VRHOVNI SUD danas je trebao donijeti odluku o tome imaju li građani koji su konvertirali kredite iz "švicaraca" u eure pravo na obeštećenje. Ako Vrhovni sud presudi u korist oštećenih građana, oko 90 posto banaka u Hrvatskoj moglo bi, u najboljem slučaju, isplatiti građanima u ime obeštećenja od 20 do 25 milijardi kuna. No odluka je odgođena.

"Nakon dugotrajne rasprave današnja sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske na kojoj je raspravljano o pravnim shvaćanjima o pravnim učincima Sporazuma o konverziji ugovora o kreditu u CHF u EUR i pravima potrošača, odgođena je za dan 19. prosinca 2022. O zauzetim pravnim shvaćanjima javnost će biti obaviještena", objavili su s Vrhovnog suda.

Telegram doznaje da je tijekom rasprave iznijeto niz različitih, oštro suprotstavljenih stavova. Konačna odluka nije usuglašena. Nakon što sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda RH zauzme stav o obeštećenju za konvertirane kredite, svi niži sudovi morat će ju poštivati i implementirati u svoje presude.

Presudna odluka

Riječ je o presudnoj odluci za slučaj "švicarac" u Hrvatskoj. Podsjetimo, Vrhovni sud je po pitanju konverzije i njezinog utjecaja na obeštećenje potrošača čekao mišljenje Suda Europske unije, koji je, kako je već poznato, odlučio da nije nadležan za odlučivanje. Sud Europske unije uputio je naše sudove da sami ocijene je li konverzijom uspostavljena ugovorna ravnoteža i izvršen povrat novca za građane koji su oštećeni u slučaju "švicarac". 

Ako presuda Vrhovnog suda bude dala za pravo korisnicima kredita, a ne bankama, tim financijskim institucijama ostaje tek podići tužbu na Ustavnom sudu. No banke će morati isplatiti oštećene građane po presudi Vrhovnog suda. Ne radi se o malom iznosu za banke. 

Udruga Franak sazvala je presicu.

>> Presica Udruge Franak

"Glavnica koja se dobila konverzijom je veća od glavnice koja bi trebala biti na temelju izuzeća, ona je veća 15 posto od one na koju imamo pravo. Mi, ako ne dobijemo obeštećenje, plaćamo banci 40 posto više nego potrošač koji nije konvertirao kredit, a dobio je obeštećenje. To bi bila diskriminacija", rekli su.

"Danas Vrhovni sud odlučuje o tome, ali ne znamo hoće li danas obavijestiti javnost. Ovo je veliki javni interes i očekujem da odmah obavijeste javnost", dodali su.

"Ovdje imamo dva važna pravna pitanja - pitanja obeštećenja i pitanje ništetnosti. I dalje nemamo riješeno pitanje ništetnosti ugovora. Očekujemo da i to pitanje riješe u sljedećih pet dana. O tome odlučuje predsjednik Građanskog odjela suda i još 21 sudac i sutkinja", dodali su iz Udruge Franak. Kvorum je natpolovična većina, što znači da ih mora biti najmanje 12 prisutno. Očekujemo da odluka bude pozitivna. Ako bude negativna, to bi bilo moralno, pravno i ljudsko posrnuće sudaca", rekli su.

Udruga Franak naknadno se oglasila i priopćenjem. Prenosimo ga u cijelosti:

"Jesu li potrošači koji su konvertirali CHF kredite u euro kredite izgubili pravo na potraživanja zbog nepoštene promjenjive kamatne stope i nepoštene valutne klauzule CHF iz osnovnog ugovora o kreditu ili i dalje imaju pravo na potraživanja iz osnovnog ugovora?"

Dvadesetak aktivista Udruge Franak simbolično je u utorak 13.12.22. boravilo preko puta Vrhovnog suda RH u razdoblju od 10.00 pa do 12.00 sati uz pretpostavku da je upravo u tome razdoblju trajala sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda RH na kojoj je odgovoreno na pitanje važno za 55.000 potrošača koji su na temelju zakona konvertirali CHF kredite u euro kredite.

