijeme financirati postojeći sustav ni uz to poslati još nekoliko tisuća terminala, koji imaju i do 100 puta veći podatkovni kapacitet od tipičnih kućanstava. To je nerazumno."

Musk je ustvrdio da Starlink troši gotovo 20 milijuna dolara mjesečno na održavanje satelitskih servisa u Ukrajini te da je SpaceX potrošio oko 80 milijuna dolara kako bi omogućio i podržao Starlink u Ukrajini. Istovremeno je CNN izvijestio da je kompanija SpaceX u rujnu poslala dopis Pentagonu u kojem navodi da ne može nastaviti s financiranjem usluge Starlink u Ukrajini te da će možda morati prekinuti to financiranje, osim ako se u njega, a riječ je o desecima milijuna dolara mjesečno, uključi američka vojska.

Napad na satelite?

Očigledno se Musk pokušao izvući iz Ukrajine. Doduše, već dan poslije (15. listopada) Musk je "okrenuo ploču" i tvitao poruku: "Dovraga s tim … iako Starlink i dalje gubi novac i druge tvrtke dobivaju milijarde dolara poreznih obveznika, mi ćemo samo nastaviti financirati ukrajinsku vladu besplatno", nakon što su ga podsjetili da se njegov poslovni uspjeh uglavnom temelji na silnim milijardama dolara poreznih obveznika koje je Tesla dobio na početku razvoja, svaki put kad je bio na rubu propasti, još iz vremena bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Kako osobni pritisci na relaciji Putin-Musk nisu doveli do odlaska SpaceX-a iz Ukrajine, Moskva je morala javno zaprijetiti. Ruska vojska ima tehničke mogućnosti da onesposobi Muskove satelite. Međutim, pitanje je kako bi Washington na to odgovorio. Proporcionalan napad na ruske satelite ne bi imao smisla jer Rusi nemaju ništa slično u svemiru. 

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala