EKSPLOZIJE u zračnim bazama Engels-2 i Djagiljevo, ako se potvrdi da je za njih odgovorna Ukrajina, označile bi njezin najdublji napad do sada u Rusiji i na ključne vojne objekte korištene u ratu. Jutros je, kako javlja Guardian, napadnuta i zračna baza u Kursku.

Zračna baza Engels-2 iz sovjetske ere, nazvana po komunističkom filozofu Friedrichu Engelsu, dom je ruske 121. pukovnije teških bombardera, koja uključuje eskadrile strateških bombardera Tu-95 i Tu-160, čiji su projektili razorili energetsku infrastrukturu Ukrajine.

"Na temelju lokacije zračne baze, njezini su zrakoplovi odigrali glavnu ulogu u nedavnim bombardiranjima u Ukrajini", rekao je Rob Lee, viši suradnik američkog Instituta za istraživanje vanjske politike. Lee je rekao da će svaki ukrajinski napad na bazu Engels-2 vjerojatno imati za cilj ometanje ruskih planova da napadnu ukrajinsku infrastrukturu. "Ukrajina već tjednima upozorava da se Rusija priprema za novi val raketnih napada na svoju energetsku mrežu. Ovo je mogao biti preventivni udar", rekao je.

Pozivajući se na satelitske snimke iz baze Engels-2, Der Spiegel je prošlog mjeseca izvijestio da Rusija priprema novi raketni napad velikih razmjera na Ukrajinu. Lee je procijenio da Rusija drži oko 15 do 16 bombardera Tu-95MS u zračnoj bazi Engels-2 i 15 Tu-160, što predstavlja najveći udio u arsenalu Tu-160 zemlje.

Ključna zračna baza

Gleb Irisov, bivši poručnik ruskog zrakoplovstva koji je napustio vojsku 2020., opisao je Engels-2 kao "ključni aerodrom za strateško zrakoplovstvo zemlje". "Ako je Ukrajina doista uspjela pogoditi bazu, to pokazuje da zemlja dosta napreduje u svojoj sposobnosti da dosegne baze daleko od bojnog polja", rekao je.

U zračnoj bazi u Djagiljevu, oko 400 kilometara od Moskve, također se nalazi 121. teška bombarderska avijacija za čije se zrakoplove vjeruje da su napali Ukrajinu. Također služi kao baza za jedinu rusku pukovniju tankera Il-78, strateški vitalnu diviziju odgovornu za opskrbu gorivom za vojno zrakoplovstvo zemlje.

"Uništavanje strateških bombardera nedvojbeno će dobiti više pozornosti, ali ako Rusija izgubi zrakoplove cisterne Il-78, to bi mogao biti najveći problem za Moskvu", rekao je Lee. "Proizvodnja novih zrakoplova cisterni je notorno spora pa bi se ovo moglo pokazati kao najštetniji dio za Rusiju", dodao je.

Lee je rekao da je jedan od glavnih problema ruskih zračnih snaga to što mnogi njihovi zrakoplovi nisu bili smješteni u hangarima, ostavljajući ih izloženima napadima. "Jasno je da Rusija nije pripremila planove za obranu zračnih baza duboko u zemlji", rekao je Lee. "Unatoč činjenici da ovo nije prvi napad na ruskom tlu, Moskva je vrlo sporo reagirala i zaštitila svoje zrakoplove", zaključio je.

Još nije potvrđeno što je izazvalo eksplozije

Iako nije bilo odmah jasno što je uzrokovalo eksploziju u bazama, Baza, ruska medijska kuća s izvorima u sigurnosnim službama, izvijestila je da je ruski aerodrom Engels-2 napadnut dronom. Lee vjeruje da je dronove lansirala Ukrajina s ruskog teritorija. "Napadi bespilotnih letjelica imaju relativno mali domet i ne bi mogli preletjeti cijeli put od Ukrajine", rekao je Lee.

Eksplozija na aerodromu Engels-2 izazvala je gnjev među nekim istaknutim ruskim proratnim blogerima koji su okrivili vojsku zemlje za nesposobnost da zaštiti svoje zračne baze. "Ovce u pozadini nastavljaju demonstrirati svoju apsolutnu nepodobnost... Čak i sada, aerodromi sa strateškim zrakoplovstvom nisu pokriveni sustavima protuzračne obrane", napisao je Voenniy Osvedomitel, popularni komentator, na svom Telegram kanalu.

Analitičar: Ovo podsjeća na incident u Zagrebu

Thomas Newdick, analitičar specijaliziranog portala za vojne i obrambene teme Drive WarZone, kaže da bi ovo mogao biti značajan razvoj događaja.

"Do danas je većina očitih ukrajinskih napada na ruske zračne baze bila ograničena na lokacije mnogo bliže ukrajinskim granicama: na okupiranom Krimu ili u područjima Rusije koja su daleko lakše dostupna improviziranim dronovima kamikazama ili balističkim projektilima kratkog dometa. Napadi na šire ruske zračne baze očito su uključivali male timove sabotera", piše Newdick.

"Iako je zagonetno sročeno, čini se da to nedvosmisleno ukazuje na namjerni napad na baze ruskih bombardera. Štoviše, udaljenosti su uglavnom slične kao u bizarnom incidentu u ožujku, kada je naizgled izviđačka bespilotna letjelica Tu-141 Striž, prenamijenjena s navodnom bojevom glavom, sletjela u Zagreb. Taj dron na mlazni pogon preletio je gotovo 600 kilometara od ukrajinske granice do glavnog grada Hrvatske u incidentu koji je i dalje misteriozan. Opis bespilotnih letjelica sovjetske proizvodnje sa službenog ruskog računa također bi odgovarao jednom od tih tipova dronova", dodaje analitičar.

"U lipnju je ukrajinski dron Tu-143, blisko povezan s Tu-141, oboren u zapadnoj Rusiji. S dometom od oko 250 kilometara u usporedbi s otprilike 1000 kilometara za veći Tu-141, Tu-143 ne bi mogao pogoditi ove zračne baze. Uzeti zajedno, međutim, ovi događaji snažno sugeriraju da je Ukrajina potencijalno prilagodila ove  bespilotne letjelice kao oružje dugog dometa.

U prošlosti su se kamikaze dronovi također koristili za napade većeg dometa na ciljeve u Rusiji i na Krimu. Iako su udaljenosti uključene u napad na Engels i Djagiljevo znatno veće od svega što smo vidjeli u prošlosti korištenjem ove vrste oružja, tu mogućnost ne treba u potpunosti isključiti.

Komercijalno dostupna bespilotna letjelica vrste koja se u prošlosti koristila protiv ciljeva u Rusiji ima maksimalno vrijeme leta od sedam sati i brzinu krstarenja od 120 kilometara na sat, iako ove brojke uvelike ovise o nosivom teretu", zaključio je Newdick.