IZASLANICI čečenskog lidera Ramzana Kadirova pokušavaju promovirati njegov imidž na Balkanu, ali rat u Ukrajini kvari sve planove.

Nedavni posjet savjetnika Ramzana Kadirova Beogradu ponovno je skrenuo pažnju na pokušaje lidera Čečenije da ojača svoje pozicije u balkanskoj regiji. Djelomično integriran u EU, Balkan, sa svojim brojnim muslimanskim zajednicama, često se smatra pogodnom odskočnom daskom za širenje utjecaja, piše Deutsche Welle na ruskom. Kadirovljevi izaslanici već godinama dolaze ovamo s poklonima i velikodušnim financijskim obećanjima, piše Deutsche Welle, prenosi Klix.

Javnost najvjerojatnije ne bi ni saznala za zatvoreni sastanak savjetnika Daudova sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem da sam Daudov nije objavio fotografiju na svom Instagram profilu, na kojoj se srpski čelnik pojavljuje u tradicionalnom plaštu i sa šeširom u rukama.

"U ovo teško vrijeme Rusija se zauzela za duhovne, tradicionalne i porodične vrijednosti, pokazujući Zapadu svoje odbacivanje tuđinske ideologije koja im se nameće", napisao je.

Propaganda i osobni PR

Stručnjaci u Beogradu s kojima je razgovarao DW objasnili su potrebu Vučićevih kontakata s Daudovim te smatraju da se više radi o propagandi i osobnom PR-u. Kažu da Srbija i Čečenija nemaju značajnije ekonomske i političke veze te da predsjednik Vučić obično pozove ruskog veleposlanika da razgovaraju o ozbiljnim ili osjetljivim temama.

"Nijedan Albanac s Kosova nije se pridružio ratu u Ukrajini"

Nije jasno je li posjet Daudova povezan s krizom oko Kosova, koja je eskalirala posljednjih mjeseci, čije su vlasti 2008. godine proglasile neovisnost od Srbije, piše DW te dodaje da je u tom kontekstu zanimljiva Vučićeva izjava da Srbija ima informacije o posjetu Kosovu skupine Čečena i Čerkeza iz reda protivnika režima Kadirova. Njihove su zadaće navodno bile praćenje situacije na sjeveru Kosova naseljenom Srbima i regrutiranje potencijalnih vojnika za borbena djelovanja u Ukrajini.

Blerim Vela, šef kabineta kosovskog predsjednika, odbacio je tvrdnju: "Nijedan Albanac s Kosova nije se pridružio ratu u Ukrajini. Ni Čečeni ni Čerkezi nisu planirali ubijati kosovske Srbe. Ova dezinformacija služi ruskom narativu."

Kadirov je, piše DW, svojedobno stvorio skupinu balkanskih novinara koji su mu lojalni, ali čini se da je sve teže promovirati pozitivan imidž u pozadini njegovih radikalnih izjava i međunarodnih sankcija. U Bosni i Hercegovini gotovo svi projekti Kadirova su prekinuti nakon početka rata u Ukrajini.

Prije godinu dana objavljeni su i planovi da tri bosanskohercegovačka grada, Sarajevo, Zavidovići i Goražde - pobratime Grozni, Šali i Gudermes. No, sudeći prema službenim izjavama, ništa se dalje po tom pitanju ne poduzima. Čini se da je uplitanje čečenskih sigurnosnih dužnosnika u rat u Ukrajini također ostavilo razočaranim bivšeg reisa Mustafu Cerića, koji je prisustvovao njegovoj inauguraciji prošlog listopada.

"Čečenski lider nema značajan utjecaj na muslimane u regiji"

Neki stručnjaci smatraju da je korištenje sposobnosti predsjednika Čečenije sastavni dio propagande Kremlja, a cilj joj je povećanje utjecaja Rusije. No na Balkanu se od Kadirova sada, čini se, ne očekuju previše. Kako je u razgovoru za DW objasnio povjesničar Husnija Kamberović, čečenski lider nema značajan utjecaj na muslimane u regiji, a njegovi kontakti ovdje su neučinkoviti, dodavši da je i sam Cerić marginalna figura u BiH.

"Kadirov nema na što računati ni politički ni vjerski. Ako Moskva zaista planira pridobiti podršku muslimana preko čečenskog vođe, onda je to pogrešna procjena. Na simpatije prema Rusiji može utjecati samo promjena kursa Kremlja u regiji", smatra Kamberović.

Ruska politika na Balkanu često se opisuje kao prosrpska, a mnogi je povezuju s nebrigom za interese muslimanskih zajednica. Primjerice, Moskva je 2015. godine u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala nacrt rezolucije kojom se osuđuje genocid u Srebrenici 1995. godine.