Nakon toga, točno u podne održana je konferencija za novinare na kojoj je još jednom ponovljeno što se očekuje od Vrhovnog suda RH, a očekuje se konačna potvrda prava 55.000 potrošača s konverzijama na punu restituciju.

"Očekujemo konačnu pravdu za 55.000 potrošača"

Oni to pravo imaju iz nekoliko razloga:

1. Jer konverzijom preostala glavnica nije smanjena na glavnicu kakva bi bila bez rasta tečaja i kamate.

2. Jer konverzijom nije ostvarena puna restitucija izuzećem ništetnih odredaba o kamati i valuti.

3. Jer konverzijom nije ostvareno između 40% i 50% obeštećenja koje se postiže sudskim putem.

4. Jer je Sud EU već utvrdio svojim presudama C-118/17 i C-260/18 da nacionalni sud mora provjeriti nakon konverzije jesu li potrošači dobili punu restituciju kakva se dobije izuzećem ništetnih odredaba.

5. Jer bi negativnim odgovorom potrošači s konverzijama bili diskriminirani u odnosu na potrošače bez konverzija koji su dobili sudska obeštećenja.

Osim o tomu pitanju, Vrhovni sud paralelno odlučuje i o pitanju ništetnosti cijelih ugovora s ništetnom valutom i ništetnom kamatom. Kada će odgovoriti na to pitanje, nije još uvijek poznato, mada je neslužbeno obećano s Vrhovnog suda da će i to pitanje biti riješeno ove godine. Nije poznato niti to kada će Vrhovni sud objaviti odluku sa sjednice Građanskog odjela o konvertiranim kreditima, ali vjerujemo da će se to dogoditi ili tijekom utorka 13.12. ili najviše 3-5 dana nakon donošenja same odluke.

"Ovih 22 ljudi odlučuje o našoj sudbini"

O pravima potrošača nakon konverzije odlučuje Građanski odjel u sastavu sljedećih 22-oje sudaca i
sutkinja: Sudac Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela te sutkinje i suci Goranka Barać-Ručević, Željko Glušić, Ljiljana Hrastinski Jurčec, Gordana Jalšovečki, Jadranko Jug, Dražen Jakovina, Dragan Katić, Viktorija Lovrić, Mirjana Magud, Branko Medančić, Darko Milković, Željko Pajalić, Marina Paulić, Slavko Pavković, Igor Periša, Ante Perkušić, Đuro Sessa, Renata Šantek, Željko Šarić, Ivan Vučemil i Jasenka Žabčić.

Za meritornu odluku potrebna je većina koju čini 12 od 22-oje sutkinja i sudaca odnosno natpolovična većina, pri čemu je za kvorum također potrebna natpolovična većina svih sutkinja i sudaca Građanskog odjela VSRH."

Tužba protiv osam banaka iz 2012.

Slučaj datira iz travnja 2012. kada je Udruga franak podignula kolektivnu tužbu protiv osam hrvatskih banaka kojom se pokušavalo dokazati nedopuštena i nepoštena primjena valutne klauzule u 'švicarcima', kao i primjena ugovorene odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi iz svih ugovora o kreditima s valutnom klauzulom sklopljenima do 31. prosinca 2010.

Tužba se temeljila na kršenju odredaba iz Zakona o obveznim odnosima i Zakona o zaštiti potrošača koji su vrijedili u vrijeme sklapanja pojedinih ugovora o kreditima.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić je u srpnju 2013. kao sudac zagrebačkog Trgovačkog suda presudio da je svih osam tuženih banaka ugovaralo nepoštenu i zbog toga ništetnu ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli te nepoštenu i zbog toga ništetnu ugovornu odredbu o promjeni kamatne stope odlukom banke u svim potrošačkim ugovorima o kreditu ugovorenim između 10. rujna 2003. i 31. prosinca 2008.

Dobronićevu odluku potvrdio je pet godina kasnije Visoki trgovački sud koji je odbio žalbe tuženih banaka kao neosnovane. Odluku Visokog trgovačkog suda potvrdio je u rujnu 2019. Vrhovni sud, dok je Ustavni sud u veljači 2021. odbacio tužbu banaka.